Najveći ruski zračni napad od početka sveobuhvatnog rata 2022. godine, u kojem je sudjelovalo više od 800 dronova i 13 projektila, prvi je put oštetio zgradu ukrajinskog Kabineta ministara u Kijevu. Dosad je Rusija izbjegavala napade na vladine zgrade i institucije smještene u središtu glavnoga grada, gdje se nalaze kabinet i uredi ministara.
"Prvi put je zgrada vlade oštećena u neprijateljskom napadu, uključujući krov i gornje katove", izjavila je premijerka Julija Sviridenko. Izbio je požar koji su vatrogasci gasili uz pomoć helikoptera. "Obnovit ćemo zgrade, ali izgubljeni životi ne mogu se vratiti", dodala je. Ruski dronovi pogodili su i višekatne stambene zgrade. U napadu su poginule dvije osobe, mlada žena i njezina tromjesečna beba, dok je najmanje 20 ljudi ranjeno.
Predsjednik Volodimir Zelenski osudio je napad kao "namjerni zločin" i "produljenje rata", rekavši da je nekoliko dronova prešlo granicu između Ukrajine i Bjelorusije, iako nije dao više detalja. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova naglašava da "riječi nikada nisu zaustavile ruske dronove i projektile" te poziva na snažan odgovor u vidu sankcija. "Ovo je namjeran korak Rusije da produlji rat, svjesni zločin i ismijavanje mirovnih napora, uključujući i one Sjedinjenih Država", poručuju.
‘Rusija se radikalno mijenja, sve više probija paranoja režima‘
Ukrajinske zračne snage priopćile su da je Rusija u noći sa subote na nedjelju lansirala 810 dronova i 13 krstarećih i balističkih raketa, od čega je 751 oboreno. Tek polovica dronova bili su kamikaza dronovi Šahed, kojima se Rusija inače masovno koristi. Nadograđeni naprednom tehnologijom, ti dronovi postaju manje ranjivi i smrtonosniji. U početku rata Rusija se koristila sastavljenim iranskim dronovima, no zahvaljujući većim financijskim resursima, proizvodnim kapacitetima udaljenim od bojišnice i pomoći Kine (u obliku ključnih komponenti poput motora i elektronike) uspostavila je potpuno domaći proizvodni ciklus. U ovom posljednjem napadu, Rusija se masovno koristila domaćim bespilotnim letjelicama Gerbera.
Gerbera nosi manje eksploziva, no znatno je jeftinija od Šaheda, a upotrebljava se kao mamac za iscrpljivanje ukrajinske protuzračne obrane, izviđački dron ili kamikaza s manjom količinom eksploziva. "Na Gerberu se bez problema može postaviti do pet kilograma eksploziva. I to je također opasan dron. Ako pogodi ranjivo mjesto, može nanijeti ozbiljnu štetu", pojasnio je glasnogovornik zračnih snaga Jurij Ihnat, nazvavši napad na Ukrajinu "još jednim anti-rekordom". Osim Kijeva, pogođene su i Odesa, Kremenčuk, Zaporižja, Dnjipro i Krivij Rih.
Novinari AP-a i Reutersa ističu da je zasad nejasno radi li se o izravnom pogotku na vladinu zgradu ili o padu krhotina oborenih ciljeva. Možda jest, a možda i nije bila namjera pogoditi vladinu zgradu, ali sama činjenica da je pogođena predstavlja prijelomnu točku u ratu. Istovremeno jasno pokazuje da su Putinove izjave o spremnosti za mir samo isprazne riječi jer Rusija ne samo da nastavlja s napadima nego ih i pojačava.
Foreign Policy: Sve je više znakova, Rusija je na prekretnici
Budući da je korišteno manje projektila, a puno više dronova, moguće je da je cilj bio iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu s mišlju - lansirat ćemo što više toga, pa što prođe, prođe. Svrha Gerbera, naime, nije precizno gađanje, nego nadjačavanje ukrajinske obrane, prisiljavanje Kijeva da potroši rijetke presretačke rakete i stvaranje pukotina kroz koje neki dronovi mogu proći. Riječ je o taktičkom prelasku na kvantitetu nad kvalitetom, korištenjem stalnog pritiska, iscrpljivanjem resursa i testiranjem obrane.
Ova taktika iscrpljivanja dugotrajna je i troškovno orijentirana, s ciljem da jedna sukobljena strana prije ili kasnije izgubi sposobnost ili volju za nastavak borbe. Rusija računa da će Ukrajina brže trošiti streljivo i ljudstvo nego što ih Zapad može nadopuniti, čime se povećavaju šanse Moskve da upravo Kijev prvi posustane.
Takva računica komplicira Trumpovu mirovnu inicijativu. Moskva ne vidi razloga za zamrzavanje rata, jer bi prihvaćanje kompromisa značilo pristajanje na manje od potpune pobjede. Putin traži više od nekoliko ukrajinskih oblasti. Rusija želi da Ukrajina bude neutralna i odustane od članstva u NATO-u, traži priznanje ruskih aneksija, ograničenje ukrajinske vojske, kao i potpunu demontažu sadašnje ukrajinske vlade i postavljanje proruske.
Dugotrajni rat iscrpljivanja, osim što iscrpljuje Ukrajinu, on također podriva zapadno jedinstvo. Osim ako Washington i saveznici ne pooštre sankcije, ograniče pristup tehnologiji dronova i prošire industrijske kapacitete Ukrajine, Kremlj će se nastaviti kladiti da je vrijeme na njegovoj strani. Predsjednik Donald Trump sve je pesimističniji glede mogućnosti skorog posredovanja u sukobu i optužio je Europu da produljuje rat te je pozvao da prestane financirati Putinovu agresiju. Iako je EU smanjila uvoz ruske nafte, planira ga potpuno ukinuti tek do 2027. godine.
Jedan od najbogatijih Amerikanaca: Zapad ima još tri godine
Ruski predsjednik, za to vrijeme, pokazuje sve veću samouvjerenost nakon sastanka s Xi Jinpingom u Kini. Dvojica lidera potpisala su više od 20 bilateralnih sporazuma, uključujući onaj o izgradnji dugo odgađanog plinovoda Snaga Sibira 2, koji će godišnje prenositi 50 milijardi kubičnih metara plina u Kinu preko Mongolije. Ova suradnja omogućava Rusiji da ublaži učinke zapadnih sankcija, osiguravajući stabilan izvor prihoda od prodaje energenata.
Iako rusko gospodarstvo usporava, ipak može financirati rat još dvije do tri godine, procjenjuju analitičari. Sankcije i pad prihoda postupno nagrizaju temelje, ali Putin uvijek može smanjiti civilne rashode kako bi zadržao vojnu potrošnju. Istodobno, društveno nezadovoljstvo ostaje ograničeno zbog autoritarnog sustava, iako napadi dronovima na rafinerije i nestašice goriva sve teže skrivaju troškove rata od građana. "Sve je teže održati privid normalnosti. Rusi postaju nesretni ako im rat ometa živote", rekla je za Wall Street Journal Maria Snegovaya, stručnjakinja za Rusiju u Centru za strateške i međunarodne studije.
Ukrajina se pak suočava s akutnim nedostatkom ljudstva. Gubici na bojištu i nepravedna mobilizacija izazivaju frustracije, nepovjerenje i smanjuju volju za novačenjem. Unatoč tome, Ukrajina je dosad iznova uspijevala pronaći rješenja kada se činilo da izlaza nema. Njezina najveća snaga ostaje volja za preživljavanjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....