VIDEO Procurile nove snimke, najbolji ruski avioni branili rafineriju u Omsku. Nije pomoglo

Četiri godine i četiri mjeseca otkako je započela punu invaziju na Ukrajinu, Rusija se nalazi u možda i najozbiljnijim problemima od početka rata.

Njihove snage na bojištu i dalje ostvaruju minimalan napredak, ali uz vrlo skupu cijenu. Prema procjenama CSIS-a (Centra za strateške i međunarodne studije) Rusi su od 24. veljače 2022. do danas izgubili 1,4 milijuna ljudi, od čega je oko 450.000 mrtvih. Gore po Kremlj, tempo gubitaka raste i čini se da Rusi sada svaki mjesec gube više ljudi nego što ih regrutiraju, u omjeru oko 30.000 naprema 27.000. Te se brojke ne može neovisno provjeriti, ali odgovaraju procjenama koje europske obavještajne službe objavljuju svakih nekoliko mjeseci. Indikativno je da je ruska Meduza poimence nabrojala već 230.624 mrtvih ruskih vojnika, što je nakonzervativnija, minimalno potvrđena brojka.

Drugi problem za Ruse su napadi dronovima srednjeg dometa koji djeluju između 50 i 200 kilometara u dubinu okupiranog teritorija Ukrajine (neki kažu i 300 kilometara). Oni su posebno razorni po logistiku ruskih snaga, a najveći problem Moskvi napravili su na Krimu. Naime, zbog kombinacije udara na pomorski promet, nemogućnosti korištenja Kerčkog mosta za prijevoz goriva i oružja (zbog straha od napada) te sada blokiranja rute preko juga Ukrajine, Krim se praktički našao odsječen te ima velikih problema s opskrbom gorivom.

Udari na rafinerije

No, svjetskoj javnosti najvidljiviji udari su oni na teritoriju Rusije, a koji sada znaju dosegnuti i oko 2500 kilometara od granice. U slučaju operacije Paučina kojom se napalo ruske strateške bombardere i druge avione, to je bilo i 3000 kilometara, ali dronovima koji su djelovali iz Rusije. Napadi o kojima ovdje govorimo su oni koji se obavljaju dronovima-kamikazama, a sve više i krstarećim projektilima, na energetska, vojno-industrijska te industrijska postrojenja diljem zemlje. Oni se u 2026. izvode gotovo svakodnevno, a više nije rijetkost da u nekima od njih bude uključeno i više od 400 dronova.

Prema nekim procjenama, ti su udari do kraja lipnja "srezali" kapacitete ruskih rafinerija za najmanje 20 posto, a prema ukrajinskim tvrdnjama čak 43 posto. I prema konzervativnijim izračunima Rusija zbog toga gubi nekoliko stotina milijuna eura mjesečno, a Oružane snage Ukrajine ukupnu štetu izazvanu takvim napadima od kolovoza 2025. do danas procjenuju na 13,5 milijardi dolara. No, to nije moguće neovisno provjeriti.

Čovjek kojeg Kremlj prezire tvrdi da zna kada će Putin odustati od rata

Zbog veličine zemlje, Rusija nije u stanju braniti sve važne objekte, jer potrebnih PZO sustava za takvo što nema dovoljno. Čak i gradovi oko kojih su formirani najjači protuzračni “omotači”, poput Moskve i Sankt-Peterburga, nisu izuzeti.

S obzirom na dosadašnji tijek inovacija i kopiranja inovacija u ratu, valja očekivati da će ruske snage u bližoj budućnosti preuzeti jedan dio obrambenih metoda od napada dronovima koje Ukrajina koristi već duže vrijeme, od učinkovitijih sustava za upozorenje do korištenja dronova presretača u velikim brojevima.

Su-57 u zraku

No, dotad se koriste sve raspoložive snage, što je pokazao i nedavni primjer tijekom ukrajinskog napada na rafineriju u Omsku, inače najveću u Rusiji. To postrojenje godišnje obradi između 21 i 22 milijuna tona sirove nafte, što je 8 posto količine nafte koja se obradi u cijeloj Rusiji. Ukrajinci su rafineriju u Omsku napali dronovima 6. srpnja, a udar je bio toliko ozbiljan da je u njoj zaustavljena proizvodnja.

Ono što je posebno zanimljivo jest da su Rusi rafineriju, sudeći po snimkama koji su objavljeni na Telegram kanalima, branili i svojim borbenim avionima pete generacije, Suhoj Su-57. Riječ je o daleko najmodernijim ruskim višenamjenskim avionima, ujedno i jedinima koji su opremljeni novim AESA-radarima (a pritom imaju i čak pet antena).

Za te se radare smatra da mogu pratiti 60-ak ciljeva i aktivno navoditi rakete na njih 16, rekao nam je nedavno u podcastu Prva linija naš umirovljeni vojni pilot Ivica Ivandić. Ta osobina Su-57 zapravo ih čini vrlo pogodnima za praćenje i obaranje dronova, ali ih ograničava količina raketa kojima mogu djelovati.

Prije tjedan dana na društvenim mrežama pojavila se fotografija Su-57 u takozvanoj anti-dron konfiguraciji, a koji je naoružan s dva ili četiri projektila zrak–zrak kratkog dometa R-73 (ili njegovim novim inačicama R-74), a uz to koristi i novi “pod”, to jest kontejner ispod lijevog motora, čija svrha još nije poznata. Thomas Newdick sa specijaliziranog vojnog portala The War Zone smatra da je vjerojatno riječ o 101KS-N elektrooptičkom sustavu koji se također može koristiti u borbi protiv dronova i krstarećih projektila.

Nema ih dovoljno

Zašto je ovo značajno? Prvo, Su-57 se dosad primarno koristio tijekom rata kako bi projektilima zrak–zemlja (ili proturadarskim raketama) djelovao na ciljeve u Ukrajini, a u nekoliko navrata navodno je obarao i ukrajinske borbene avione uz pomoć raketa dugog dometa, R-37M. U zadnje dvije godine Rusi ga koriste i kao platformu koja upotpunjava radarsku sliku iznad ukrajinskog teritorija, zahvaljujući njegovu snažnom radaru i senzorima.

U ovoj novoj ulozi lovca na dronove Su-57 gubi dio svoje teže zamjetljivosti za radare jer rakete R-73 ima na podvjesnim točkama, no to im iznad teritorija Rusije nije problem (zasad). Veći problem je taj što protiv nekoliko desetaka ili stotina dronova treba veći broj aviona koji mogu nositi veći broj raketa. Recimo da Su-57 ukupno može nositi 6 ili 8 projektila kraćeg dometa (možda i nešto više, ovisno o tome koliko stane na podvjesne točke), to znači da može oboriti samo dio meta. Možda u budućnosti Rusi razviju pandan američkim APKWS raketama vrlo kratkog dometa, koje su laserski navođene, jeftine (oko 22.000 dolara po komadu) i može ih se nositi u podovima koji sadrže po 8 komada. Do tada, osuđeni su na rjeđa i skuplja rješenja.

Drugo, tih aviona Rusi naprosto nemaju dovoljno - prema optimističnim procjenama, dosad ih je proizvedeno 50-ak (ako računamo i prototipove), što znači da je njihova dostupnost, s obzirom na niz uloga koje obavljaju, ograničena.

Konačno, to se vidjelo i tijekom napada u Omsku. Su-57-ice letjele su iznad grada, vjerojatno i oborile neke od meta (neki tvrde samo jedan dron), ali rafinerija je ipak pogođena i privremeno zatvorena.