UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Putin i Šojgu zaprijetili ‘nuklearnim sudarom‘: ‘Samo pošaljite to streljivo...‘; NATO: Rusi traže smrtonosno oružje

Najvažnije događaje u ratu u Ukrajini pratimo uživo iz minute u minutu
 Grigory Sysoyev/Afp

Ključni događaji dana

- Sastali se Putin i Xi Jinping

- Ukrajina: ‘Uništili smo ruske krstareće projektile na Krimu‘

- Rusija postala vodeći dobavljač sirove nafte za Kinu, pretekla S. Arabiju

- Japanski premijer u posjetu Kijevu

- Prigožin se pojadao Šojguu: ‘Znam kada kreće ukrajinska protuofenziva, ne želimo biti odsječeni‘

- Ruski veleposlanik: ‘Vratit ćemo ukrajinsku djecu kada bude sigurno‘

- Xi i Putin završili dvodnevne razgovore


Putin i Xi obećali prijateljstvo, ali nije bilo napretka oko Ukrajine

Xi Jinping i Vladimir Putin završili su u utorak dvodnevne razgovore toplim riječima o prijateljstvu između Kine i Rusije i zajedničkim kritikama Zapada, ali bez znakova diplomatskog napretka oko Ukrajine.

Xijev posjet Moskvi - koji je Kremlj dugo hvalio kao iskaz potpore svog najmoćnijeg prijatelja - obilježila je demonstracija prijateljstva. Dvojica čelnika jedan su drugog nazivali dragim prijateljima, obećali su gospodarsku suradnju i opisali odnose svojih zemalja kao najbolje ikada.

Zajedničko priopćenje uključivalo je poznate optužbe protiv Zapada - da Washington potkopava globalnu stabilnost i da NATO upada u azijsko-pacifičku regiju.

Kad je riječ o Ukrajini, Putin je pohvalio Xija za mirovni plan koji je predložio prošlog mjeseca i okrivio Kijev i Zapad za njegovo odbacivanje.

"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koje je iznijela Kina u skladu s ruskim pristupima i da se mogu uzeti kao osnova za mirno rješenje kada za to budu spremni na Zapadu i u Kijevu. Međutim, do sada nismo vidjeli takvu spremnost s njihove strane", rekao je Putin.

Xi jedva da je uopće spomenuo sukob, rekavši da Kina ima "nepristran stav" o tome.

Ovaj samit djelomično je zasjenio iznenadni posjet japanskog premijera Fumia Kishide Kijevu gdje se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.

Kijev njegov dolazak u zemlju u ratu smatra "povijesnim". Kishida je jedini čelnik neke države iz skupine G7 koji dosad nije bio u Kijevu.

Kishida je obišao Buču, gradić nedaleko od Kijeva koji je postao simbol zlodjela ruske okupacije.

"Svijet je bio zapanjen kada je prije godinu dana vidio ubijene nedužne civile u Buči. Zaista osjećam veliki bijes zbog zločina nakon što sam posjetio to mjesto", rekao je Kishida. "Japan će i dalje pomagati Ukrajini... da ponovno uspostavi mir."

Washington je osudio tajming Xijevog posjeta Moskvi, samo tri dana nakon što je Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao nalog za Putinovo uhićenje na temelju optužbi za ratni zločin zbog nezakonite deportacije ukrajinske djece.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da posjet u takvom trenutku znači davanje Putinu "diplomatskog pokrića" za zločine. Moskva opovrgava nezakonitu deportaciju djece i tvrdi da je primila siročad kako bi ih zaštitila, te je pokrenula vlastiti kazneni postupak protiv tužitelja i sudaca ICC-a.

Putin i Xi potpisali su sporazum o partnerstvu "bez ograničenja" prošle godine samo nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Peking otad odbija okriviti Moskvu za rat i kritizirao je Zapad zbog nametanja sankcija Rusiji, iako je Kina profitirala osiguravanjem velikog popusta za kupnju nafte i plina koje Rusija više ne može izvoziti u Europu.

Zapad je uglavnom odbacio Xijev mirovni plan za Ukrajinu kao u najboljem slučaju previše nejasan da bi napravio razliku, a u najgorem slučaju kao trik kojim se želi kupiti vrijeme za Putina da obnovi svoje snage i pojača kontrolu nad okupiranim teritorijem.

