U nastavku donosimo:
- ekskluzivne navode Financial Timesa i analizu Keplera o stanju kubinskih zaliha i uvoza nafte
- što za Havanu znači povlačenje pošiljki preko Pemexa i politički zaokret meksičke predsjednice Claudie Sheinbaum
- scenarije za energetsku mrežu, opskrbu i javne servise u slučaju nastavka poremećaja
- procjene analitičke kuće Teneo o riziku za režim i stabilnost države
- stavove i kalkulacije u Washingtonu, uključujući ulogu Marca Rubia, te moguće regionalne posljedice
Rezerve nafte na Kubi mogle bi presušiti kroz najviše 20 dana, ekskluzivno objavljuje Financial Times pozvavši se pritom na analizu konzultantske tvrtke Kepler koja je proteklih tjedana, od uhićenja Nicolasa Madura, detaljno proučavala utjecaj promjena u Latinskoj Americi na energetsku infrastrukturu dotične regije.
Prema podacima kojima raspolažu, Havana je ove godine dobila jednu pošiljku, od samo 84.900 barela nafte, što, ako se pridoda zalihama - koje se procjenjuju na 460.000 barela - neće biti dovoljno za period dulji od 15 do 20 dana. Konteksta radi, tijekom 2025. Kubanci su u prosjeku dnevno trošili oko 37.000 barela nafte.
Kubanci vježbaju s tenkovima, njihov lider ima poruku za Amerikance
Ionako nemila situacija, koja već mjesecima uzrokuje učestale nestašice struje, pitke vode, medicinskih potrepština i hrane, dramatično je eskalirala nakon što je Meksiko - pod snažnim pritiskom SAD-a - počeo otkazivati dogovorene pošiljke energenata. Naime, nakon pada venezuelanskih isporuka, upravo je Meksiko preuzeo vodeću ulogu u opskrbnom lancu kubanske energetike te je 2025. pokrio čak 44 posto ukupnog kubanskog uvoza.
Važno je napomenuti kako su pošiljke išle preko državne kompanije Pemex te su bile proknjižene kao "humanitarna pomoć" u duhu "solidarnosti sa susjednom Kubom". Međutim, predsjednica Claudia Sheinbaum ipak je popustila pod pritiskom svog američkog kolege koji je sve agresivnije tražio da se zatvori "pipa" svake pomoći režimu u Havani, napomenuvši pritom kako je odluku donijela "suvereno", a ne pod "pritiskom drugih aktera". Malo tko joj istinski vjeruje.
No, vratimo se na spoznaju da Kubu nepuna tri tjedna dijele od kraha ekonomije ako u međuvremenu ne pronađe alternativne izvore energenata, naravno. Bez goriva ionako uzdrman režim neće moći servisirati termoelektrane, javni prijevoz, industriju i poljoprivredu te će morati narediti strogu racionalizaciju resursa.
Okolnosti su to koje imaju izuzetno visok potencijal dodatno razbjesniti ionako ogorčene građane, koji se već godinama bore s višesatnim i višednevnim nestancima struja, smećem po ulicama, kroničnom nestašicom pitke vode i medicinskih potrepština, kvarljivom hranom te prekidima interneta. Recentne reportaže Havanu opisuju kao "grad duhova", obavijenu mrakom zbog stalnih nestašica struja, zbog kojih je postalo uobičajeno istu koristiti "na par-nepar".
Ne treba, dakle, čuditi kako prestižna analitička kompanija Teneo ovu krizu naziva "egzistencijalnom" za režim.
"Havana mora dokazati da u ovakvoj situaciji umije održati svjetla upaljena", pišu uz napomenu kako ono što slijedi više nije "samo recesija, inflacija i krah turizma, glavne industrije zemlje", već preduvjet ozbiljne pobune zbog koje bi višedesetljetni režim mogao implodirati bez ikakve strane intervencije.
WSJ razotkrio Trumpovu tihu operaciju: Kuba ‘pada‘ do kraja godine?
Da im je upravo to i plan, dužnosnici američke administracije niti ne pokušavaju sakriti. Između redaka plana američkog državnog tajnika Marca Rubija (i samog kubanskog porijekla) može se naslutiti da se Washington nada komunistički režim zamijeniti nekom "prihvatljivom vlašću". U tom kontekstu, analitički centri, poput The Soufan Centera, tvrde da unutar Trumpove administracije postoji dilema oko pitanja koliko daleko trebaju ići prema cilju promjene režima, jer je rizik od humanitarne katastrofe u slučaju krive procjene izuzetno visok, što nije dobra vijest za otok koji se nalazi na samo 90 milja od savezne države Floride.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....