Kada je njemačka savezna vlada 1. rujna javno proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, najavila je niz mjera odmazde. Među njima su i odlučnije mjere protiv takozvane ruske flote u sjeni. To su često stari, loše održavani i nedovoljno osigurani brodovi s nejasnim vlasničkim odnosima, uglavnom naftni tankeri, kojima Rusija pokušava zaobići sankcije.
No zadržavanje tih plovila nije tako jednostavno, kaže za Deutsche Welle Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost pri Zakladi za znanost i politiku u Berlinu. Međunarodno pomorsko pravo, naime, u načelu štiti slobodnu trgovačku plovidbu.
"Prijevoz ove robe otvorenim morem sam po sebi uopće nije nezakonit. Treba, međutim, dodati da su dijelovi te flote u sjeni povezani s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i s time povezanim ometanjima."
Njemačka je dosad učinila premalo protiv toga, smatra Sara Nanni, političarka Zelenih zadužena za sigurnosna pitanja. Nedavno se u intervjuu za DW požalila:
"Rusi financiraju svoj rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Europi svojom flotom u sjeni. Protiv nje se mora postupiti. To je jedino što bi Rusiju moglo potaknuti da se vrati za pregovarački stol."
Nova eskalacija između Njemačke i Rusije. Moskva Berlinu: ‘Imate rok do 18. rujna!‘
Ova političarka Zelenih optužuje saveznu vladu za pasivnost: "Druge nacije to rade na Baltiku, Njemačka ne. Od ministra unutarnjih poslova čujem da je to tehnički ili pravno teško. Ali mislim da je politička odluka da se to ne učini. I mislim da je to pogrešno."
Finska pokazuje kako treba postupiti
Pod ‘drugim nacijama‘ misli, na primjer, na Finsku: krajem 2024. tanker Eagle S. vukao je sidro po morskom dnu u Finskom zaljevu i oštetio električni kabel Estlink 2. Finska granična straža zadržala je brod. Iako je finski sud kasnije odbacio tužbu za teško oštećenje imovine, stručnjak za sigurnost Sönke Marahrens sa Sveučilišta u Kielu u intervjuu za DW pohvalio je postupanje Finaca:
"Poslali su jasnu poruku drugoj strani i rekli: ‘Znamo što radite i zaustavit ćemo vas! Nakon te jasne poruke moglo se vidjeti da je druga strana shvatila upozorenje i promijenila ponašanje."
Osim Finske, i Velika Britanija i Francuska, ali i Švedska u međuvremenu odlučno postupaju prema sumnjivim brodovima. Švedska obalna straža u svojim teritorijalnim vodama ciljano zaustavlja i kontrolira tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjeni. Pritom se brodovi dosljedno zadržavaju ako koriste krivotvorene dokumente, ako nisu dovoljno osigurani, ako predstavljaju rizik za pomorsku sigurnost ili krše zakone o zaštiti okoliša.
Jesu li ruske prijetnje samo blef?
Može se pretpostaviti da savezna vlada svojom suzdržanošću želi izbjeći eskalaciju s Rusijom, tim više što je na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhaltu pobijedila stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja, unatoč ratu u Ukrajini, nastoji poboljšati odnose Njemačke s Rusijom.
Prema anketama, važan čimbenik u odlučivanju birača bila je i zabrinutost zbog rata u Europi. Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, čak je njemačke optužbe protiv Moskve nazvao ‘početkom pravog rata‘.
Johannes Peters s Instituta za sigurnosnu politiku u Kielu smatra da je strah neutemeljen: "Druge europske države ovdje postupaju odlučnije a, unatoč strahu od eskalacije i ruskoj retorici zapravo se ništa ne događa. Rusija ne eskalira, nego zapravo izbjegava cijelu stvar. Vidimo da osobito natovareni tankeri, koji su iznimno vrijedni, trenutačno izbjegavaju švedske vode jer su Šveđani sve češće zaustavljali brodove."
Njemački kancelar Friedrich Merz nakon pokušaja napada u Leipzigu poručio je počiniteljima hibridnih napada: "Oni će za to platiti". Johannes Peters ocjenjuje: "Ako se koriste velike riječi, onda u jednom trenutku moraju uslijediti i djela. Kancelar je saveznu vladu doveo pod pritisak da djeluje."
Naoružane ruske posade na brodovima
Kontrole sumnjivih ruskih brodova ipak nisu bez rizika, smatra Julian Pawlak:
"Naravno, pri takvim akcijama treba imati na umu da ruski ratni brodovi, na primjer, prate takva plovila ili da se, kao što se u posljednje vrijeme sve češće opaža, na tim plovilima nalaze naoružane posade povezane s ruskim plaćeničkim skupinama. I to predstavlja određeni rizik."
Estonija je takvo iskustvo imala s tankerom Jaguar. U svibnju 2025. njegov je kapetan ignorirao upute estonskih vlasti dok se nalazio u estonskim teritorijalnim vodama. Estonci su pokušali zaustaviti i provjeriti sumnjivi brod. Rusija je potom poslala borbeni zrakoplov, nakon čega su Estonci odustali, a tanker je nastavio plovidbu.
"Pritom je važno obratiti pozornost na to u kojoj se regiji te aktivnosti provode", kaže Pawlak. "Na Baltiku je Rusija zemljopisno mnogo bliže i ima druge mogućnosti, uključujući uporabu vojnih jedinica za pružanje potpore."
No u La Mancheu, između Velike Britanije i Francuske, to je već teže, naglašava Pawlak. "Rusija ne može pratiti ili štititi svaki brod flote u sjeni."
Kontrole bi Rusiji povećale troškove
Iako stručnjak za sigurnost Johannes Peters smatra da je opravdano postupati protiv brodova flote u sjeni, upozorava: "Ovim kontrolama nećemo moći zaustaviti taj sustav, nego je riječ o tome da je cilj Rusiji otežati funkcioniranje flote u sjeni povećanjem rizika, neizvjesnosti i troškova".
I navodi primjer:
"Ako umjesto tri broda dnevno može ploviti samo jedan, to znači gubitak prihoda u dvoznamenkastim, pa i troznamenkastim milijunskim iznosima. Ako tranzit traje četiri dana dulje, i to smanjuje ruske prihode. A prihodi od izvoza nafte egzistencijalno su važni za rusko ratno gospodarstvo", zaključuje u razgovoru za DW.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....