Ali Kijev, možda u nadi da će Kina ostati neutralna, oprezno je pozdravio plan kad ga je Kina predstavila prošlog mjeseca. Zelenskij je više puta pozvao Xija da razgovara s njim.

Ukrajinski dužnosnici dali su naznake da bi telefonski poziv mogao uskoro uslijediti. "Čekamo potvrdu", izjavila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk za talijanske novine Corriere della Sera. "To bi bio važan potez. Imaju si što za reći."

Kijev odlučno kaže da ne može biti mirovnih pregovora s Rusijom ako ona ne povuče svoje snage. Moskva kaže da Kijev mora prihvatiti teritorijalnu "realnost", misleći pritom na svoju tvrdnju da je pripojila gotovo petinu Ukrajine.

Washington je tijekom prošlog mjeseca rekao da je zabrinut da bi Peking mogao naoružati Rusiju, što Kina niječe.

Što se tiče stanja na terenu, ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da su u eksploziji tijekom noći na utorak u gradu Džankoju na Krimu uništeni ruski projektili koji su prevoženi željeznicom. Projektili su bili namijenjeni ruskoj crnomorskoj floti, kaže Ukrajina, a operativni doseg im je više od 2500 kilometara na kopnu i 375 km na moru.

Ministarstvo nije preuzelo odgovornost za napad, a s ruske strane nije bilo potvrde da su projektili uništeni.

Ruski dužnosnici na Krimu, koji Moskva kontrolira od 2014., rekli su da su eksploziju izazvale bespilotne letjelice pune šrapnela i eksploziva, a da su ciljane civilne lokacije. Jedna osoba je ozlijeđena, rekli su.


Ukrajina će dobiti tenkove Abrams od SAD-a ove jeseni

Pentagon planira ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, rekao je američki dužnosnik i izvor upoznat sa situacijom, a plan je isporučiti ključnu opremu Kijevu već ove jeseni.

U siječnju je Bidenova administracija obećala isporučiti Ukrajini 31 napredni tenk M1A2 Abrams nakon što je mjesecima izbjegavala ideju o raspoređivanju tenkova koje je teško održavati u Ukrajini.

Novi plan bi Ukrajini dao varijantu tenka M1A1 SA Abrams, koji može raditi na dizelsko gorivo kao i većina ukrajinskih tenkova, rekao je jedan od dužnosnika. Ta promjena također ubrzava isporuku za otprilike godinu dana, prema kongresnom pomoćniku upućenom u to pitanje.

Glasnogovornik Pentagona odbio je komentirati skoriji rok jer ministarstvo obrane prethodno nije ponudilo konkretan datum za svoje napore da tenkovi dođu u ukrajinske ruke, rekavši samo da će za to biti potrebni "mjeseci".

"Radimo na tome", rekao je u utorak glasnogovornik Bijele kuće John Kirby za MSNBC. "Postoje neke promjene koje se mogu napraviti u procesu kako bi ga na neki način ubrzali."

Američki ministar obrane Lloyd Austin razmotrio je nekoliko opcija za ubrzavanje isporuke i došao do odluke koja bi skratila vrijeme za otprilike godinu dana, rekao je Reutersu pomoćnik u Kongresu upoznat s planom.

Primjeri opcija koje je Austin mogao procijeniti uključuju promjenu položaja u redu za isporuku ili korištenje američkih tenkova kojima je uklonjena osjetljiva oprema, tako da ih ruske trupe ne mogu oteti i proučiti.

Proizvodna linija General Dynamics Corpa trenutno dovršava oko 12 tenkova Abrams mjesečno.

Sredstva za preinaku ili kupnju tenkova Abrams dolazila bi iz fonda poznatog kao Inicijativa za sigurnosnu pomoć Ukrajini (USAI), koji omogućuje administraciji predsjednika Joea Bidena da nabavi oružje iz industrije umjesto iz američkih zaliha oružja.


Zelenski virtualno na summitu G7 u Japanu

Volodimir Zelenski trebao bi se virtualno pojaviti na nadolazećem summitu G7 u Japanu.

Ukrajinski predsjednik rekao je da će se pridružiti svibanjskom summitu u Hirošimi putem videolinka nakon što je primio poziv japanskog premijera Fumija Kishide.

Komentirao je to na današnjoj zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Kishidom koji je posjetio Kijev.

