- U tijeku drugi dan Muenchenske sigurnosne konferencije
- Rubio: SAD i Europa pripadaju jedno drugome
- Govor državnog tajnika SAD-a popraćen velikim pljeskom i ovacijama
- Guardian: Jesmo li sigurni da se Trump slaže s Rubiom?
- Starmer istaknuo potrebu za izgradnjom ‘tvrde moći‘
Prvi dan Sigurnosne konferencije u Münchenu pratili smo uživo i jučer. Opširnije pročitajte OVDJE
Zelenski dobio ovacije i prije govora: ‘Ukrajina je spremna na dogovor‘
Okupljenima na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu obratio se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a dvorana ga je pozdravila ovacijama čak i prije nego je progovorio.
Zelenski je započeo zahvalom svima koji “stoje uz nas, ne samo riječima, već djelima.” Istaknuo je važnost PURL-a (Prioritised Ukraine Requirements List) koji osigurava Ukrajini američko oružje za obranu od ruske agresije. Naglašava koliko je opasno kada zračne obrane nemaju dovoljno sredstava i zahvaljuje Njemačkoj, Norveškoj i Nizozemskoj na pomoći.
Ukrajinski predsjednik potom je pokazao posljedice ruskih napada i napominje da Ukrajina svakodnevno brani gradove od tisuća dronova, stotina raketa i tisuća bombi klizalica, uništenih domova i podzemnih škola. Hvali timove za popravak i spašavanje.
Upozorio je da se rizici rata s vremenom povećavaju, jer Rusija dobiva više resursa, a oružje postaje sofisticiranije. Frustriran je sporom reakcijom Zapada i podsjeća da je svaki dan važan.
Zelenski je naglasio i važnost jedinstva: “Naše jedinstvo najbolji je presretač ruskih agresivnih planova.” Zahvaljuje Danskoj, Njemačkoj, Češkoj, Nordijcima, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Italiji, Poljskoj, SAD-u, Kanadi, Turskoj i Japanu, ali upozorava na “suučesnike” poput Sjeverne Koreje i kineskih kompanija.
Osvrnuo se na žrtve Rusije: više od 30.000 poginulih ili ranjenih ruskih vojnika u dva mjeseca, odnosno 156 života po kilometru ukrajinskog teritorija. Također, oštro je kritizirao mađarskog premijera Viktora Orbána zbog nedostatka potpore.
Potom je odao počast običnim Ukrajincima: “Nitko od naših ljudi nije izabrao biti heroj.” Upozorio je da je Putin “rob rata” i da Ukrajini trebaju snažne sigurnosne garancije. Ističe da Europa mora imati vlastitu obrambenu sposobnost, a Ukrajina ima “najjaču vojsku u Europi.”
Na kraju je pozvao na odgovornost i istaknuo da Rusiji ne smije biti dopušteno da izbjegne kaznu: “Što smo jači, to je mir realniji.”
Upozorio je i da je iluzorno vjerovati da bi podjela Ukrajine spriječila rat, uspoređujući situaciju s Münchenskim sporazumom 1938. Fokus mirovnih pregovora mora biti dugoročna sigurnost: “Ukrajina je spremna na dogovor koji donosi stvarni mir Ukrajini i Europi.”
Starmer istaknuo potrebu za izgradnjom ‘tvrde moći‘
Britanski premijer Keir Starmer istaknuo je potrebu za izgradnjom "tvrde moći" i spremnosti za borbu, bude li to potrebno, u govoru u subotu na Münchenskoj konferenciji o sigurnosti usmjerenoj na jačanje europske obrane i diplomatskih veza.
"Danas nismo na raskrižju, put pred nama je pravocrtan i jasno je da moramo izgraditi svoju tvrdu moć, jer je to valuta ovog vremena", rekao je nakon uvodnog govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
"Moramo biti sposobni suzbiti agresiju i, bude li potrebno, moramo biti spremni i boriti se te poduzeti sve što treba da bismo zaštitili svoj narod, svoje vrijednosti i svoj način života. Istodobno, kao Europa moramo moći stajati na vlastitim nogama."
Ujedinjeno Kraljevstvo će ove godine rasporediti svoju udarnu skupinu nosača zrakoplova na sjeverni Atlantik i daleki sjever kao dio sigurnosne misije protiv ruske prijetnje, objavio je Starmer.
„Danas mogu objaviti da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine rasporediti svoju udarnu skupinu nosača zrakoplova na sjeverni Atlantik i daleki sjever, sa središtem na nosaču zrakoplova HMS Prince of Wales, koja će djelovati uz Sjedinjene Države, Kanadu i druge saveznike NATO-a“, rekao je čelnik laburista na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.
