Već na početku konferencije za medije u četvrtak poslijepodne Friedrich Merz je iznenadio porukom da se Njemačka, u dogovoru s američkom vladom i europskim partnerima, želi aktivno angažirati na diplomatskom okončanju rata protiv Irana, piše Deutsche Welle.
Kancelar je rekao: „Nakon dugog razdoblja šutnje, za koje smo imali ozbiljne razloge, ponovno pokrećemo razgovore s Teheranom kao njemačka vlada.“ Odnosi Njemačke i režima u Teheranu godinama su se smatrali razmjerno dobrima. To je možda i potaknulo američku vladu da smatra kako bi mogla biti korisna njemačka uloga u pregovorima.
Merz naziva Trumpovu prijetnju Iranu „neumjerenom"
Tijekom cijelog uskrsnog vikenda, prema podacima Ureda za tisak njemačke vlade, Merz je bio „u kontaktu sa svim relevantnim akterima“ eskalacije na Bliskom istoku, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Unatoč tome, pred kamerama se nije oglašavao. Nije rekao ni riječ o Trumpovoj prijetnji da bi – prije dogovora o prekidu vatre – mogao „uništiti cijelu civilizaciju“ u Iranu.
Ta šutnja zbunila je brojne promatrače. Sada je, nakon što je pozdravio dogovoreni prekid vatre, rekao: „Prijetnja američkog predsjednika je za mene neumjerena (njem.: maßlos)."
Time je dao do znanja da je takva retorika iznimno ozbiljna. Njemački kancelar koji otvoreno kritizira prijetnju američkog predsjednika – to je jasan znak daljnjeg udaljavanja Berlina i Washingtona.
Na dodatno novinarsko pitanje Merz je objasnio kakav je dojam na njega ostavila Trumpova izjava: „Ne vjerujem da je doista mislio da se zemlja poput Irana može potpuno uništiti. Po mojem uvjerenju do toga ne bi došlo. To je dio njegove strategije prema Iranu."
Time je, iako je prijetnju nazvao neumjerenom, ipak pokušao ublažiti napetosti u odnosima sa SAD‑om.
Oštre riječi prema Izraelu
Dok između Irana i SAD‑a vlada, iako krhak, prekid vatre, Izrael nastavlja napadati ciljeve u Libanonu. Merz je rekao da ga to ozbiljno zabrinjava: „Oštrina kojom Izrael vodi rat u Libanonu mogla bi dovesti do propasti mirovnog procesa. To se ne smije dogoditi."
Još u srijedu nakon Uskrsa Merz je u kratkoj pisanoj izjavi pozdravio prvi dogovor Irana i SAD‑a o prekidu vatre. Najavio je da će Njemačka „na odgovarajući način“ pridonijeti osiguravanju slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu, ali nije pojasnio što to konkretno znači.
Na konferenciji za novinare dodao je tek nešto više:
„U jučerašnjem telefonskom razgovoru ponovno sam rekao predsjedniku Trumpu da smo spremni, nakon sklapanja mira, sudjelovati u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški tjesnac.“
Naglasio je da je Njemačkoj važno da postoji međunarodni mandat, najbolje Vijeća sigurnosti UN‑a, i da je za takvu odluku potreban i zaključak Bundestaga.
Nesloga o cijeni energenata
Prije konferencije za novinare, mediji u Berlinu objavili su da je Merz održao krizni sastanak s ministricom gospodarstva Katherinom Reiche (CDU) i vicekancelarom i ministrom financija Larsom Klingbeilom (SPD). Razgovaralo se o tome kako ublažiti nagli rast cijena benzina izazvan ratom protiv Irana.
Merz i Reiche zalažu se za povećanje porezne olakšice za one koji moraju putovati do posla, no taj bi novac do građana stigao tek iduće godine. Klingbeil predlaže ograničenje cijena goriva, slično onome u Belgiji, te ponovno uvođenje poreza na prekomjernu dobit naftnih kompanija, kakav je kratko postojao nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. Merz i Reiche to odlučno odbijaju.
Merz je rekao da još nije odlučeno koje će mjere vlada primijeniti. Dodao je tek kako "Štitimo građane i poduzeća u Njemačkoj, ali ih ne možemo zaštititi od svih poremećaja na globalnim tržištima.“ Drugim riječima: Nijemci će još dugo živjeti s visokim troškovima energije, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....