To će biti drugi put da se Zelenski virtualno pojavljuje pred izaslanicima G7, nakon obraćanja na summitu u Njemačkoj putem videolinka prošlog lipnja.


‘Odnosi između Moskve i Pekinga nisu slični onima uspostavljenima tijekom Hladnog rata‘

Vladimir Putin i Xi Jinping kažu da se bliske veze njihovih zemalja ne svode na "vojno-politički savez" - unatoč tome što su obećali više redovitih zajedničkih vojnih vježbi.

U zajedničkom priopćenju nakon sastanka na vrhu između dvojice čelnika, rekli su da odnosi između Moskve i Pekinga nisu "slični onima uspostavljenima tijekom Hladnog rata".

Odnosi koji nisu usmjereni ni na jednu treću naciju su nekonfliktni i "ne čine blok", rekli su predsjednici.

Ruska novinska agencija RIA izvijestila je prethodno kako je kineski predsjednik rekao da Kina zauzima "nepristran stav" o sukobu u Ukrajini.

Tijekom ranije konferencije za novinare, Putin je rekao da su on i Xi Jinping potpisali izjave koje "u potpunosti odražavaju prirodu ruskih i kineskih odnosa, koji su na najvišoj točki u povijesti dvije zemlje".


Šojgu: Preostalo je sve manje koraka do nukearnog sudara

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu upozorio je na mogući "nuklearni sudar" između Moskve i Zapada, piše Interfax.

Prema ruskim medijima, Šojgu je rekao da je preostalo sve manje i manje koraka do mogućeg incidenta, a reagirao je na najavu Ujedinjenog Kraljevstva da će opskrbljivati Ukrajinu streljivom koje sadrži osiromašeni uran.

Šojgu je tako ponovio ranije Putinove komentare nakon sastanka s Xijem Jinpingom u Kremlju.

Ako Ujedinjeno Kraljevstvo osigura streljivo, "Rusija će morati odgovoriti u skladu s tim, s obzirom na to da Zapad kolektivno već počinje koristiti oružje s nuklearnom komponentom", rekao je Putin, ne navodeći pojedinosti.

Ranije danas, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova nazvala je plan Ujedinjenog Kraljevstva "scenarijem za Jugoslaviju", rekavši da je streljivo uzrokovalo rak i oštetilo okoliš.


Obratili se Xi Jinping i Putin

Tiskovna konferencija dvojice čelnika je u tijeku, a Vladimir Putin je rekao da su on i Xi Jinping potpisali izjave koje "u potpunosti odražavaju prirodu rusko-kineskih odnosa, koji su na najvišoj točki u povijesti te dvije zemlje".

"Rusija i Kina povezane su našim dobrosusjedskim odnosima", kazao je Putin pa nastavio:

"Naravno da su naš glavni prioritet trgovina i gospodarstvo, i to je sasvim prirodno, uzimajući u obzir da je Kina vodeći trgovinski partner naše zemlje."

Putin je potom ustvrdio da se Zapad bori u Ukrajini ‘do zadnjeg‘ i da bi Moskva reagirala na britansko slanje streljiva s osiromašenim uranom kijevskim snagama.

Dodao je i da Zapad "još nije spreman za kineski mirovni plan za Ukrajinu" te da bi kineski mirovni prijedlozi mogli koristiti kao temelj za rješavanje sukoba u Ukrajini kada "Kijev i njegovi zapadni saveznici budu spremni".

Xi Jinping kazao je da Peking ima "nepristran stav" o sukobu u Ukrajini i da podržava mir i dijalog, prenosi novinska agencija RIA. Izjavio je da su razgovori s čelnikom Kremlja bili "otvoreni i prijateljski".

Dvojica čelnika potpisala su niz dokumenata o "strateškoj suradnji" nakon, kako je Putin opisao, "uspješnih i konstruktivnih" razgovora koji su pokazali da je Kina sada očito najvažniji gospodarski partner Rusije.


Sastanak između Putina i Xija Jinpinga se odužio

Novinska konferencija najavljena za 15 sati odgođena jer su se razgovori između Putina i Xija Jinpinga odužili.

Sastanak Putina i Xija Jinpinga završio je oko 16.30 sati, a dvojica čelnika navodno su potpisala dokumente o strateškoj suradnji, prenosi Sky News.

Predsjednik Putin dosad je razgovore opisao kao "uspješne i konstruktivne", dodajući da se nada da će ostati u "stalnom kontaktu" s predsjednikom Xijem.