Najavu je opisao kao „snažnu demonstraciju naše predanosti euroatlantskoj sigurnosti“.
Naša predanost članku 5. je duboka kao i uvijek, nemojte sumnjati da će vam UK danas pristupiti upomoć ako bude pozvan, kazao je Starmer.
Britanski premijer je također rekao da Velika Britanija mora istražiti razna područja u kojima bi se mogla približiti jedinstvenom tržištu Europske unije.
"Mi želimo surađivati kako bismo predvodili generacijsku promjenu u suradnji na obrambenoj industriji", kazao je britanski premijer.
"Sada to uključuje ponovno razmatranje bližega gospodarskog usklađivanja", istaknuo je Starmer šest godina nakon što je Britanija napustila europski trgovinski blok.
"Dublja gospodarska integracija u interesu je svih nas, stoga moramo razmotriti gdje bismo se mogli približiti jedinstvenom tržištu i u drugim sektorima i gdje bi to funkcioniralo za obje strane", zaključio je.
Guardian: Jesmo li potpuno sigurni da se Trump slaže s Rubiovim tvrdnjama?
‘Nakon govora američkog državnog tajnika Marca Rubia, dvoranom se prolomio uzdah olakšanja‘, piše u svojoj analizi Rubiovog govora Guardianov dopisnik iz Münchena, Jakub Krupa.
‘To je bio vrlo drugačiji govor od prošlogodišnjeg JD Vancea po stilu, ako ne nužno i sadržaju.
Rubio je više puta jasno izrazio svoje osobno i američko divljenje Europi, te je sve zabrinutosti - ili neslaganja i frustracije - uokvirio u ovaj kontekst. Izjava da će SAD uvijek biti dijete Europe bila je posebno lijep detalj.
To je pametna figura govora, koju je JD Vance također djelomično pokušao izvesti prošle godine (ponekad), ali nije uspio sa svojim gotovo optužujućim tonom punim konfrontacije.
Rubio je odlučio to učiniti potpuno drugačije - s pametnim referencama na zajedničku povijest i europske, a posebno njemačke veze sa SAD-om - i očito je uspio, slatko nagovorivši publiku da mu na kraju dâ veliki pljesak i djelomične ovacije pri čemu su mnogi ustali na noge.
Sigurno znate onu poznatu izreku da je ‘diplomat osoba koja vam može reći da idete dovraga na takav način da se zapravo veselite putovanju.‘
Pa, on je ipak njihov glavni diplomat.
Ali mali cinik mogao bi se zapitati: jesmo li potpuno sigurni da se drugi – i viši – ljudi u američkoj administraciji, uključujući i potpredsjednika i predsjednika, nužno slažu s Rubiovim tvrdnjama?
Nisam potpuno siguran‘, zaključuje Krupa.
Predsjednica EK-a poziva na ‘neovisniju‘ Europu kao odgovor na globalne krize
Ursula Von der Leyen na početku govora kaže da svijet u biti gori, ukazujući na stanje odnosa EU-a i SAD-a, kontinuiranu rusku invaziju na Ukrajinu i „vrlo jasnu prijetnju vanjskih sila koje pokušavaju oslabiti našu uniju iznutra“.
Kaže da postoji samo jedan način da se odgovori na sve ovo: da se Europa učini „neovisnijom... u svakoj dimenziji koja utječe na našu sigurnost i prosperitet, obranu i energiju, gospodarstvo i trgovinu, sirovine i digitalnu tehnologiju“.
Dobija pljesak na riječ „neovisna“.
Von der Leyen odbacuje sugestiju da bi neovisna Europa nekako mogla oslabiti odnose sa SAD-om.
Pozivajući se na Rubiov govor, napominje da je „neovisna Europa snažna Europa, a snažna Europa stvara jači transatlantski savez.“
Kaže da „tijekom mnogih desetljeća... sigurnost Europe nije uvijek bila smatrana našom primarnom odgovornošću“, ali inzistira da se „to temeljno promijenilo“.
„Istina, trebalo je malo šok terapije i neke su granice prijeđene. Ali ono što je potrebno, barem se svi slažemo i to ispunjavamo“, kaže.
„Ovo je pravo buđenje Europe i ovo je samo početak onoga što trebamo učiniti“, kaže ona.
Kaže da EU treba oživjeti europsku klauzulu o međusobnoj obrani – nešto što je Merz također spomenuo jučer – kako bi shvatio što to znači u praksi.
