Novi podaci Ujedinjenih naroda o proizvodnji opijuma i metamfetamina u Mjanmaru postavljaju ovu ratom razorenu zemlju u epicentar azijske ilegalne trgovine drogom vrijedne više milijardi dolara, piše Deutsche Welle.
Uzgoj opijumskog maka porastao je za 17% na više od 53.000 hektara tijekom protekle godine, što je najviše u posljednjem desetljeću, prema najnovijem opijumskom izvješću o Mjanmaru koje je ovog tjedna objavio Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC).
Najznačajnije je to da je Mjanmar i dalje najveći svjetski proizvođač opijuma. Zemlja je tu poziciju preuzela od Afganistana 2023., dvije godine nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom i iskorijenili većinu njezinih polja makova koji se upotrebljava za proizvodnju opijuma.
Podaci koje je UNODC objavio ranije ove godine također pokazuju da su zapljene metamfetamina diljem istočne i jugoistočne Azije 2024. dosegnule rekordnih 236 tona. Vjeruje se da se većina droge proizvodi u Mjanmaru. Prema UN-u, kombinacija rastućih zapljena i pada cijena na ulicama sugerira da se proizvodnja u Mjanmaru i dalje povećava.
Kineski karteli zaštićeni u Zlatnom trokutu
„Ne bih rekao da je Mjanmar na prvom mjestu država dobavljač, nego da su prisutne kriminalne skupine koje se bave proizvodnjom i krijumčarenjem meta i heroina“, kaže za DW Inshik Sim, istraživač ilegalnih droga UNODC-a za regiju Azija i Pacifik.
Mjanmar je već desetljećima veliki proizvođač droga, dijelom zbog svog položaja. Zemlja, nekad poznata kao Burma, obuhvaća jedan kut zloglasnog Zlatnog trokuta gdje se njezina neprohodna, kriminalom zahvaćena istočna pogranična područja spajaju s Laosom i Tajlandom.
U saveznoj državi Shan u Mjanmaru kriminalni karteli djeluju pod zaštitom lokalnih ratnih gospodara koji vladaju enklavama u kojima središnja vlada ima malo ili nimalo utjecaja. Većina kartela koji ondje danas djeluju stigla je iz Kine.
Proizvodnju meta potiče građanski rat
Kaotični građanski rat koji je izbio nakon vojnog puča 2021. stvorio je povoljne uvjete za rast mjanmarske trgovine drogom, tvrdi UN. Službeno gospodarstvo zemlje se urušilo, provedba zakona oslabila je, a ratni gospodari trebali su više novca kako bi financirali svoje privatne vojske.
„Zbog sukoba postoji potreba za zarađivanjem novca, bilo kod oružanih skupina ili kod poljoprivrednika, jer sukob remeti gospodarstvo… A vidimo da je uzgoj opijumskog maka jedno od područja koje se nudi", kaže Sim.
Proizvodnja metamfetamina bila je u porastu i prije puča, ali, prema Simu, građanski rat vjerojatno je dodatno potaknuo taj trend.
Kriza povezana s drogom „brzo se širi"
Tajland trpi najveću štetu zbog procvata narko-industrije koji se događa s druge strane granice s Mjanmarom. Prošle godine tajlandske su vlasti zaplijenile goleme količine mjanmarskog metamfetamina.
„Ove brojke jasan su znak upozorenja da problem droge ne samo da traje nego se sada i brzo širi", kaže Thanapon Thanikkun, šef obavještajne službe Tajlandskog ureda za kontrolu narkotika.
Upozorio je na to da krijumčari iskorištavaju dobro razvijenu tajlandsku transportnu mrežu kako bi svoju robu prevozili kopnom, zrakom i morem, ostavljajući za sobom i sve veći problem konzumacije droge.
UNODC potvrđuje da je upotreba metha u porastu u Tajlandu i većem dijelu jugoistočne Azije.
Poljoprivrednici i borci ovise o prodaji droga
„Za oružane skupine koje opskrbljuju regionalnu potražnju iz Mjanmara, prodaja droge brz je način da se dođe do oružja", kaže Khun Oo, zamjenik predsjednika omladinske organizacije Pa-O, nevladine skupine koja se bavi društvenim pitanjima u državi Shan. Pa-O su jedna od glavnih etničkih skupina u toj državi.
„Oni [oružane skupine] trebaju oružje, trebaju ljudske resurse i novac, a ovo je način na koji to mogu dobiti – kroz krijumčarenje droge“, rekao je.
Za razliku od metamfetamina, koji se može proizvoditi u malim laboratorijima u golemim količinama uz malo radnika, proizvodnja opijuma zapošljava i mnoge poljoprivrednike.
Mak je u Mjanmaru dugo bio glavna kultura kada nastupe teška vremena. Khun Oo kaže da je građanski rat poljoprivrednicima znatno otežao plasiranje uobičajenih usjeva na tržište, dok krijumčari opijuma dolaze izravno k njima. „U prošlosti su još mogli uzgajati druge kulture", rekao je, ali sada „nemaju druge opcije" osim uzgoja opijuma.
Khun Oo svjedoči o tome da krijumčari u nekim područjima plaćaju poljoprivrednicima i do 500 dolara za oko jedan kilogram sirovog opijuma, najmanje dvostruko više nego prije puča, što uzgoj maka čini još privlačnijim.
Mjanmarski heroin pronađen u Africi i Europi
Proizvodi iz mjanmarskih makovih polja i laboratorija meta putuju diljem regije i svijeta. Nakon što izađu iz Mjanmara u Laos i Tajland, šire se po ostatku jugoistočne Azije, a odande se mogu prodavati po visokim cijenama u zemljama poput Japana i Australije.
Prošle godine Australska savezna policija procijenila je da je čak 70% crystal metha konzumiranog u zemlji stiglo iz Mjanmara.
Sim kaže da je Kina vjerojatno još uvijek glavno tržište za mjanmarski heroin. Međutim, najnovije zapljene droge sugeriraju da se krijumčari sada orijentiraju prema zapadu.
UNODC bilježi niz nedavnih zapljena meta i heroina u sjeveroistočnoj Indiji, koja također graniči s Mjanmarom. Osim toga, niz relativno malih, ali neobičnih zapljena mjanmarskog heroina u Nigeriji i dijelovima Europe, koji je stigao preko Tajlanda, mogao bi ukazivati na to da mjanmarski karteli žele proširiti svoja tržišta na nove kontinente.
„Nismo ranije vidjeli ovakve tokove krijumčarenja heroina iz ove regije prema drugima, jer su tradicionalna tržišta heroina iz Zlatnog trokuta uglavnom istočna i jugoistočna Azija te dijelovi Oceanije. Međutim, vidimo da se sada pojavljuju i rute prema zapadu", rekao je Sim, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....