Macron hitno zatražio oružje koje će promijeniti pravila igre, analitičari: ‘Predsjedniče, sjetite se programa ELSA...‘

Francuski predsjednik Emmanuel Macron odaslao je uoči nastupa na summitu u Davosu, koji će ostati zapamćen i po Macronovu ‘paradiranju‘ sa sunčanim naočalama po švicarskom resortu, ništa manje ekscentričan zahtjev prema francuskoj i vojnoj industriji europskih saveznika o razvoju raketnog sustava koji bi mogao parirati ruskom Orešniku.

- Po drugi put svjedočili smo ispaljivanju rakete vrlo dugog dometa, poznate kao Orešnik, od strane Rusije na Ukrajinu. Ova poruka je jasna. Za sve one koji misle da Rusija nije problem koji nas se tiče, mora se jasno i glasno shvatiti: mi smo u dometu ovih udara. Stoga, ako želimo ostati vjerodostojni i u ovom području, mi Europljani, a posebno Francuska, koja posjeduje određene tehnologije, moramo se dočepati ovog novog oružja koje će u kratkom roku promijeniti pravila igre. A posebno s našim njemačkim i britanskim partnerima moramo postići snažan napredak u ovim sposobnostima za paljbu dubokog dometa – poručio je Macron pripadnicima francuskih oružanih snaga na proslavi njihova praznika u Istresu, ali i francuskoj javnosti u kojoj su se odmah pojavile analize trenutnog stanja francuskog dalekometnog oružja i njegovih perspektiva.

Te prve analize nisu nimalo ohrabrujuće za ambicije koje je iskazao Macron. Govore, naime, o tome da francuska vojska, ne računajući nuklearni arsenal, ne samo da, sukladno najavi francuskog predsjednika, trenutno ne raspolaže konvencionalnim raketama koje mogu predstavljati učinkoviti ‘duboki udar‘, nego i o tome da razvoj oružja potrebnog za pariranje Orešniku nije ni u planu.

Kinetički udar

Ruski Orešnik, podsjetimo, kao konvencionalno naoružanje temeljeno na upotrebi kinetičke sile, ima u dometu ciljeve i do 5000 kilometara.
- S obzirom na to da je Francuska ovladala tehnologijom balističkih projektila i da ArianeGroup već razvija sustav M51 za nuklearno odvraćanje, zašto se ranije nije opremila ovom vrstom oružja kako bi ojačala svoj asortiman konvencionalnog naoružanja? - pita se u uvodu analize Macronova naloga portal 20.minuta.fr.

Jedna od vojnih stručnjakinja koje je portal konzultirao, Héloïse Fayet, pojašnjava kako rasprava o sposobnostima dubokog raketnog udara datira tek nekoliko godina unazad, s obzirom, ističe, na zapažanje da se to oružje ponovno koristi u Ukrajini, Aziji i na Bliskom istoku.

Ovo je ruski avion kojeg se Ukrajinci najviše klone

- Nije se znalo koliko će dugo trajati rat u Ukrajini i nije se mislilo da će biti potrebno rasporediti ovu vrstu oružja kao sredstvo odvraćanja od Rusije. Potreba za njihovom nabavom također je proizašla iz spoznaje da je u modernim sukobima teško postići zračnu nadmoć putem borbenih zrakoplova – komentira Héloïse Fayet.

U osvrtu na Macronovu najavu kako će Francuska pojačati s europskim partnerima rad na razvoju sposobnosti udara dugog dometa kroz program ELSA, istraživač u Zakladi za strateška istraživanja Étienne Marcuz podsjeća kako Velika Britanija i Njemačka rade na zajedničkom projektu raketnog sustava dometa 2000 kilometara.

- Francuska ima svoj program balističke rakete MBT s planiranim dometom između 1000 i 2000 kilometara. U svakom slučaju, ELSA će omogućiti niz udarnih sposobnosti s različitim vrstama sustava – ocijenio je Marcuz, koji dvoji oko stvarnog dometa ruske rakete Orešnik.

