NATO raspravlja o promjenama pravila za suočavanje s vanjskim prijetnjama, uglavnom zbog percepcije o sve agresivnijoj Rusiji, piše Financial Times. Pozivajući se na izjave četiriju neimenovanih dužnosnika zapadnog vojnog saveza, dopisništvo FT-a u Bruxellesu doznaje kako je cilj mjera o kojima se raspravlja povećati cijenu "hibridnog ratovanja" s Rusijom.
Podsjetimo, iako nema dokaza da Rusija stoji iza dronova koji su proteklih tjedana izazivali prekide prometovanja na nizu europskih aerodroma, većina analitičara uvjerena je da je riječ o hibridnom ratovanju Rusije protiv Europe, pri čemu je glavni cilj obeshrabriti Europljane u podršci Ukrajini, ali i posijati podjele te stvoriti strah. S izjavama u kojima se više ili manje izravno proziva Moskva istupio je, podsjetimo, cijeli niz europskih političara.
U traženju odvažnijeg odgovora na rusku prijetnju prednjače zemlje na europskom istoku poput Poljske i baltičkih zemalja, koje još od 2014. godine i ruske aneksije Krima pozivaju na snažnije postavljanje prema agresivnom Kremlju. Njih, navodi se u članku, podržavaju Francuska i Velika Britanija, dok se zemlje poput Sjedinjenih Država i drugih saveznika drže načela da je važno uravnotežiti odgovor na događaje koji su provokacije i rusko psihološko ratovanje protiv Europe.
Rasprave su u ranoj fazi, naglašava se u članku koji podsjeća i da NATO službeno ustraje na tome da nema naznaka da bi Rusija planirala vojno zaprijetiti nekoj od europskih zemalja članica NATO-a, ali da mnogi ipak smatraju da je vrijeme da se Zapad napokon snažnije postavi prema Rusiji.
Neki od prijedloga koji su izneseni u razgovorima iza zatvorenih vrata su razmještanje naoružanih dronova duž granice s Rusijom i ublažavanje sadašnjih pravila za pilote zrakoplova NATO-a u smislu otvaranja vatre na ruske zrakoplove.
‘Rusija ne može slomiti Ukrajinu, a kako će NATO?‘
Kako piše FT, cilj je razgovora povećati troškove "hibridnog ratovanja" s Moskvom i izložiti jasne protumjere nakon niza povreda europskog zračnog prostora ruskim dronovima i zrakoplovima. Prijedlozi uključuju naoružavanje izvidničkih dronova koji se koriste za prikupljanje obavještajnih podataka o ruskim vojnim aktivnostima. Dvojica dužnosnika NATO-a rekla su listu da je jedno od hitnih pitanja pojednostavnjenje pravila djelovanja duž istočnog krila.
Neke zemlje, naime, zahtijevaju od pilota borbenih zrakoplova da vizualno potvrde prijetnje prije upuštanja u akciju, dok im druge dopuštaju otvaranje vatre na temelju radarskih podataka ili uočene opasnosti iz smjera ili brzine neprijateljskog objekta. Druga je mogućnost provođenje vojnih vježbi NATO-a na granici s Rusijom, posebno u udaljenijim i nečuvanim dijelovima granice.
Matthew Whittaker, američki veleposlanik pri NATO-u, prošli je tjedan izjavio da "svaki dan radi" sa saveznicima kako bi osigurao "da imamo bolje mogućnosti u asimetričnom... i hibridnom ratu". Prema njemu, najvažnije je osigurati da "imamo dovoljno prečki na ljestvici eskalacije".
FT piše da su razgovori o spomenutoj temi počeli u maloj skupini izravno pogođenih država, ali su se pretvorili u širu raspravu. To su rekla dva dužnosnika, navodeći kako i druge savezničke prijestolnice prepoznaju širu prijetnju koju predstavlja moskovska kampanja destabilizacije.
Rusiju je zahvatila ratna groznica, histerija je na vrhuncu
Neke prijestolnice također zagovaraju agresivniji stav NATO-a kao sredstvo odvraćanja, rekao je jedan od dužnosnika. Drugi saveznici savjetuju konzervativniji odgovor s obzirom na rizike izravnog sukoba s nuklearnom silom poput Rusije. "Aktivno se raspravlja o tim pitanjima, o tome kako bolje i učinkovitije odgovoriti Rusiji", rekao je jedan diplomat NATO-a, koji je upozorio da su razgovori još u početnoj fazi. Također, ne postoji vremenski okvir ni obveza dogovora o bilo kakvoj promjeni položaja, a promjena se ne smije javno objaviti, upozorila su sva četiri dužnosnika.
Razgovori u NATO-u dolaze u trenutku kada se EU priprema poduzeti vlastite korake kao odgovor na ruske provokacije. To uključuje ograničavanje putovanja ruskih diplomata Europom, za koje obavještajne agencije sumnjaju da upravljaju agentima i sabotiraju u zemljama izvan onih u kojima su službeno raspoređeni, te korištenje sredstava EU za pomoć u uspostavljanju sustava obrane od dronova.
Podsjetimo, još početkom rujna prvi su se put, od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, izravno sučelili zrakoplovi NATO-a i ruski dronovi. Osim tog susreta u poljskom zračnom prostoru, ruski su dronovi također skrenuli na rumunjski teritorij, a borbeni zrakoplovi MiG prešli su u estonski zračni prostor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....