Država na prvoj crti obrane od Rusije: Tko će braniti Ahilovu petu NATO-a? Trebamo plan B!
Litva se okreće svojim europskim saveznicima kako bi se pripremila za trenutak u kojem se možda više neće moći osloniti na američku vojsku u obrani od Rusije, izjavila je premijerka Inga Ruginienė.
„Trebaju nam i oružane snage europskih zemalja i američke trupe”, rekla je Ruginienė za mrežu Global Reporters Network izdavača Axel Springer, kojoj pripada i POLITICO. „No, nikada ne znate što se može dogoditi. Upravo zato bi apsolutni prioritet trebao biti jačanje Europske unije i razumijevanje da su to europske oružane snage – ne litavske, ne letonske, ne španjolske niti njemačke.”
Litvu trenutačno štite snage NATO-a predvođene njemačkom oklopnom brigadom od 5.000 vojnika, ali i rotacijske američke postrojbe koje treniraju i djeluju zajedno s litavskim i savezničkim jedinicama, objavio je Politico.
Premijerka je izrazila nadu da će američke snage ostati u Litvi jer se u pitanjima sigurnosti ne smiju igrati igre, dodavši kako je u interesu i Europe i Amerike pokazati snagu.
Međutim, nad Vilniusom i većinom europskih prijestolnica visi pitanje poteza administracije Donalda Trumpa nakon dovršetka nove revizije rasporeda snaga. Riječ je o procjeni kojom se određuje gdje SAD stacionira vojsku, u kojem broju i s kakvim zadaćama.
Tijekom prijašnjih revizija Washington je postojano pojačavao snage na istočnom krilu NATO-a nakon 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i pokrenula rat protiv Ukrajine. Tisuće vojnika otad su prošle kroz Poljsku i Baltik u sklopu vježbi i misija odvraćanja.
Ipak, Nacionalna obrambena strategija Trumpove administracije za 2026. godinu jasno ističe kako Washington očekuje da saveznici u NATO-u preuzmu primarnu odgovornost za konvencionalnu obranu Europe, dok bi SAD pružao samo kritičnu, ali ograničeniju podršku. Takav smjer otvara put potencijalnom smanjenju broja američkih vojnika, što prisiljava Litvu da potraži europsku rezervnu opciju.
„Vjerujemo u snažan NATO, ali istovremeno moramo vrlo naporno raditi na jačanju Europske unije”, naglasila je Ruginienė.
U svojem proračunu za 2026. godinu Vilnius je za obranu izdvojio 5,38 posto BDP-a, što predstavlja otprilike četvrtinu ukupne državne potrošnje i jedan od najviših udjela u NATO-u.
Zbog sumnji u Trumpovu predanost savezu i europskoj sigurnosti, njemačka prisutnost u Litvi prerasla je iz simbolične misije u teško naoružanu silu s realnim kapacitetima. Premijerka je potvrdila kako je stacioniranje njemačke brigade jedan od ključnih prioriteta.
Litavski vojni planeri posebno su zabrinuti zbog koridora Suwałki – uskog pojasa zemlje između ruskog saveznika Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada koji povezuje baltičke države s Poljskom i ostatkom NATO-a, a koji mnogi nazivaju ‘Ahilovom petom NATO saveza.
Stručnjaci dugo upozoravaju da bi Moskva u krizi mogla pokušati zauzeti taj koridor i tako odsjeći savezničko pojačanje. U tom bi se slučaju Litva i NATO-ove snage u zemlji mogle privremeno same suočiti s Rusijom prije aktivacije članka 5. o zajedničkoj obrani.
„Čak i uz snažan savez i primjenu članka 5., razumijemo da bismo u početku kratko vrijeme bili sami”, izjavila je Ruginienė. „U tom bi se trenutku sve koncentriralo na Litvu. Zato se pripremamo upravo za tu situaciju i zato visoko cijenimo prisutnost njemačke vojske i struktura NATO-a.”
Kao država na potencijalnoj prvoj crti, Litva pokušava uravnotežiti tradicionalno oslanjanje na atlantski savez s novom geopolitikom koju je nametnuo Trump, objavio je Politico.
Ruginienė inzistira na scenariju snažnog NATO-a, ali istovremeno poziva na brže donošenje odluka unutar EU-a i jasnije kolektivno planiranje u slučaju da NATO bude politički spriječen u djelovanju.
„Trebamo plan B”, poručila je premijerka. „Moramo razgovarati o tome kako možemo osigurati našu sigurnost kao europska regija i kako možemo brže donositi odluke – naročito kada netko u EU-u ima pravo veta.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....