- Poštovani gradonačelniče Beograda i svi ostali, koji donosite povijesne odluke za dobro žitelja Srba i ostalih državljana naše Matice. Samo da vas obavijestim da u Mariboru postoji Beogradska ulica, mada ste Vi napisali da ne postoji!.
Ovim riječima počinje otvoreno pismo koje je uputio Rade Bakračević, predsjednik Srpskog kulturnog društva Štajerska zajednica iz Maribora.
Reakcija je to na odluku vlasti u glavnom gradu Srbije - Beogradu, da se mnogobrojnim ulicama s toponimima iz bivše Jugoslavije te, kako je kazao dogradonačelnik Goran Vesić, glavna Vučićeva poluga u gradu, "sredinama gdje se zatire srpstvo", promijene imena te da od sada nose nazive onih koji su zadužili Srbiju i srpstvo.
Kako je objasnio Vesić
- Ne može Matija Gubec biti zaslužniji za Srbiju od Ružice Sokić, koja nema svoju ulicu u Beogradu.
Vesić u beogradskim Večernjim novostima kaže kako nije normalno da "mi u Beogradu imamo Hrvatsku, Zagorsku, Zagrebačku ili Zadarsku ulicu. Kao što nije normalno ni to što smo donedavno imali Ulicu Goce Delčeva, osnivača VMRO-a, koji je možda zadužio Sjeverne Makedonce, ali Srbe nije nikako".
Tako su na popis promjena došle ulice - Mostarska, Porečka, Rovinjska, Hvarska, Hrvatska, Splitska, Podravska, Bjelovarska, Šibenska, Ljubljanska, Bledska, Bosanska, Mariborska, Celjska, Lopudska, Murska, Zenička, Travnička, Zagrebačka, Sarajevska, dok će Kumanovska, recimo ipak ostati, jer kako ističe Vesić "Kumanovska bitka svjedoči i o srpskim herojskim podvizima".
Vesić, koji je bio suradnik Zorana Đinđića, a sada vjerni sljedbenik Vučića, objasnio je da se mijenjaju imena ulica onih gradova i država u kojima nema Beogradske ulice. Po njegovim riječima, samo Podgorica i Skopje, od svih gradova bivše Jugoslavije, imaju Beogradsku ulicu. Pismo iz Maribora to opovrgava. U njemu Bakračević naglašava da su Slovenci uvijek s dobrodošlicom primali Srbe koji žive u Štajerskoj. "Srbi ne žele da se ti odnosi pokvare, a već se čuju negativni odgovori pojedinih Mariborčana.
Te odnose, kaže Bakračević, Srbi u Štajerskoj ne žele kvariti, a već se, kako navodi u pismu, čuju negativni odgovori pojedinih Mariborčana, koji predlažu da se, zauzvrat, preimenuje Beogradska ulica u Mariboru.
No, i u Beogradu Vesićeva ideja nije svima dobro sjela. Na društvenim mrežama Vesića se napada zbog toga, a već se u Sarajevskoj ulici pojavio i grafit "Sarajevska, bre!".
Inače, Zadarska je preimenovana u ulicu književnika i "oca nacije" Dobrice Ćosića, Zagrebačka u Koče Popovića, prvog zapovjednika Prve proleterske i Titovog ministra vanjskih poslova, dok je Travnička dobila ime po jednom od glavnih ideologa Republike Srpske Milorada Ekmečića, a Pohorska je preimenovana u Ulicu Generala Ždanova, osloboditelja Beograda 1944., a koji je 1964. godine poginuo u avionskoj nesreći na Avali.
Ta odluka nije čak ni toliko čudna, mada su neki razlozi diskutabilni, pa recimo Vesić kaže da se mijenja Sarajevska ulica jer su odavno u tom gradu promijenili sve ulice koje su imale srpske nazive. Doduše, različito je kada u Sarajevu mijenjaju Beogradsku, nego u Beogradu.
Vesić je kazao kako ga je predsjednik Aleksandar Vučić osobno molio da ne mijenja Sarajevsku, ali izgleda da će i ta ulica dobiti novo ime. Zanimljivo je da Beograd, kako kaže sociolog Dušan Janić, ima čak dvije ulice po majoru Milanu Tepiću koji je 1991. godine raznio sebe u vojnom skladištu kod Bjelovara. Njegovo ime dobila je ulica Stjepana Radića.
Kako piše beogradski list Danas, od 2000. je u Beogradu čak devet tisuća ulica dobilo nova imena. Neke od njih su preimenovane i više puta, drugima su vraćena imena koja su ranije nosile, a neke od izmjena digle su prašinu i izazvale negodovanje u javnosti, piše taj nezavisni beogradski list.
Podsjetimo da su tijekom rata u Hrvatskoj u svim gradovima promijenjena imena ulica po srpskim toponimima.