Posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff, nakon uspjeha mirovnog sporazuma između Hamasa i Izraela, održao je prošlog mjeseca telefonski razgovor s visokim dužnosnikom Kremlja, kako bi predložio sličan plan i za Ukrajinu. Bloomberg se, tvrde, domogao ekskluzivnih zapisa tih razgovora.
U telefonskom razgovoru 14. listopada, koji je trajao nešto više od pet minuta, Witkoff je savjetovao Jurija Ušakova, Putinova glavnog savjetnika za vanjsku politiku, kako ruski predsjednik treba iznijeti temu mirovnog plana pred Donaldom Trumpom.
Witkoff je Ušakovu savjetovao i da ruskom predsjedniku predloži da organizira telefonski razgovor na relaciji Trump-Putin, netom prije posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući.
Trumpov plan za Gazu, sastavljen od 20 točaka, Witkoffu je služio kao referentna točka.
“Napravili smo Trumpov plan od 20 točaka, 20 točaka za mir, pa razmišljam da bismo možda mogli napraviti isto i s vama,” rekao je Witkoff Ušakovu, prema snimci razgovora koju je pregledao i transkribirao Bloomberg.
“Priča dokazuje samo jedno: posebni izaslanik Witkoff gotovo svakodnevno razgovara s dužnosnicima u Rusiji i Ukrajini kako bi postigao mir — to je upravo ono zbog čega ga je predsjednik Trump imenovao,” izjavio je direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije odmah odgovorio na upit Bloomberga.
Witkoffove taktike
Razgovor Ušakova i Witkoffa prvi put daje izravan uvid u Witkoffove taktike u pregovorima s Rusijom te u ono što izgleda kao početni oblik mirovnog prijedloga od 28 točaka koji se pojavio ranije ovog mjeseca — a koji SAD sada nastoji nametnuti Ukrajini kao osnovu dogovora.
Putin je ovog mjeseca rekao da vjeruje kako se američki plan može koristiti kao temelj mirovnog sporazuma. Na sastanku Ruskog vijeća za sigurnost rekao je da 28 točaka još nisu detaljno raspravljane sa SAD-om, ali da je Moskva dobila kopiju.
Trump je u utorak izjavio da je Witkoffu dao nalog da se sastane s Putinom, u nadi da bi se spomenuti plan konačno mogao finalizirati.
“Početni mirovni plan od 28 točaka, koji su izradile Sjedinjene Države, dodatno je dotjeran uz doprinos obiju strana, i ostalo je svega nekoliko otvorenih točaka,” poručio je predsjednik Trump na Truth Socialu.
Kako podsjeća Bloomberg, u trenutku telefonskog poziva Witkoff–Ušakov, Trump je uživao u uspjehu svoje inicijative za okončanje rata u Gazi. Samo dan ranije postao je prvi američki predsjednik od 2008. koji je govorio u izraelskom Knessetu, nakon što je osigurao oslobađanje posljednjih 20 živih talaca koje je držao Hamas.
Otprilike je u to vrijeme Trumpov stav prema Putinu počeo djelovati sve hladnije. Pripremajući se za sastanak sa Zelenskim 17. listopada, razmatrao je isporuku dalekometnih Tomahawk projektila Ukrajini, mozgao o novim sankcijama protiv Rusije i otvoreno izražavao frustraciju Putinom.
“Ne znam zašto i dalje vodi taj rat,” rekao je Trump 14. listopada, istoga dana kad je Witkoff razgovarao s Ušakovom. “Jednostavno ga ne želi završiti. Mislim da to ostavlja jako lošu sliku o njemu.” Tijekom razgovora s Ušakovom, Witkoff je ruskom dužnosniku rekao da duboko poštuje Putina te da je Trumpu rekao kako vjeruje da je Rusija oduvijek željela mir.
“Zelenski u petak dolazi u Bijelu kuću,” rekao je Witkoff Ušakovu, “Ići ću tamo jer žele da budem prisutan, ali mislim da bi bilo dobro da, ako je moguće, imamo poziv vašeg šefa prije tog susreta u petak.”
Ušakov je pitao bi li bilo “korisno” da Putin nazove Trumpa. Witkoff je rekao da bi.
Preporučio je i da Putin čestita Trumpu na sporazumu o Gazi, da kaže da ga je Rusija podržala i da poštuje predsjednika kao čovjeka mira. “Od toga bi mogao ispasti vrlo dobar razgovor,” rekao je Witkoff.