NATO: Rusija je od Kine tražila smrtonosno oružje

Podnoseći izvješće o radu NATO-a glavni tajnik Jens Stoltenberg otkrio je kako Savez vjeruje da je Moskva od Pekinga tražila smrtonosno oružje za invaziju na Ukrajinu.

Upozorio je Kinu da Rusiji ne isporučuje smrtonosno oružje.

- Nismo vidjeli nikakve dokaze da Kina šalje Moskvi smrtonosno oružje, ali smo vidjeli neke znakove da je Rusija uputila takav zahtjev i da je to pitanje koje kineske vlasti razmatraju u Pekingu, rekao je novinarima u Bruxellesu.


Japanski premijer u posjetu Kijevu

Dok traje posjet Xi Jinpinga Kremlju, Ukrajinu je iznenada posjetio japanski premijer Fumio Kishida.

Kishida je položio cvijeće na mjestu masovne grobnice u Buči, gradu koji je postao simbol ratnih zločina koje su ruske snage počinile nad ukrajinskim civilima.

- Ogorčen sam zbog okrutnih zločina. U ime japanskih građana želim izraziti sućut članovima obitelji koji su izgubili svoje najmilije, poručio je japanski premijer.

image

Japanski premijer u Buči

Sergei Chuzavkov/Afp
image

Japanski premijer u Buči

Sergei Chuzavkov/Afp
image

Japanski premijer u Buči

Sergei Chuzavkov/Afp

Crveni tepih za Xija u Kremlju

BBC je objavio detalje susreta kineskog predsjednika Xija Jinpinga s Putinom u Kremlju. Dolazak Xija na susret s ruskim predsjednikom u Kremlji imao je sva obilježja svečanog događaja.

Dvojica državnika dočekana su uz orkestralnu izvedbu kineske i ruske himne.

Xi je u veliku dvoranu ušao s jedne strane, a Putin s druge. Hodali su crvenim tepihom jedan prema drugome i susreli se pokraj ogromnih zastava Rusije i Kine.

Pozirali su fotografima prije nego što su ušli u Veliku dvoranu Reda svete Katarine na razgovore, koji će potrajati, kako se očekuje, nekoliko sati.

Nakon toga će biti objavljena zajednička izjava. Zasad se ne zna hoće li dvojica čelnika održati konferenciju za novinare. Ruski mediji javljaju da je za Kremlj akreditirano 250 novinara.

image

Xi Jinping

Pavel Byrkin/Afp
image

Xi Jinping i Vladimir Putin

Alexey Maishev/Afp
image

Vladimir Putin i

Alexey Maishev/Afp

Ukrajinsko ministarstvo očekuje znatno manji urod žitarica u 2023.

Urod žitarica u Ukrajini bit će ove godine manji vjerojatno za 16,6 posto budući da je zbog ruske invazije zasijana manja površina, a prinosi bi trebali biti slabiji zbog viših troškova, pokazala je procjena ukrajinskog ministarstva poljoprivrede.

Urod će ove godine vjerojatno iznositi 44,3 milijuna tona, u usporedbi s 53,1 milijuna tona u 2022., izračunali su u ministarstvu.

Ovogodišnja brojka mogla bi uključivati 16,6 milijuna tona pšenice, 21,7 milijuna tona kukuruza i 4,8 milijuna tona ječma, priopćilo je ministarstvo.

U 2022. Ukrajina je požnjela 20,5 milijuna tona pšenice, 25,6 milijuna tona kukuruza i 5,6 milijuna tona ječma. U 2021. godini proizvela je rekordnih 86 milijuna tona žitarica.

"Na obujam uroda utjecat će smanjena zasijana površina i prognozirani pad prosječnih prinosa zbog poskupljenja ključnih inputa", priopćilo je ministarstvo.

Ukrajinska akademija za poljoprivredne znanosti očekuje još snažniji pad uroda u ovoj godini, za 37 posto, na 34 milijuna tona, također ističući smanjenu zasijanu površinu i niže prinose.

Ministarstvo procjenjuje da su žitarice zasijane na površini od 10,2 milijuna hektara, što je manje za 1,4 milijuna hektara nego u 2022.

Ozima pšenica vjerojatno je zasijana na 4,17 milijuna hektara, što bi značilo za 834 tisuće manju površinu nego u 2022. Površina pod kukuruzom vjerojatno je smanjena za 451 tisuću hektara na 3,6 milijuna hektara.

