Nakon što su Trumpovi pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner početkom prošlog tjedna otkazali sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, poslije njihova susreta u Moskvi s Vladimirom Putinom - koji je, navodno, od njih tražio da prvo podnesu izvješće Donaldu Trumpu pa tek onda to o čemu su razgovarali u Kremlju prenesu Ukrajincima, sada su konačno imali telefonski razgovor i s njim.
Prema onome što je iscurilo u javnost, kako navode američka agencija Axios i ukrajinski portal informator.ua, glavne teme bila su pitanja teritorija i sigurnosnih jamstava za Ukrajinu kako od SAD-a i NATO-a tako i onih koje bi trebala dati Rusija. Axios to naziva "kritičnim problemima" i nužnošću "teritorijalnog kompromisa", ali navodi da su sigurnosna jamstva SAD-a Kijevu najvažnija stavka. To su zapravo i ključne točke koje se trebaju riješiti prije mogućeg mirovnog sporazuma, a koje su glavni kamen spoticanja jer ih i Moskva i Kijev i Washington doživljavaju i često vide dijametralno suprotno. Moskva inzistira da dobije Donbas (Krim bi se podrazumijevao) i da se ukrajinska vojska povuče iz onih dijelova te regije koje još drže pod svojom kontrolom. Dodatno, kako je u nastupu na Ronald Reagan National Defense Forumu rekao specijalni Trumpov izaslanik, umirovljeni general Keith Kellogg, druga prepreka mirovnom sporazumu je status nuklearke Zaporižja, najveće na svijetu, nad kojom Rusi traže nadzor.
- Glavni prijepori su teritorijalna pitanja i sigurnosna jamstva. Nastojimo osigurati da dogovorena rješenja budu realna, pravedna i održiva - rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Volodimir Zelenski i druga dvojica ukrajinskih dužnosnika koji su uključeni u tzv. mirovni proces - tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, general Rustem Umerov, i načelnik Glavnog stožera ukrajinske vojske, general Andrij Hnatov - navode da su jamstva sigurnosti, uz teritorij, pitanje svih pitanja mirovnog sporazuma. Kako navodi Zelenski, u sporazumu treba precizno definirati ruska i zapadna jamstva ukrajinskoj sigurnosti, odnosno čvrstu potvrdu da Rusija neće opet prekršiti dane garancije i obećanja i, kako kaže ukrajinski predsjednik, skinuti s dnevnog reda opasnost i prijetnju "od treće ruske agresije na Ukrajinu". Prema ukrajinskom portalu Obozrevatel.ua, ne zna se je li razgovarano o ukrajinskom članstvu u NATO-u, ali prema nekim informacijama iz Kijeva, Ukrajina bi pristala i na to da ne bude formalna članica Sjevernoatlantskog saveza ako bi oni garantirali da će joj pomoći u slučaju da je Rusija ponovno, nakon sporazuma, napadne. Drugim riječima, da se na nju, bez obzira na nečlanstvo, primijeni članak 5. (ili nešto u tom smislu) koji predviđa da će sve članice pomoći napadnutoj zemlji.
No, prema onome što zna procuriti iz Kremlja, ta stavka za Putina uopće ne dolazi u obzir. "Mi znamo samo za sigurnosna jamstva koja traži Rusija", navodi portal Ukrajinska pravda. Rusija želi da se ograniči snaga i brojnost ukrajinske vojske te da ona ne bude članica NATO-a i da s njima nema nikakve vojno-sigurnosne sporazume te da se NATO pismeno obveže da se više neće širiti na istok. Očito se time žele osigurati da se Gruzija, Moldavija i Armenija neće priključivati NATO-u.
U Kijevu smatraju da je to zamka koja može Rusiji omogućiti u budućnosti novu intervenciju jer Moskva trenutačno ni s čim ne garantira da neće tražiti još teritorija, niti navodi kakve je točno sigurnosne garancije spremna dati. Osim toga, kako je nedavno pisao litavski portal 15min.lt, pozivajući se na Wall Street Journal, ruski ciljevi itekako nadilaze "osvajanje istočne Ukrajine".
"Putinove izjave ukazuju na to da ruski vođa u konačnici želi lišiti Ukrajinu suvereniteta, vratiti utjecaj Moskve nad Kijevom i zaustaviti napredovanje NATO-a u regiji koju Rusija smatra svojom sferom utjecaja. To znači da će svaki sporazum koji nije u skladu s Putinovim temeljnim ciljevima vjerojatno biti samo uvod u novu invaziju", navodi portal te citira izjavu Konstantina Sonina, profesora na University of Chicago: "Sve što može omesti budući rat neprihvatljivo je Putinu".
Prema pisanju ukrajinskih medija, može se očekivati da se Zelenski ponovno uputi u Washington na razgovor u Bijelu kuću s Trumpom, ali će se već u ponedjeljak, 8. prosinca, uputiti u London na razgovor s Europljanima (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, EU), a portal strana.ua navodi da se Zelenski neće obvezati ni na kakav sporazum prije konzultacija s vodećim Europljanima. Doduše, general Kellogg je optimist te je rekao da su pregovori u završnoj fazi, upotrijebivši metaforu "posljednjih deset metara u bitci je najteže i mislim da smo mi sada u tih posljednjih deset metara ovog rata". Kellogg je izjavio da su se "Rusi nakon 18 tisuća mrtvih povukli iz Afganistana, Amerikanci nakon 58 tisuća poginulih iz Vijetnama, a u ovih 3,5 godina rata Rusi i Ukrajinci izgubili su više od dva milijuna ljudi".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....