Također kaže da EU treba djelovati brže, sve se više okrećući kvalificiranoj većini, a ne jednoglasnosti, kako bi zaobišla pojedinačne zemlje koje žele blokirati njezino donošenje odluka, kaže ona, pri čemu, sasvim izvjesno, misli na Orbana.
U nastavku spominje Ujedinjeno Kraljevstvo.
„To znači da bi se u ovom doista nestabilnom vremenu Europa, a posebno Ujedinjeno Kraljevstvo, trebali približiti u pogledu sigurnosti, gospodarstva i obrane naših demokracija.
Deset godina od Brexita, naša je budućnost vezana kao i uvijek, dragi Keir, stoga je u našem zajedničkom interesu biti ambiciozan u pogledu našeg partnerstva. Jer Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija, zapravo cijela Europa, mi smo u ovome zajedno i uvijek ćemo se držati zajedno.“
Von der Leyen kaže da Europi treba nova sigurnosna strategija kako bi se „ponovno kalibrirao način na koji koristimo cijeli naš politički set alata“.
Na kraju govori o lekcijama iz Ukrajine, rekavši da „snaga i odvraćanje, a u konačnici i životi, ovise o industrijskim kapacitetima; proizvodnji, skaliranju i održavanju napora tijekom vremena.“
Kaže da Europa treba „srušiti kruti zid između civilnog i obrambenog sektora“ te razmotriti industrije dvojne namjene i kako se njezino iskustvo kao globalne sile za proizvodnju automobila, zrakoplovstva i teških strojeva može iskoristiti u europskoj obrambenoj industriji.
Također govori o korištenju novih tehnologija, a posebno dronova i novih sustava naoružanja potpomognutih umjetnom inteligencijom.
Na kraju zaključuje: „Neki pitaju možemo li si to priuštiti, ali ja kažem da si ne možemo priuštiti da to ne učinimo.“
Nakon Rubia, za govornicom je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi
Wang Yi upozorava na „rastuće turbulencije“ tijekom protekle godine, jer je „čovječanstvo došlo do novog raskrižja“.
Govori o potrebi reforme međunarodnih organizacija, a posebno UN-a, ali naglašava potrebu da i dalje funkcionira.
Kaže da „nije savršen u svom sadašnjem obliku, ali ostaje najuniverzalnija i najautoritativnija“ organizacija ove vrste.
Kaže da glavni problem nije u samom UN-u, već u „određenim zemljama koje nastoje uvećati razlike i neslaganja“ i „potpirivati blokovsku konfrontaciju, pa čak i oživjeti mentalitet hladnog rata“. Nije precizirao na koje države misli.
Kaže da je očito da su zemlje različite, ali „nema razloga zašto se zemlje ne mogu međusobno poštovati i doprinositi međusobnom uspjehu“.
Kaže da „multilateralizam treba uvijek podržavati“, jer je „monopolizacija moći od strane nekoliko zemalja jednostavno nepopularna“.
„Živimo u multipolarnom svijetu i moramo prakticirati pravi multilateralizam“, kaže.
Rubio kaže da SAD testira želi li Rusija kraj rata u Ukrajini
Što se Ukrajine tiče, Rubio je izjavio da će SAD i dalje raditi na tome da se postigne mirovni sporazumu za Ukrajinu, ali da još treba vidjeti želi li Rusija doista kraj rata.
"Ne znamo jesu li Rusi ozbiljni u pogledu okončanja rata. Nastavit ćemo to testirati”, izjavio je Rubio na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.
Dodao je da Amerika u međuvremenu nastavlja pritisak na Rusiju naftnim sankcijama i prodajom oružja NATO-u za Ukrajinu.
Po njegovim riječima, napredak u pregovorima predstavlja to što su se prošli tjedan u Abu Dhabiju prvi put na izravnim pregovorima sastali ruski i ukrajinski vojni dužnosnici i da su sporna pitanja svedena na njih nekoliko. “No to su ujedno i najteža pitanja”, rekao je državni tajnik.
Nakon četiri godine rata i unatoč intenzivnim naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa da ga okonča, Rusi i Ukrajinci ne nalaza zajednički jezik o ključnim pitanjima, teritoriju i kontroli nad nuklearnom elektranom Zaporižja.
Pregovori između Rusije, Ukrajine i SAD-a sele se idući tjedan u Ženevu.
Rubio uvjerava Europljane da SAD ostaje saveznik i prijatelj
Američki državni tajnik Marco Rubio uvjeravao je u subotu Europljane da Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom ostaju saveznik i prijatelj starog kontinenta.