“Evo što mislim da bi bilo sjajno,” dodao je zatim. “Možda bi mogao reći predsjedniku Trumpu: znate, Steve i Jurij razgovarali su o vrlo sličnom mirovnom planu od 20 točaka i to bi moglo biti nešto što bi pomaknulo stvari, mi smo otvoreni za takve ideje.”
Ušakov je neke savjete očito prihvatio. Putin “će potom čestitati” i reći da je “gospodin Trump pravi čovjek mira.”
‘Hajdemo govoriti optimističnije‘
Trump i Putin razgovarali su dva dana kasnije, na ruski zahtjev, a američki predsjednik taj je dvosatni poziv opisao kao “vrlo produktivan.” Nakon toga je najavio sastanak s Putinom u Budimpešti, summit koji se još nije dogodio, te spomenuo da mu je Putin čestitao na sporazumu o Gazi.
U nastavku komunikacije koju u svojem posjedu ima Bloomberg, Witkoff se u Miamiju sastao s Kirilom Dmitrijevim, još jednim visokim savjetnikom Kremlja. Dmitrijev je navodno proveo tri dana u Miamiju od 24. listopada.
Dana 29. listopada Dmitrijev i Ušakov ponovno su razgovarali telefonom na ruskom i raspravljali o tome koliko snažno Moskva treba inzistirati na svojim zahtjevima u mirovnom prijedlogu, a prema još jednoj snimci koju je pregledao Bloomberg. Dok su dvojica Putinovih savjetnika razmatrali razne opcije, Ušakov je zagovarao da se u zahtjevima ide “maksimalno.”
Brinuo je da bi SAD, u suprotnom, mogao pogrešno protumačiti stanovite prijedloge, potom nešto izbaciti, a zatim tvrditi da je postignut dogovor — što bi moglo u cijelosti srušiti pregovore.
Dmitrijev, koji vodi Ruski fond za izravna ulaganja, predložio je da se dokument neformalno podijeli s Amerikancima. Bio je uvjeren da, čak i ako SAD ne prihvati cijelu rusku verziju, prihvatit će barem nešto vrlo blisko tome.
Kasnije je uvjeravao Ušakova da će se držati dogovorenih uputa, a Ušakov bi kasnije mogao o dokumentu razgovarati i sa “Steveom.” Bloomberg nije uspio potvrditi koje je točno prijedloge Rusija podijelila s Amerikancima niti koliko su utjecali na konačni nacrt od 28 točaka. Otad je, međutim, Ukrajina trpjela snažan pritisak da prihvati prijedlog koji je Witkoff sastavio uz pomoć svojih kremaljskih sugovornika. Američki dužnosnici prijetili su da će ukinuti ključne obavještajne podatke ukrajinskoj vojsci ako Zelenski odbije prijedlog. Kijev je, podsjećamo, nakon razgovora s američkim tajnikom Marcom Rubiom u nedjelju, ipak uspio izvući neke ustupke. Washington je uvjeren da uspori.
Prema uvjetima koje je SAD predložio, Ukrajina bi morala povući vojsku iz dijelova Donbasa koje Rusija nije uspjela zauzeti vojnom silom. To područje postalo bi neutralna demilitarizirana zona, međunarodno priznata kao ruska.
Moskva bi također dobila de facto priznanje svojih teritorijalnih pretenzija na Krim, Luhansk i Donjeck. Veći dio ostatka bojišnice, uključujući Herson i Zaporižju, bio bi zamrznut. Ukrajina i njezini europski saveznici inzistiraju da rat treba stati na trenutnim linijama.
To su neki od uvjeta koje su Witkoff i Ušakov očito naslutili u svom razgovoru prošlog mjeseca.
“Ja vama mogu reći što će trebati da se postigne mirovni sporazum,” rekao je Witkoff. “Donjeck i možda neka zamjena teritorija negdje. Ali umjesto da pričamo tako, hajdemo govoriti optimističnije, jer mislim da ćemo doći do dogovora.”
“Predsjednik će mi dati puno prostora i slobode da dogovor i postignem,” dodao je. “Pa ako možemo stvoriti priliku da nakon ovoga kažem da sam razgovarao s Jurijem, mislim da bi to moglo dovesti do velikih stvari.”
“U redu,” odgovorio je Ušakov. “Zvuči dobro.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....