Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) i premijer Baden-Württemberga Cem Özdemir (Zeleni) pozvali su na pokretanje postupka zabrane AfD-a, ali tako da fokus bude na pokrajinskim organizacijama te stranke. Nekoliko dana uoči pokrajinskih izbora u Saskoj-Anhaltu 6. rujna, dva političara objavila su apel u Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitungu (FAS): "Na temelju naših osobnih uvjerenja, još jednom se zalažemo za pokretanje postupka za zabranu AfD-a što je prije moguće, s naglaskom na jasno ekstremističke (völkisch) državne ogranke AfD-a u Tiringiji, Saskoj, Saskoj-Anhaltu i Brandenburgu."
Smatraju da je njihov zahtjev pravno moguć, potkrijepljen dokazima i potpisan ustavom. Vjerujemo da će Savezni ustavni sud samostalno i suvereno donijeti ispravne odluke", poručili su.
‘Pravi Nijemci‘
Popularni njemački ministar obrane i bivši šef Zelenih razlikuju dvije struje unutar AfD-a, krajnje desne Alternative za Njemačku, koja bi po anketama u Saskoj-Anhaltu mogla osvojiti više od 40 posto glasova. Völkisch frakcija AfD-a definira Nijemce i njemačku kulturu nacionalistički, na osnovi nacionalnog kriterija, a ne na osnovi državljanstva. "Pravi Nijemci" po njima su oni kojima su roditelji Nijemci rođeni u Njemačkoj, čiji je materinji jezik bio njemački. Ta ideologija dovodi u pitanje temelje ustava i prezire demokraciju, poručila su dvojica političara.
Ne može joj se suprotstaviti u regularnoj političkoj borbi. "To bi bilo naivno. Jer će AfD i dalje činiti sve što je u njegovoj moći da prikrije völkisch frakciju unutar svoje stranke, da relativizira ili reinterpretira stav svojih völkisch protagonista." Njemački ustavni sud dosad je više pokrajinskih ogranaka AfD-a proglasio desničarskom ekstremističkom organizacijom. Ne prestaje se razgovarati o mogućoj zabrani stranke. Ovlast da donese odluku o zabrani ima savezni Ustavni sud, a proceduru mogu pokrenuti vlada, Bundestag ili Bundesrat. Zasad nije očito da ta ideja ima većinu, prenosi Tagesschau. Mnogi su skeptični oko zabrane, posebno u redovima CDU-a i CSU-a.
1000 potpisa
Raspravu o zabrani potaknuo je strah da će izbori u Saskoj-Anhaltu označiti povijesnu prekretnicu kad će ta krajnje desna stranka prvi put preuzeti izvršnu vlast u jednoj saveznoj pokrajini. Početkom kolovoza raspravu je ponovo potaknulo otvoreno pismo koje je potpisalo više od 1000 pravnika, sa zahtjevom političarima da pokrenu postupak za zabranu stranke. Među potpisnicima su suci, tužitelji i odvjetnici. Upozoravaju da AfD nanosi ozbiljnu štetu demokraciji i da je djelovanje te stranke u suprotnosti s temeljnim vrijednostima njemačkog ustava. Pravnici poručuju da bi pokretanje procedure zabrane AfD-a "vjerojatno bilo uspješno".
Prema njemačkom ustavu, stranke se klasificiraju kao neustavne "ako, prema svojim ciljevima ili ponašanju svojih pristaša, nastoje narušiti ili ukinuti slobodni demokratski osnovni poredak ili ugroziti postojanje Savezne Republike Njemačke". Međutim, postupci za zabranu stranaka kontroverzni su među političarima i ustavnim stručnjacima. Jedan je od glavnih strahova da bi to samo pojačalo popularnost stranke koja rast ionako zahvaljuje rastućim nezadovoljstvom birača klasičnim političarima i političkim strankama. Eventualna zabrana mogla bi biti kontraproduktivna, smatraju skeptici, ističući da rast rejtinga prosvjedne stranke može zaustaviti samo suočavanje s realitetom, odnosno preuzimanje vlasti. Dosad su sve stranke u Njemačkoj odbijale koalirati s AfD-om.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....