Bruto proizvodnja uljarica trebala bi pak ove godine porasti za 5,5 posto, na 19,2 milijuna tona, zbog veće sjetvene površine za te unosnije kulture, prema prognozi ministarstva.

Urod sjemenki suncokreta trebao bi ove godine porasti za 3,6 posto, na 11,5 milijuna tona.

Proizvodnja uljane repice mogla bi porasti 2,7 posto, na 3,8 milijuna tona, a proizvodnja soje za milijuna tona, a soje za 14,7 posto, na 3,9 milijuna tona.


U tijeku razgovori o organizaciji telefonskog razgovora između Xija i Zelenskog

U tijeku su razgovori o organizaciji poziva između kineskog čelnika Xija Jinpinga i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi razgovarali o prijedlogu Pekinga za mirovni plan za Ukrajinu, tvrdi ukrajinski visoki dužnosnik.

Ništa konkretno nije dogovoreno, ustvrdio je dužnosnik za CNN.

Ako plan bude realiziran, bit će to prvi razgovor između kineskog predsjednika i Volodimira Zelenskog.


Xi Jinping sudjeluje u Kremlju na summitu o Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio je u utorak svog kineskog kolegu Xi Jinpinga u Kremlju na samitu posebno posvećenom sukobu u Ukrajini i sve bližim bilateralnim odnosima Pekinga i Moskve.

Prema snimci koju su emitirali ruski televizijski kanali, Putin je pozdravio Xija iskrenim rukovanjem, a zatim je vojni orkestar odsvirao himne dviju zemalja.

Nakon ceremonije dočeka, dvojica čelnika imat će službene razgovore, dan nakon prvog "neformalnog" sastanka koji je u ponedjeljak trajao više od četiri sata.

image

Xi Jinpin i Vladimir Putin u Kremlju

Pavel Byrkin/Afp
image

Xi Jinpin i Vladimir Putin u Kremlju

Pavel Byrkin/Afp

Kremlj je u utorak objavio da su Xi i Putin tijekom prvog dana razgovora „temeljito“ razmijenili mišljenja, između ostalog o kineskom mirovnom prijedlogu za Ukrajinu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je dati više detalja te je novinarima rekao da pričekaju zajedničko priopćenje kasnije u utorak, nakon drugog dana razgovora dvojice čelnika.

image

Xi Jinpin i Vladimir Putin u Kremlju

Grigory Sysoyev/Afp

Ruski strateški bombarderi letjeli blizu Japana, dok je japanski premijer u Ukrajini

Dva ruska strateška bombardera letjela su nad Japanskim morem dulje od sedam sati, reklo je rusko ministarstvo obrane u utorak u priopćenju objavljenom kad je japanski premijer počeo posjet Ukrajini.

Zrakoplovi Tupoljev Tu-95MS osposobljeni su za nošenje nuklearnog oružja, a Moskva ih redovito šalje u letove nad međunarodnim vodama u Artiku, Sjevernom Atlantiku i Tihom oceanu da pokaže svoju snagu.

Čini se da je vrijeme zadnjeg leta pomnije odabrano nego inače, jer je japanski premijer Fumio Kishida u utorak u Kijevu da pokaže solidarnost s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u ratu protiv Rusije.

Japanska nacionalna televizija NHK pokazala je Kishidu kako se ukrcava na vlak u poljskome gradu Przemyslu blizu ukrajinske granice.

Rusija je rekla da su strateški bombarderi obavili "planirani let", u pratnji borbenih aviona.

Let je izveden potpuno u skladu s međunarodnim pravom i iznad neutralnih voda, priopćilo je ministarstvo.

Kishida boravi u Ukrajini u isto vrijeme kad je kineski predsjednik Xi Jinping u državnom posjetu Rusiji.


Xi pozvao Putina da posjeti Kinu

Kineski predsjednik XI Jinping pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da ove godine posjeti Kinu, prenosi ruska novinska agencija RIA Novosti u utorak.

Jinping je u Kinu pozvao i ruskog premijera Mihaila Mišustina te je pozvao na redovite sastanke dvojice predsjednika vlada, piše kineska agencija Xinhua.

