"Ruski predsjednik Vladimir Putin je kockar. Hladnokrvan i proračunat, svakako, ali svejedno kockar. Za stolom za kojim igra u Ukrajini možda su uplaćene posljednje oklade. S kockicama u ruci, Putin je spreman baciti ih još jedan, posljednji put, a izgledi se sve više okreću protiv njega", uvod je u analizu Shanea Crouchera, urednika Newsweeka koji donosi pregled stanja na bojištu, kao i predviđanja za mjesece koji su pred nama. Croucher smatra da obje strane, i ruska i ukrajinska, vode utrku s vremenom te da bi upravo zbog toga nadolazeći mjeseci mogli biti "glasniji, okrutniji, ali i diplomatski frenetičniji".
Najnovije analize Instituta za proučavanje rata (ISW) i Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) govore nam da je rusko napredovanje na bojištu dramatično usporilo. Prema procjenama CSIS-a, Rusija bilježi oko 1,4 milijuna žrtava (uključujući 450.000 mrtvih) za vrlo male teritorijalne pomake, a zauzimanje ostatka Donjecka trenutačnim tempom "koštalo" bi ih otprilike 6,6 milijuna ljudi. Unatoč tome, Moskva, čini se prodaje nekakvu drugu priču. Prema navodima jednog anonimnog ruskog generala, prenosi ISW, Moskva namjerno preuveličava svoje vojno napredovanje kako bi stvorila iluziju neizbježne pobjede i time natjerala Ukrajinu i Zapad da popuste pred ruskim zahtjevima.
Ruski vojni vrh navodno smatra da može zauzeti Donbas do kraja 2026. godine, no za to bi im, prema nekim procjenama, bilo potrebno između 55.000 i 60.000 novih vojnika mjesečno, a to je brojka koja je debelo iznad onoga što trenutačno uspijevaju osigurati. Još smo ranije ovoga tjedna pisali da Rusi sada svaki mjesec gube više ljudi nego što ih regrutiraju, u omjeru oko 30.000 naprema 27.000. Te se brojke ne može neovisno provjeriti, ali odgovaraju procjenama koje europske obavještajne službe objavljuju svakih nekoliko mjeseci.
Svi se pitaju što će sada učiniti Putin: ‘Četiri su scenarija i svi su loši‘
O situaciji na bojištu, s upozoravajućim tonom, oglasio se ovoga tjedna i češki predsjednik Petr Pavel koji je ustvrdio da Ukrajina ima još dva mjeseca da ponovno pokrene mirovne pregovore ili riskira da Rusija dodatno eskalira rat. Pavel, naime, upozorava da bi Putin nakon parlamentarnih izbora, koji bi trebali biti održani 20. rujna, mogao proglasiti opću mobilizaciju. A to je potez koji bi vjerojatno bio vrlo nepopularan među ruskim stanovništvom.
"Rusija se u ovom trenutku suočava s brojnim unutarnjim problemima i izazovima", rekao je češki predsjednik na summitu NATO-a u Ankari. "Ruska se javnost sve više okreće protiv rata. Predsjedniku Putinu bit će sve teže održavati unutarnju stabilnost, a ako se taj pritisak nastavi te ako Ukrajina nastavi uspješno pogađati ciljeve duboko na ruskom teritoriju, stvorit će se uvjeti u kojima će Rusija biti sklonija pregovorima", smatra Pavel.
Na zatvaranju NATO-ovog samita u Ankari, američki predsjednik Donald Trump otkrio je da je Volodimiru Zelenskom poručio da će Ukrajina dobiti licencu za proizvodnju sustava Patriot i da će im "pokazati kako to učiniti". To je svakako velika vijest, ali i proces za koji treba vremena jer će do silaska prvog projektila s proizvodne linije proći još najmanje godinu dana, a vjerojatno i više. Dakle, izdavanje licence, neće promijeniti trenutačnu situaciju na nebu iznad Kijeva, ali možda hoće već iduće godine, a to bi za Putina mogao biti problem. Upravo zato, smatra Croucher, njegov sljedeći potez vjerojatno neće nalikovati dramatičnoj ofenzivi koja donosi pobjedu iz ruske propagande ili zapadne noćne more. Umjesto toga, Putinovo posljednje bacanje kockica, kako je opisao urednik Newsweeka, izgleda kao zbijena kampanja prisile.
