Otkriveni planovi za Trumpov vojni megaprojekt težak stotine milijardi: ‘Bit će to vojska naoružanih satelita‘

Unatoč nedavnim spekulacijama o zahlađenju odnosa između Donalda Trumpa i Elona Muska, čini se da suradnja između predsjednika SAD-a i vlasnika SpaceX-a i Tesle dobiva novi zamah.

Kako ekskluzivno doznaje agencija Reuters, Musk bi uskoro mogao dobiti izuzetno vrijedan državni ugovor za gradnju tzv. Zlatne kupole, novog američkog proturaketnog sustava po uzoru na izraelsku Željeznu kupolu.

Šest neimenovanih izvora potvrdilo je Reutersu da je Muskova tvrtka jedan od glavnih kandidata za vođenje tog obrambenog megaprojekta čiju je ideju predsjednik Trump više puta istaknuo tijekom svojeg mandata.

Projekt predviđa lansiranje između 400 i 1000 nadzornih satelita te dodatnih 200 satelita s obrambenim kapacitetima u nisku orbitu oko Zemlje. Ta "satelitska vojska" trebala bi formirati globalnu mrežu za rano otkrivanje i presretanje balističkih raketa, hipersoničnih projektila i drugih strateških prijetnji. "Naoružani" sateliti baratali bi raketama i laserima, otkrila su Reutersu tri izvora.

PROČITAJTE VIŠE Ova dva programa su ključ ruske nuklearne trijade

U realizaciji projekta SpaceX bi bio zadužen za lansiranje satelita, a u tehničkoj suradnji sudjelovale bi i startup tvrtke Palantir i Anduril. Palantir, u vlasništvu Petera Thiela, jednog od prvih ulagača u Facebook, bio bi odgovoran za obradu podataka i nadzor nad prijetnjama, a Anduril bi razvio autonomne sustave za odgovaranje na detektirane napade. Konačni je cilj gradnja visokoautomatizirane obrambene infrastrukture, temeljene na umjetnoj inteligenciji.

Musk je, prema izvorima, predložio model financiranja putem pretplate, što je izazvalo zabrinutost u Pentagonu. Glavna bojazan tiče se potencijalne privatne kontrole nad ključnim obrambenim sustavom i dugoročnih troškova.

Suradnja bi, prema prijedlogu, funkcionirala tako da bi država plaćala za pristup tehnologiji, a to bi ubrzalo stavljanje sustava u funkciju. Dva su izvora Reutersu rekla da u Pentagonu ima zabrinutih zbog takvog aranžmana. Naime, ne slažu se svi s mogućnošću da država nema vlasništvo i punu kontrolu nad svim elementima tako bitnog sustava. Prema navodima Reutersa, nekoliko je izvora izrazilo "sumnjičavost" prema takvom aranžmanu.

Dobivanje tog tendera bila bi velika pobjeda Silicijske doline nad tradicionalnim partnerima američke vojske kao što su kompanije Northrop Grumman, Boeing i RTX, koje također sudjeluju na natječaju.

Za posao se javilo više od 180 tvrtki, među kojima i obrambeni startupi poput Epirusa, Ursa Majora i Armade. Članovi Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće već su dobili brifing o kapacitetima i sposobnostima pojedinih tvrtki, otkriva Reuters.

PROČITAJTE VIŠE Koštali su 5 milijardi $ svaki, nemaju dosta aviona, obrana im je nikakva i zbog njih pati cijela vojska

Dvoje obrambenih dužnosnika agenciji je reklo da će glavnu ulogu u donošenju odluke imati Steve Feinberg, bivši ulagač i drugi čovjek američkog Ministarstva obrane.

Osobe i kompanije uključene u priču, kojima se Reuters obratio i zatražio komentar, nisu odgovorile na upite. Međutim, u jednom internom memorandumu Pentagona iz veljače američki ministar obrane Pete Hegseth zatražio je "ubrzanje uspostave" proturaketnog štita, ističe Reuters. Inzistiranje na što kraćem roku za uspostavu sustava ide u korist SpaceX-u koji na raspolaganju ima flotu raketa kao što je Falcon 9 te mrežu satelita koji se mogu prenamijeniti za proturaketni štit.

Ukupna vrijednost projekta mogla bi se mjeriti u stotinama milijardi dolara, a početne operativne sposobnosti očekuju se do 2026., s punom implementacijom nakon 2030. godine. Laura Grego, direktorica istraživanja neprofitne organizacije Savez zabrinutih znanstvenika, u pitanje dovodi cijeli projekt. Smatra ga neodrživim, a podsjetila je i na nekoliko studija čiji je zaključak bio da je Zlatna kupola "loša i skupa ideja, sustav koji je ranjiv". "Takav sustav bilo bi lako preplaviti istodobnim lansiranjem velikog broja projektila zbog čega bi obrambeni kapaciteti morali biti jako veliki. Preciznije, morali bismo baratati desecima tisuća satelita", rekla je Grego.

Osim Pentagona, protiv Muskova sudjelovanja bune se i u Kongresu. "Ozbiljan je problem imati najbogatijeg čovjeka na svijetu na mjestu ‘posebnog državnog službenika‘ čije tvrtke usto dobivaju poslove vrijedne milijarde dolara, koje financiraju porezni obveznici", izjavila je demokratska senatorica iz New Hampshirea Jeanne Shaheen, članica Odbora za vojne usluge. Shaheen je predstavila zakon koji bi posebnim državnim zaposlenicima poput Muska branio dobivanje državnih natječaja.