Kremlj je u utorak objavio da su Xi i Putin tijekom prvog dana razgovora „temeljito“ razmijenili mišljenja, između ostalog o kineskom mirovnom prijedlogu za Ukrajinu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je dati više detalja te je novinarima rekao da pričekaju zajedničko priopćenje kasnije u utorak, nakon drugog dana razgovora dvojice čelnika.

"U neformalnom dijelu je bilo vrlo temeljite razmjene mišljenja, ozbiljnog razgovora", rekao je Peskov, govoreći o sastanku u ponedjeljak.

Naglasio je da su dvojica čelnika razgovarala o kineskom prijedlogu za mir u Ukrajini - dokumentu u 12 točaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre.

image

Xi Jinping i Vladimir Putin

Sergei Karpukhin/Afp

Putin je u ponedjeljak rekao da je pažljivo proučio kineske ideje, da ih poštuje i da će o njima razgovarati sa Xijem.

Kineski dokument postavlja opća načela, no ne sadrži detaljan plan o tome kako doista okončati rat.

Sjedinjene Države ga odbacuju, s obzirom na to da je Kina odbila osuditi rusku invaziju, i kažu da bi svaki prekid vatre u ovom trenutku samo učvrstio ruske teritorijalne dobitke i dao Putinovoj vojsci više vremena za pregrupiranje.


Prigožin Šojguu: ‘Znam kada kreće ukrajinska protuofenziva, ne želimo biti odsječeni‘

Jevgenij Prigožin, osnivač i financijaš Wagnera, upozorio je ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua da ukrajinska vojska planira skoru ofenzivu s ciljem izoliranja njegovih vojnika od većeg dijela ruskih trupa u istočnoj Ukrajini.

Prigožin je upozorio da je Ukrajina planira napad velikih razmjera za kraj ožujka ili početak travnja u pismu koje je njegov PR tim objavio u ponedjeljak.

- Tražim od vas da poduzmete sve potrebne mjere kako biste spriječili da privatna vojska Wagner bude odsječena od glavnine ruskih snaga, što može dovesti do negativnih posljedica za specijalnu vojnu operaciju, rekao je Prigožin.

To je prvi put da je Prigožin javno objavio prepisku s Šojgom, kojega je često kritizirao zbog vojnih odluka.

U pismu je poručio da uz pismo stižu i detalji ukrajinskog plana i njegovi prijedlozi za zaustavljanje ofenzive. Nije otkrio kako je doznao za namjere Ukrajine.

Rekao je da wagnerovci sada kontroliraju 70% teritorija grada Bahmuta.

Prigožin je, kako je objavio Telegram, rekao da postoji ‘velika vjerojatnost da će ruski grad Belgorod vrlo vjeroajtno biti meta ukrajinske protuofeznive‘. Nikakve dokaze nije iznio za takvu tvrdnju.


Ruski veleposlanik: ‘Vratit ćemo ukrajinsku djecu kada bude sigurno‘

Moskva planira održati neformalne razgovore s Vijećem sigurnosti UN-a početkom travnja kako bi razgovarali o, kako kažu, stvarnoj situaciji u vezi s ukrajinskom djecom koja se deportirana u Rusiju.

Podsjetimo, ICC je nedavno izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina zbog navodnih ratnih zločina, navodeći kao razlog otmicu djece.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia rekao je na konferenciji za novinare da je Moskva planirala sastanak Vijeća puno prije objave naloga za uhićenje u petak te da je Moskva spremna vratiti svu djecu kada Ukrajina bude sigurno mjesto za život.

Poručio je da Moskva želi objasniti da su djeca odvedena u Rusiju ‘jer su ih htjeli poštedjeti opasnosti koje rat donosi".


Rusija postala vodeći dobavljač sirove nafte za Kinu, pretekla S. Arabiju

Rusija je postala vodeći opskrbljivač Kine sirovom naftom u siječnju i veljači, prema podacima kineske vlade koje prenosi Reuters.

Rusija je 2022. godine bila drugi najveći dobavljač Kine, ispred nje je bila Saudijska Arabija.

U prva dva mjeseca 2023. godine Rusija je isporučila Kini 1,94 milijuna barela dnevno, što je značajno povećanje u odnosu na 1,57 milijuna barela dnevno zabilježenih u istom razdoblju 2022. godine, piše Reuters.

