Velike su razlike između američke strane i Irana po mnogim pitanjima, od iranskog nuklearnog programa do kontrole nad Hormuškim tjesnacem. Ali glavna bi prepreka pregovorima moglo biti iransko nepovjerenje prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. I to ne samo zbog toga što je Trump iznenada napao Iran 28. veljače, usred pregovora.
Iran i SAD nisu direktno pregovarali od islamske revolucije 1979. Desetljećima se s obje strane gradio neprijateljski gard. Ali uloga predsjednika Trumpa drugačija je od one njegovih prethodnika.
Iran, SAD i druge nuklearne sile su nakon teških i skoro dvogodišnjih pregovora uspjeli sklopiti nuklearni sporazum za vrijeme predsjednika Baracka Obame.
U pregovorima su sudjelovale Rusija, Kina, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Europska unija. Iran je pristao na 15 godina ograničenja svog nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija.
A Trump je 2018., nakon što je prvi put došao na vlast, jednostavno raskinuo taj sporazum i proglasio nove sankcije Iranu.
Trumpu je ostalo pet opcija za pregovore. Šuška se i o opasnom raspletu za američke partnere
Sastanak u Ženevi
Kad su suradnici sljedećeg predsjednika Joea Bidena pokušali privoliti Irance na sličan sporazum nekoliko godina kasnije, Iranci su tražili jamstvo da ga eventualna buduća Trumpova administracija neće jednostavno ponovo razderati, piše The New York Times. Nije bilo načina da dobiju tu garanciju.
U dva je navrata nova Trumpova administracija pokrenula diplomatske razgovore s Iranom - i dok su pregovori bili još u ranoj fazi, Amerikanci bi bombardirali Iran.
Krajem veljače Trump je poslao suradnike na sastanak s iranskim dužnosnicima u Ženevi samo dan prije nego što će iranski vrhovni vođa biti ubijen u zračnom napadu 28. veljače, kojim je počeo američko-izraelski napad na Iran. Trump je odluku o napadu na Iran donio i prije nego što je sastanak u Ženevi počeo, rekli su za NYT neimenovani američki dužnosnici.
Kako u takvoj situaciji garantirati Irancima da ih nećeš ponovo izigrati?
Nakon neuspjeha prvog kruga pregovora u Islamabadu, iranski dužnosnici rekli su da je glavni razlog to što SAD nije uspio steći njihovo povjerenje.
U utorak je američki potpredsjednik J.D. Vance odgodio odlazak u Pakistan na potencijalni drugi krug pregovora, a iranski dužnosnici ponovo su istaknuli pitanje povjerenja.
Trump je u bezizlaznoj situaciji, Iran je upravo ostvario novu pobjedu! Teheran je svjesno riskirao?
Kontrola nad uranom
Dan ranije, iranski mediji izvijestili su da je predsjednik Masud Pezeškian u nedjelju u telefonskom razgovoru s pakistanskim premijerom upozorio da Amerikanci žele ponoviti stari obrazac i zloupotrijebiti diplomaciju.
Da bi se osigurali od Trumpove prevrtljivosti, Iranci inzistiraju na postupnim koracima. Žele zadržati barem djelomičnu kontrolu nad svojim zalihama obogaćenog urana što je dulje moguće. S druge strane, za konačni mirovni sporazum nužni su jasni ustupci.
To je komplicirano jer je većina ustupaka koji se traže od Irana konkretna i nepovratna, poput predaje ili smanjenja zaliha visoko obogaćenog urana, kaže Robert Malley, glavni pregovarač s Iranom tijekom Obamine i Bidenove administracije.
S druge strane, američki ustupci bili bi i postupni i reverzibilni, poput ukidanja sankcija ili omogućavanja pristupa zamrznutoj iranskoj imovini. Iran bi zauvijek ostao bez svog urana, a SAD bi lako ponovo proglasio sankcije.
Logično je da onda Iran inzistira na sporazumu sa sporom i postupnom primjenom dogovorenog, kao način da testira i osigura Trumpovu suradnju.
S druge strane, Amerikanci optužuju Iran da godinama laže tvrdeći da nuklearni program razvija isključivo u civilne svrhe, ističući da je Teheran prekršio ranije sporazume izgradnjom tajnih podzemnih nuklearnih postrojenja.
- Iran je desetljećima obmanjivao svijet o svom nuklearnom programu, skrivao postrojenja, materijale i aktivnosti te davao lažne ili nepotpune informacije Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, rekao je Michael Doran, bivši dužnosnik u administraciji Georgea W. Busha. To pak Amerikance čini nepovjerljivima.
Reaganov poučak
Tijekom pregovora o zaustavljanju utrke u nuklearnom naoružavanju sa Sovjetskim Savezom, predsjednik Ronald Reagan koristio je izraz ‘vjeruj, ali provjeri‘. Nije jasno je li danas to uopće moguće u pregovorima SAD-a i Irana.
Razina povjerenja između dvije strane oduvijek je bila vrlo niska, ali sada je nema, upozorava Karim Sadjadpour iz Zaklade Carnegie za mir u svijetu (Carnegie Endowment for International Peace).
Trump je već dva puta napao Iran usred pregovora. Iran vjeruje da ga SAD može napasti u bilo kojem trenutku, pa i u trenutku pregovora, ističe Sadjadpour. S druge strane, Amerikance će biti vrlo teško uvjeriti da je Iran odustao od svih svojih nuklearnih ambicija.
Iran se, osim toga, boji utjecaja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na Washington. Primirje ne odgovara Netanyahuu. Iranski dužnosnici se boje da će izraelski premijer ponovo nagovoriti Trumpa da odustane od diplomatskih metoda.
No to ne znači da je svaki dogovor nemoguć, piše NYT podsjećajući da je Trump u prvom mandatu postigao dogovor s talibanima kad se Amerika odlučila povući iz Afganistana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....