Sredstvo odvraćanja

Nasuprot tvrdnjama da je spomenuti domet oko 5000 kilometara, Marcuz ocjenjuje kako je Orešnik dosad iskušan u dometu od 1800 kilometara.

- Prema sadašnjim saznanjima, Orešnik ne bi bio hipersonična raketa u vojnom smislu te riječi, odnosno oružje sposobno za manevriranje i putovanje više od šest puta bržim od zvuka većim dijelom svoje putanje. Da mu je brzina deset maha, nedostajala bi mu manevarska sposobnost. Balistički projektil je projektil čija se velika većina leta odvija izvan atmosfere, iznad visine od 100 kilometara. Nakon što je faza pogona završena, samo gravitacija utječe na njegovu putanju do terminalne faze – komentira Marcuz. Vraćajući se na projektirane mogućnosti rakete MBT, Marcuz ocjenjuje kako bi to oružje moglo biti kvalitetno sredstvo odvraćanja.

Hrvatska nabavlja dva dosad najveća ratna broda: Analizirali smo što se nudi, što ti brodovi mogu i koliko koštaju

- Budući da bi lanseri bili postavljeni na istočnom krilu Europe, to bi nam omogućilo da dosegnemo tri četvrtine ruskog gospodarskog potencijala, što je više nego dovoljno, s idejom da se predstavi sustavna prijetnja protivniku – smatra Marcuz. Héloïse Fayet u osvrtu na Orešnik polazi od ocjene da ta raketa prije ispaljivanja na bojnom polju nije prethodno testirana što, ističe, može objasniti njegove poteškoće u pogledu točnosti i bojeve glave.

- Orešnik je predstavljen kao projektil koji može nositi više bojevih glava, uključujući nuklearnu, iako to nije ništa novo, jer su Rusi stručnjaci za oružje dvojne namjene. Nije nemoguće presresti ga, jer samo po sebi ne predstavlja ništa revolucionarno, ali ako bi nekoliko ovih projektila bilo ispaljeno istovremeno, očito mi u Europi trenutačno ne bismo imali kapacitet da ih presretnemo – komentira Héloïse Fayet.

Ukrajinsko iskustvo

Étienne Marcuz podsjeća kako su u Francuskoj balističke rakete dosad neizbježno bile sinonim za nuklearno oružje. Ne volimo govoriti o konvencionalnom odvraćanju, dodaje.

- Međutim, s iranskim i ruskim primjerima postali smo svjesni da ako se ne opremimo ekvivalentnim udarnim sposobnostima, riskiramo da se nađemo paralizirani – zaključuje Marcuz.

Kao dio analize spomenutog Macronova apela dio francuskih medija prenosi svjedočenja pripadnika ukrajinskih oružanih snaga o uporabi raketa zrak-zrak tipa MICA dometa 80 kilometara koje se ispaljuju s borbenih zrakoplova Mirage 2000-5.

Ovi ruski avioni su izvozni hit, a samo 2025. bili su u dva sukoba

- Ukrajinski pilot govorio je o svom zadovoljstvu letenjem zrakoplovom koji je 98 posto učinkovit u presretanju dronova i raketa. A njegovo najponosnije postignuće? Uništavanje šest ruskih nadzvučnih krstarećih raketa Kh-101 – prenosi portal L‘Independent.fr. Francuska Glavna uprava za naoružanje (DGA), dodaje se, opisala je MICA kao projektil za presretanje, borbu i samoobranu s visokom manevarskom sposobnošću jer je sposoban gađati ciljeve koji se nalaze iza zrakoplova.

U kontekstu daljnjeg razvoja raketne sposobnosti Europe, tu je projektil Meteor koji je borbenim zrakoplovima omogućio lansiranje raketa s još većim dometom, i do 200 kilometara.