Vladimir Putin je tijekom jučerašnjeg sastanka s kineskim čelnikom Xijem Jinpingom u Moskvi istaknuo da se trgovinski promet između Rusije i Kine više nego udvostručio u zadnjih 10 godina, popevši se sa 87 milijardi dolara na čak 185 milijardi dolara.


Što se zapravo dogodilo na Krimu?

Curi sve više detalja o eksploziji na Krimu za koju ukrajinski dužnosnici tvrde da je izazvana uništenjem ruskih krstarećih projektila, piše Sky News.

- Eksplozija u gradu Džankoj na sjeveru trenutno okupiranog Krima uništila je ruske projektile Kalibr-KN koji su prevoženi željeznicom, kaže Ministarstvo obrane Ukrajine.

No, ruski okupacijski dužnosnici imaju alternativno objašnjenje: prema njima, eksplozije su uzorkovali dronovi koji su nosili eksplozivne naprave i šrapnele te gađali civilne mete.

- Jedan dron pogođen je iznad Tehničke škole Džankoj te se srušio pokraj učeničkog doma. Nema vojnih objekata u blizini. Drugi dronovi srušeni su iznad rezidencijalnih područja, a jedan od njih je uz eksploziv nosio i šrapnele, kažu ruski dužnosnici i dodaju da je "u napadu ozlijeđen 33-godišnjak".

Ruska državna agencija Tass pak javlja da su zapaljene kuća, škola i dućan. Ove navode nije moguće neovisno potvrditi.

Inače, pokraj Džankoja nalazi se ruska zračna baza, a Kijev tvrdi da je oko grada uspostavljena najveća ruska vojna baza na Krimu.


Iran zainteresiran za razvoj ‘miroljubive‘ nuklearne energije s Rusijom

Iran je spreman proširiti suradnju s Rusijom u energetskom sektoru, uključujući i razvoj "miroljubive" nuklearne energije, rekao je iranski ministar gospodarstva Ehsan Handuzi u intervjuu za rusku novinsku agenciju RIA-u.

"Mogućnosti suradnje na polju ‘nove energije‘ i obnovljivih izvora energije, kao i na polju drugih tipova energije, uključujući miroljubivu nuklearnu energiju, svakako izaziva velik interes i motivaciju za širenje gospodarskih odnosa s Rusijom", rekao je Handuzi u komentarima objavljenima u utorak.

Iran i Rusija surađuju u izgradnji iranske nuklearne elektrane Bušer.

Rusija je počela slati nuklearno gorivo za Bušer potkraj 2007., što je korak za koji su i Washington i Moskva rekli da je uklonio sve iranske potrebe da ima vlastiti program obogaćivanja uranija.


Gospodarski odnosi u središtu razgovora Putina i Xija

Pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom drugi je dan razgovora s gospodarskim odnosima u središtu i dvije strane trebale bi u utorak potpisati dva velika sporazuma o proširenju "sveobuhvatnog partnerstva" i "strateške suradnje".

Neočekivano u utorak će se također održati sastanak na vrhu u Kijevu, gdje će se japanski premijer Fumio Kishida sastati s Putinovim neprijateljem Volodimirom Zelenskim i ponuditi mu "solidarnost i podršku".

Xijevo putovanje u Moskvu smatra se velikim poticajem za njegova strateškog partnera Putina, koji je predmet tjeralice Međunarodnog kaznenog suda zbog optužbi za nezakonitu deportaciju ukrajinske djece.

U ponedjeljak su Xi i Putin razgovarali četiri i pol sata, nazivajući jedan drugoga "dragim prijateljem", a međunarodno izolirani ruski čelnik rekao da je otvoren za razgovor o kineskim prijedlozima o rješenju rata u Ukrajini..

U rijetkom potezu, Putin je otpratio Xija do njegova automobila nakon razgovora, a njih su dvojica viđena kako se zajedno smiješe.

Ruski je čelnik tijekom sastanka rekao da je otvoren za razgovore o Ukrajini i pohvalio prijedlog Pekinga o sukobu u 12 točaka, koji uključuje poziv na dijalog i poštivanje teritorijalnog suvereniteta svih zemalja.

Kina se nastoji prikazati kao neutralna strana u ukrajinskom sukobu, ali Washington je rekao da bi potezi Pekinga mogli predstavljati "taktiku odugovlačenja" koja pomaže Moskvi.

Moskva i Peking su proteklih godina pojačali suradnju, oboje vođeni željom da budu protuteža američkoj globalnoj dominaciji.