"Raketni teror odozgo, iscrpljivanje jedrećim bombama duž bojišnice, infiltracija malih postrojbi kroz pojas utvrda u Donjecku i diplomatski pritisak za pregovore pod uvjetima Moskve - sve je to utrka s nadolazećim danom kada će se ukrajinska protuzračna obrana i arsenal za duboke udare materijalno poboljšati", piše Croucher dodajući da je zračna kampanja već na vrhuncu jer su u 11-satnom bombardiranju 2. srpnja na Ukrajinu ispaljena 74 projektila i 496 dronova, a u Kijevu je poginula 31 osoba, što je najsmrtonosniji napad na glavni grad ove godine. Četiri dana kasnije, uoči samita u Ankari, Rusija je ispalila 351 dron i 68 projektila, uglavnom na Kijev, ubivši još najmanje 27 osoba, a pritom je, navodno, svaki balistički projektil prošao. Svih 29.
S druge strane, ukrajinska kampanja dubokih udara, za koju Institut za proučavanje rata (ISW) tvrdi da najavljuje novu fazu rata, pogodila je Omsk, najveću rusku rafineriju, te ostavila Krim u mraku i dovela do racionalizacije goriva na ruskim benzinskim postajama.
U Rusiji povlače očajničke poteze, građani bjesne: ‘Kako je ovo uopće moguće?!‘
Putin ima rok, i to dobro zna, a budući da mu nagomilani ljesovi neće donijeti zauzimanje Donjecka, on se nada da će to umjesto njih učiniti predstava u sovjetskom stilu - poput insceniranih "pobjeda" na bojištu. Zahtjev Kremlja, na kojem se inzistira od samita s Trumpom u Anchorageu u kolovozu prošle godine, je, podsjetimo, taj da Ukrajina preda cijeli Donjeck - uključujući teritorij koji Rusija nije uspjela zauzeti. Putin, očito, vjeruje da je Ruska pobjeda neizbježna te da bi prekid vatre omogućio Kijevu da se ponovno naoruža. Chatham House, think tank za globalna pitanja, upozorio je da bi sporazum iznuđen pod ovakvim pritiskom mogao ugroziti ukrajinsku i europsku sigurnost, a ne je osigurati, stoji u analizi Newsweeka.
Na prvu vijest zvuči sjajno za Kijev. Ali, s Patriotima postoji veliki problem...
"Za Putina ostaje jedan zastrašujući i teoretski as u rukavu, onaj za koji su on i njegovi saveznici snažno naznačili da su ga spremni upotrijebiti kako bi izazvali strah u zapadnim državama: taktički nuklearni udar koji bi šokirao Ukrajinu i njezine pristaše i natjerao ih na kapitulaciju. Ipak, malo je vjerojatno, iako nije u potpunosti isključeno, da bi Putin pribjegao takvom drastičnom potezu s teškim posljedicama.
Korištenjem nuklearnog oružja izgubio bi se diplomatski zaklon i gospodarski pojas spašavanja koji pruža Peking. Kineski predsjednik Xi Jinping više se puta javno usprotivio uporabi, ili prijetnji uporabom, nuklearnog oružja u ovom ratu. To bi također potvrdilo svaki argument za izravnu intervenciju Zapada od koje Moskva već četiri godine pokušava odvratiti pozornost. To je oklada koja se gubi čak i ako bude ‘dobitna‘. Pripazite na tri stvari tijekom jeseni: na tempo balističkih napada na Kijev i električnu mrežu kako se približava sezona grijanja; hoće li Kostjantinivka zaista pasti ili samo u priopćenjima iz Kremlja; i na koreografiju mirovnih ponuda tempiranih tako da slete u trenucima maksimalnog ukrajinskog očaja. Jer Putinova oklada nije da Rusija može odlučujuće dobiti ovaj rat, što je ishod koji, unatoč svim naporima, nije uspjela vojno nametnuti više od četiri godine. Njegova je oklada da se Ukrajinu i njezine partnere može uvjeriti da vjeruju kako su ga već izgubili - prije nego što se pokrenu proizvodne trake koje bi dokazale suprotno", zaključuje Croucher.
