BRUXELLES - Ministri financija 19 zemalja eurozone završili su sastanak u nedjelju s novim zahtjevima koje će Grčka u sljedeća tri dana trebati prihvatiti kao uvjet za početak pregovora o trećem paketu financijske pomoći.
Austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling izjavio je da je Euroskupina zatražila novi reformski program, koji treba prihvatiti grčki parlament, njegov finski kolega Alexander Stubb rekao je da su se ministri dogovorili oko dalekosežnih uvjeta koji moraju biti prihvaćeni u grčkom parlamentu do 15. srpnja, to jest u sljedeća tri dana. To se odnosi na privatizaciju, mirovinski sustav, tržište rada i na porez na dodanu vrijednost, dodao je Stubb.
"Bez toga, neće biti pregovora o novom paketu pomoći", rekao je Schelling.
Predsjednik Euroskupine Jereon Dijsselbloem rekao je da će s rezultatima sastanka Euroskupine upoznati čelnike eurozone, koji su započeli izvanredni summit o Grčkoj u trenutku kada je završio sastanak Euroskupine.
Predsjednik Euroskupine Dijsselbloem je rekao da "još ima otvorenih pitanja" i da je sada čelnicima zemalja eurozone da odluče što dalje. "Prešli smo dug put, a ostala su otvorena još neka važna pitanja i o njima će odlučivati čelnici eurozone", rekao je Dijsselbloem.
Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici rekao je da postignut napredak, da se ostale neke razlike te da je sada na čelnicima zemalja eurozone da pronađu rješenje.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u nedjelju u Bruxellesu da je u odnosima s Grčkom izgubljeno povjerenje i da neće biti dogovora po svaku cijenu, a grčki premijer Aleksis Tsipras je rekao da će dogovora biti budu li ga željele sve strane.
"Najvažnija je valuta povjerenje, a to je već izgubljeno. Neće biti dogovora po svaku cijenu", izjavila je Merkel dolazeći na krizni summit čelnika eurozone o Grčkoj. Dodala je da je situacija iznimno teška, da je izgubljeno puno vremena te da ne treba očekivati jednoglasnu preporuku ministara financija eurozone, koji su se također okupili na izvanrednom sastanku.
"Ovdje sam kako bismo postigli pošten kompromis. To smo dužni građanima Europe. Možemo postići dogovor večeras ako sve strane žele", rekao je Tsipras.
Cijeli ovaj vikend zemlje članice eurozone pokušavaju, zasad bez uspjeha, postići dogovor u uvjetima za treći paket financijske pomoći Grčkoj i tako izbjegli izbacivanje te zemlje iz eurozone.
Zemlje članice su međusobno podijeljeneo oko toga je li grčki plan reformi dovoljno dobar da bi omogućio otvaranje pregovora o trećem paketu pomoći. Više vlada nema povjerenja u grčku vladu da će provesti ono što obećava, a Njemačka je čak kao jednu od mogućnosti predložila izlazak Grčke iz eurozone privremeno na put godina i tako pokušala restrukturirati svoj golemi dug.
Francuski predsjednik Francois Hollande, koji se najviše zauzima za dogovor s Grčkom, izjavio je da nema privremenog izlaska. "Ili će Grčka izići iz eurozone ili neće, nema privremenog izlaska", rekao je Hollande.
"Grčka izvan eurozone značila bi Europu koja ide natrag, a ne naprijed, a ja to ne želim", rekao je francuski predsjednik.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da će se boriti do posljednje sekunde za dogovor s Grčkom.
"Borbeno sam raspoložen. Borit ću se do posljednje sekunde za dogovor i nadam se da ćemo ga imati", rekao je Juncker.
Luksemburški ministar upozorio Berlin na posljednice Grexita
Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn uputio je gorljivu molbu Njemačkoj da izbjegne grčki izlazak iz eurozone, upozorivši Berlin na mogućnost katastrofalnog raskola s Francuskom u slučaju da se bude inzistiralo na tomu da Atena napusti monetarnu uniju.
Asselbornov komentar objavljen u nedjelju, uslijedio je nakon što je Njemačka iznijela stajalište prema kojemu Grčka može uzeti petogodišnji "time-out" iz eurozone te dobiti otpis nekih dugova ukoliko Atena ne poboljša prijedloge koje je već iznijela.
"Smatram da bi za reputaciju Njemačke u EU i u svijetu bilo strašno da Berlin ne iskoristi šansu koja se pruža grčkom ponudom reforma", rekao je Asselborn za njemački list Sueddeutsche Zeitung.
"Ako se Njemačka bude zalagala za Grexit, to će prouzročiti dubok sukob s Francuskom, a za Europu bi to bilo katastrofalno", smatra luksemburški ministar.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je između dvije vatre - oštrog domaćeg protivljenja blažem pristupu Ateni i međunarodnog pritiska da se Grčkoj odobri otpuštanje duga ukoliko primijeni uvjerljive reforme te tako omogući ostanak zemlje u eurozoni.