Rusko ratno gospodarstvo napokon je nedavno primilo dobru vijest, onu o padu inflacije, ali se i dalje suočava s ozbiljnim turbulencijama zbog zabrinutosti da bi mogla uslijediti državna spašavanja tvrtki i još snažnije sankcije na za Moskvu ključne izvozne energetske proizvode i teškoća koje iz toga proizlaze.
Visoke referentne kamatne stope uvedene s ciljem ‘hlađenja‘ vojnom proizvodnjom i potrošnjom zahuktalog gospodarstva smanjile su kratkoročnu inflaciju, ali mjere Europske unije kojima se Kremlju dodatno otežava prodaja nafte mogle bi naštetiti prihodima, dok se rusko gospodarstvo približilo stagnaciji, a slučajevi kašnjenja s plaćanjem kredita i neplaćeni krediti znatno su se povećali, prenosi Newsweek ocjenu stručnjaka koji su govorili za list.
Sve se to događa usred brojnih upozorenja da bi visoke isplate vojnicima koji se bore u Ukrajini i posljedični nedostatak radne snage mogli dodatno destabilizirati gospodarstvo. Agresija ruskog čelnika Vladimira Putina na susjednu zemlju izazvala je uvođenje zapadnih sankcija usmjerenih na gušenje njegovog ratnog stroja, ali rusko gospodarstvo je unatoč tome raslo, dijelom potpomognuto rekordnom vojnom potrošnjom.
Inflacija je pala, ali prijeti stagnacija i kreditna kriza
No, ratni gubici izazvali su problem manjka radnika koji je, pak, dodatno potaknuo inflaciju, koju je ruska središnja banka pokušala ublažiti ključnom kamatnom stopom koju je prošli mjesec spustila s 21 na 20 posto, što je još uvijek previsoko za poslovne lidere nezadovoljne mjerama koje guše kreditiranje i ulaganja.
Središnja banka sada može reći da je njezina visoka kamatna stopa djelovala - iako vjerojatno privremeno - nakon što je izvijestila o inflaciji od 4 posto. No, ova mala pobjeda mogla bi predstavljati samo dojam domaće ekonomske stabilnosti dok se naziru nove sankcije i državne intervencije za spas tvrtki.
Ruska središnja banka priopćila je da je sezonski prilagođena godišnja stopa inflacije (SAAR) pala na 4 posto u lipnju, što je u skladu s ciljanom stopom inflacije. Bloomberg piše da je ovo smanjenje SAAR-a prvi znak da napori za smanjenje stope inflacije daju rezultate i, iako službena godišnja stopa inflacije ostaje 9 posto, po trenutačnoj stopi inflacija bi iduće godine mogla dosegnuti 4 posto na godišnjoj razini.
Potez ruskih banaka razotkrio što se stvarno događa u Moskvi!
Ruski ekonomski stručnjak Vasilij Astrov iz Bečkog instituta za međunarodne gospodarske studije komentirao je za Newsweek da se inflacija znatno smanjila, dijelom zahvaljujući snažnom rublju, koji je potisnuo rast cijena uvoznih roba.
No, to je uglavnom rezultat izuzetno stroge monetarne politike središnje banke, kojom je podignuta ključna kamatna stopa na 21 posto. Ona je smanjena u lipnju, ali guvernerka središnje banke, Elvira Nabjuljina, najavila je pauzu u daljnjim smanjenjima kamatnih stopa ako se inflacija nastavi.
Astrov kaže da je ova visoka ključna stopa ohladila domaću potražnju, s čime kao dobrodošla dolazi nuspojava smanjenja inflacije. No, nedostatak mjera je to što se gospodarstvo "približilo stagnaciji", a nenaplativi - zakašnjeli i neplaćeni - krediti (NPL) su se naglo povećali.
Bankari dobili ‘košaricu‘
Bloomberg je izvijestio da su vodeći ruski bankari privatno razgovarali o tome da zatraže državnu financijsku pomoć ako nenaplativi krediti nastave rasti ove godine, zbog zabrinutosti da bi se NPL-ovi mogli gotovo udvostručiti s 4 na 7 posto do iduće godine. No, kako je izvijestio Bloomberg, središnja banka poručila je zajmodavcima da se fokusiraju na restrukturiranje kredita s dužnicima i apsorbiraju loše kredite.
Washingtonski istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISW) izvijestio je kako to pokazuje da središnja banka ne želi spašavati velike banke, što bi moglo uzrokovati probleme s likvidnošću. ISW je istaknuo da bi propast neke velike ruske banke potkopala Putinov narativ da ni rat u Ukrajini ni zapadne sankcije ne štete ruskom gospodarstvu.
Nabjuljina je, pak, umanjila rizik od sustavne krize, rekavši na financijskom forumu u Sankt Peterburgu početkom srpnja da je ruski bankarski sustav "dobro kapitaliziran" s kapitalnim rezervama od 8 bilijuna rubalja (102 milijarde dolara).
ISW također procjenjuje da će isplate ruskim vojnicima za službu u Ukrajini i sve veći nedostatak radne snage vjerojatno dodatno destabilizirati gospodarstvo, bez obzira na tvrdnje Kremlja o ekonomskoj stabilnosti. Također, kako se navodi, velike jednokratne isplate za privlačenje regruta uz istovremeno proširenje ruske obrambene industrijske baze, gospodarstvo će teško moći izdržavati.
Astrov, pak, ističe da isplate za vojnike čine oko dva posto BDP-a, a da se ta razina može održavati dulje vrijeme, pogotovo s obzirom na to da je Putin nedavno najavio da se vojni izdaci neće dalje povećavati. Nedostatak radne snage i dalje je problem, iako je odnedavno ublažen usporavanjem gospodarstva. "Dio problema su antiimigracijske politike vlasti s obzirom na to da je imigracija povijesno bila važan izvor radne snage za Rusiju", dodao je Astrov.
EU je prošlog tjedna usvojila svoj 18. paket sankcija protiv Moskve usmjerenih na ograničavanje prihoda od nafte i energije. Paket uključuje planove smanjenja gornje cijene ruske nafte sa 60 dolara po barelu, koju je ranije odredila skupina zemalja G7, na 47,60 dolara.
Pitanje je što će učiniti G7
Leigh Hansson, stručnjakinja za sankcije u međunarodnoj odvjetničkoj tvrtki Reed Smith, rekla je za Newsweek da bi snižavanje ove granice moglo naštetiti ruskim prihodima od nafte, otežavajući pronalaženje brodova koji bi bili voljni prevoziti teret. Velika Britanija također je uvela nove sankcije ruskoj "floti u sjeni" koja ih krši, ciljajući 135 naftnih tankera zajedno s još dvije ruske tvrtke - brodarskom tvrtkom Intershipping Services LLC i trgovcem naftom Litasco Middle East DMCC.
I promatrači i akteri zbivanja sada čekaju kako bi vidjeli hoće li središnja banka smanjiti ključnu kamatnu stopu i hoće li se održati trenutačna stopa inflacije. U međuvremenu, Kijev se nada da će nove sankcije na ruske energente dodatno naštetiti tamošnjem gospodarstvu.
Hansson zaključuje da će posebno biti zanimljivo vidjeti hoće li se SAD i druge zemlje članice skupine G7 složiti s novim mehanizmom ograničenja cijena ili će to stvoriti jaz u provedbi sankcija na cjelokupnom tržištu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....