Od 29. ožujka do 3. travnja ove godine u Južnoj Koreji održala se Svjetska konferencija novinara 2026 (World Journalists Conference 2026, dalje u tekstu WJC 2026) u organizaciji Korejske novinarske organizacije.
Konferencija je bila podijeljena u dva dijela - prvi, koji se bavio ulogom novinarstva u kriznim vremenima, pogotovo u demokratskim društvima, i drugi, koji se bavio ulogom umjetne inteligencije u redakcijama i time kako novinari primjenjuju i kako mogu primjenjivati AI.
Bilo je tu svakako zanimljivih govornika, ukupno njih deset na obje konferencije, a dojam je potpisnika ovih redaka da je prvi dio konferencije sadržajno bio ipak nešto jači od drugog. Taj je prvi dio vješto moderirala Lee Joo-hee, urednica Korea Heralda, a govornici su bili Francuz Daniel Bastard (urednik Courrier Internationala za Aziju-Pacifik), Nijemac Felix Lill (korespondent iz Azije za Redaktionsnetzwerk Deutschland), Kim Eun-ji, glavna urednica politike za korejski magazin SisaIN, te Pattraporn Paibulsin, šefica odjela za vanjsku politiku u Daily Newsu, Tajland.
Lill je iznio nekoliko doista zanimljivih podataka vezanih uz (ne)povjerenje novijih generacija u medije i to kako pretežito konzumiraju vijesti s društvenih mreža poput TikToka (preko kojeg u Njemačkoj put do novih birača uspješno nalazi i krajnje desna stranka AfD), dok je Bastard govorio kako mu se čini da je iskrenost kod medija danas možda i važnija nego pokušaj da se bude objektivan.
Uvjerljivo najzanimljivije predavanje, koje je s korejskog prevođeno u simultanom prijevodu na engleski jezik, održala je Kim Eun-ji. Ona je na nedavnom primjeru propalog puča u Južnoj Koreji pokazala koliko je pravovremeno i točno izvještavanje važno te nam je u 15-ak minuta dugom izlaganju prepričala dramatične događaje s 3. na 4. prosinca 2024. godine, kada je bivši južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol proglasio izvanredno stanje u zemlji. Bio je to prvi takav slučaj u 45 godina i prvi od demokratizacije Južne Koreje 1987. godine.
Na prvu nikome nije bilo jasno zašto je Yoon povukao takav potez kojim se efektivno suspendiraju sve političke aktivnosti, zabranjuju se štrajkovi i razni masovni skupovi, a mediji se stavljaju pod državnu kontrolu. Prema članku 77. stavku 1. Ustava Republike Koreje, predsjednik izvanredno stanje može proglasiti samo u slučaju rata, oružanog sukoba ili usporedive uzbune na državnoj razini, a koja zahtijeva vojnu snagu kako bi se održao javni poredak. Yoon je tvrdio da Južnoj Koreji prijeti neposredni udar od Sjeverne Koreje i da Demokratska stranka, koja je imala većinu u Nacionalnoj skupštini, provodi antidržavne aktivnosti "u suradnji sa sjevernokorejskim komunistima". Vrlo brzo postalo je jasno da to nije slučaj i da se zapravo radi o bezobzirnom pokušaju grabeža vlasti od strane predsjednika, oko kojeg se vezao nemali broj kontroverzi.
I tada su na scenu stupili korejski parlamentarni zastupnici, korejski novinari i korejski narod, koji su munjevitom zajedničkom akcijom obranili svoju državu i demokraciju. Naime, zastupnici Nacionalne skupštine pohrlili su tijekom noći u zgradu parlamenta i tamo jednoglasno izglasali propis kojim je ukinuto izvanredno stanje (kasnije je to učinio i sam predsjednik). No, da bi se to dogodilo, trebalo je hitno izvijestiti o tome što se događa, alarmirati ne samo zastupnike nego i građane koji su također pohrlili na ulice u obrani ustavnog poretka.
U ključnim trenucima, kada su zastupnici dolazili u zgradu Nacionalne skupštine, Yoon je na njih poslao vojsku. Nevoljki vojnici, koji nisu ni zamišljali da će ih se poslati na vlastiti narod, pokušali su ući u dvoranu u kojoj su se zastupnici spremali glasati, ali pritom su naišli na blokadu. Prvo zastupnika, potom nekih građana, ali i novinara. U trenutku kada je zapovjednik bataljuna specijalaca zatražio da mu daju izvješće o tome što se događa u zgradi, oni su rekli:
- Zapeli smo na ulazu! Novinari su oformili zid - ne možemo ga probiti!
Naravno, činjenica da vojnici nisu zapucali na novinare i zastupnike iznimno je važna u cijeloj priči. Ali to da su političari, novinari i obični građani bili spremni svoja tijela, a zapravo i svoje živote, staviti u obranu demokratskog poretka zemlje, izaziva ogromno poštovanje.
- Među onima koji su blokirali ulaz bili su novinari i kamermani koji su kasnije zbog toga i nagrađeni. Da uđu u zgradu skupštine zastupnicima su pomogli i građani, a sve su mediji prenosili uživo, od portala do YouTubea. A vojnici su bili mladi i zbunjeni i nije im bilo sasvim jasno što moraju raditi tamo, rekla nam je Kim Eun-ji. Srećom, zastupnici, novinari i građani su znali.
Yoon Suk Yeol prošle je godine zbog pokušaja državnog puča osuđen na doživotni zatvor. Južna Koreja danas ima novog predsjednika, izabranog na demokratskim i poštenim izborima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....