Stav Pekinga o Ukrajini izazvao je kritike zapadnih zemalja, koje su rekle da Kina prešutno podupire oružanu intervenciju Moskve.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da Xijev posjet Moskvi "sugerira da Kina ne osjeća nikakvu odgovornost da predsjednika pozove na odgovornost za zločine počinjene Ukrajini".

- I umjesto da čak i osudi, radije bi pružio diplomatsko pokriće Rusiji da nastavi činiti te velike zločine, dodao je.

Xi je rekao Putinu u ponedjeljak da je Kina spremna "nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u promicanju političkog rješenja" ukrajinske krize, prema kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhui.

Sjedinjene Države optužile su Peking da razmišlja o izvozu oružja u Moskvu, što je Kina energično demantirala. Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da bi pozdravio razgovore sa Xijem, iako iz Pekinga nije bilo naznaka takvih planova.

U utorak gospodarska suradnja zauzet će središnje mjesto u razgovorima kineskog i ruskog čelnika.

Dvije strane trebale bi potpisati dva velika sporazuma o proširenju "sveobuhvatnog partnerstva" i "strateške suradnje", prema Kremlju. Sastanku će nazočiti i ruski ministar obrane Sergej Šojgu.

Na dnevnom redu su i pitanja vojno-tehničke suradnje, navodi Moskva. Prema Kremlju, izjave Putina i Xija planirane su nakon pregovora.


Kishida će se sastati sa Zelenskim u Ukrajini

Japanski premijer Fumio Kishida sastat će se u utorak u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u prigodi nenajavljenog posjeta, priopćilo je japansko ministarstvo vanjskih poslova.

Kishida će "prenijeti predsjedniku Zelenskom svoje poštovanje zbog odvažnosti i ustrajnosti ukrajinskog naroda u obrani svoje zemlje pod njegovim vodstvom te solidarnost i čvrstu potporu Japana i G7 Ukrajini" jer će Japan ove godine biti domaćin sastanka čelnika sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, navodi se u priopćenju ministarstva.

Japanski premijer dolazi u Ukrajinu iz Indije, gdje se sastao s kolegom Narendrom Modijem, izvijestila je japanska radiotelevizija NHK.


Ukrajina: ‘Došlo je do eksplozije na Krimu‘

Ukrajinsko ministarstvo obrane noćas je poručilo da je u velikoj eksploziji u krimskom gradu Džankoju uništilo krstareće projektile koji su bili namijenjeni ruskoj Crnomorskoj floti, javlja Guardian.

Konkretno, neki ukrajinski dužnosnici tvrde sa su u eksploziji uništeni projektili ‘Kalibr NK‘ kojima su ruski brodovi često znali gađati ciljeve diljem Ukrajine. Projektili su bili namijenjeni ruskoj crnomorskoj floti, kaže Ukrajina, a operativni doseg im je više od 2500 kilometara na kopnu i 375 km na moru.

Savjetnik ministarstva unutarnjih poslova Anton Geraščenko podijelio je na društvenim mrežama video za koji tvrdi da prikazuje željezničku stanicu u gradu, a na kojem se vidi velika eksplozija praćena oblakom dima. Njegovu objavu nije moguće neovisno potvrditi.

"Misterioznim ‘praskom‘ nastavljen je proces demilitarizacije Rusije i pripreme ukrajinskog poluotoka Krim za deokupaciju", naveli su ukrajinski dužnosnici na Telegramu.

Ove eksplozije dogodile su se oko 140 km iza linije fronte, čime se postavlja i pitanje kako je do njih došlo. Ruski guverner okupiranog Krima Sergej Aksjonov dao je u ponedjeljak naslutiti da je došlo do napada dronovima na Džankoj, ali nije detaljnije otkrio o čemu je riječ.

Prema njemu, oštećeno je samo jedno ili dva kućanstva, a pritom je i jedna osoba ranjena.

- Još uvijek pokušavamo ustanoviti sve posljedice, poručio je.

S druge strane, Telegram kanali ruskih korisnika pišu da se možda radilo o napadu dronovima,

Podsjetimo, eksplozija prošlog listopada izazvala je veliku štetu na mostu koji povezuje Krim s ruskim kopnom, što je jedno od najvećih vojnih poniženja s kojima se suočio ruski vođa Vladimir Putin otkako je naredio invaziju na Ukrajinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. travanj 2024 10:21