"SAD i Europa pripadaju jedno drugome", rekao je Rubio na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu. "SAD ne želi odvajanje, nego oživljavanje starog prijateljstva".
Rubio je više puta jasno izrazio svoje osobno i američko divljenje prema Europi, te je sve bojazni - ili neslaganja i frustracije - uokvirio u tom kontekstu. Izjava da će SAD uvijek biti dijete Europe bila je posebno lijep detalj, piše Guardian.
Njegov govor izazvao je dugotrajni pljesak okupljenih političkih i vojnih dužnosnika i predstavlja olakšanje za europske saveznike zabrinute za budućnost transatlanskih veza u vrijeme kada Trump provodi politiku "Amerike na prvom mjestu".
Rubio: Svijet će se pod Trumpovim vodstvom posvetiti ‘obnovi i revitalizaciji‘
Marco Rubio poručuje da će se SAD pod vodstvom Donalda Trumpa ponovno posvetiti „obnovi i revitalizaciji“. Naglašava duboke veze između SAD-a i Europe – zajedničku povijest, kršćansku vjeru, kulturu, jezik i nasljeđe – ističući da američke kritike proizlaze iz brige, a ne neprijateljstva. SAD želi snažnu Europu jer je njezina sudbina izravno povezana s američkom sigurnošću.
Govoreći o europskoj veličini, nabraja imena poput Wolfganga Amadeusa Mozarta, Ludwiga van Beethovena, Dantea Alighierija, Williama Shakespearea, Michelangela i Leonarda da Vincija te bendove Beatles i Rolling Stones, kao i znamenitosti poput Sikstinske kapele u Vatikanu i katedrale u Koelnu, kao dokaz trajne snage zapadne civilizacije.
Tvrdi da deindustrijalizacija nije bila neizbježna, već „pogrešna“ posljedica poslijeratnih iluzija. Masovnu migraciju opisuje kao ozbiljan problem koji destabilizira zapadna društva te ističe potrebu kontrole granica kao pitanje suvereniteta, a ne ksenofobije.
Smatra da međunarodne organizacije, uključujući UN, imaju potencijal, ali su se pokazale nemoćnima u krizama poput Gaze i Ukrajine te ih treba reformirati. Upozorava da se prijetnje sigurnosti ne mogu rješavati samo diplomatskim izjavama.
Povlačeći paralelu s razdobljem nakon Drugog svjetskog rata, odbacuje ideju zapadnog pada i poručuje da je „propadanje izbor“. SAD, kaže, želi saveznike koji su ponosni na svoju kulturu, sposobni braniti se i spremni mijenjati nefunkcionalni status quo.
Zaključno, naglašava da SAD ne želi prekid, nego obnovu transatlantskog partnerstva. Podsjeća na zajedničke povijesne korijene i NATO savezništvo te poručuje da Amerika želi novo stoljeće prosperiteta – zajedno s Europom.
Marco Rubio: ‘U potrazi za svijetom bez granica, otvorili smo vrata neviđenom valu masovnih migracija‘
Drugog dana Sigurnosne konferencije u Münchenu prisutnima se obraća američki državni tajnik Marco Rubio.
Na početku se osvrnuo na povijest Münchenske sigurnosne konferencije, koja datira iz 1963. godine.
„Okupili smo se ovdje danas kao članovi povijesnog saveza, saveza koji je spasio i promijenio svijet. Kada je ova konferencija započela 1963. godine, bila je to nacija, zapravo, bila je to na kontinentu koji je bio podijeljen sam protiv sebe. Granica između komunizma i slobode prolazila je kroz srce Njemačke“, kaže.
Kaže da je „u vrijeme tog prvog okupljanja sovjetski komunizam marširao“ i „tisuće godina zapadne civilizacije visjele su o koncu“.
„U to vrijeme pobjeda nije bila ni blizu izvjesna, ali nas je pokretao zajednički cilj. Bili smo ujedinjeni ne samo zbog onoga protiv čega smo se borili, već zbog onoga za što smo se borili“, kaže.
Ali dodaje:
„Euforija ovog trijumfa dovela nas je do opasne zablude da smo ušli u ‘kraj povijesti‘ i da će svaka nacija sada biti liberalna demokracija, da će veze stvorene trgovinom i samo trgovinom sada zamijeniti nacionalnost, da će globalni poredak temeljen na pravilima, prekomjerno korišten izraz, sada zamijeniti nacionalni interes i da ćemo sada živjeti u svijetu bez granica, gdje svatko postaje građanin svijeta.“
„Ovo je bila glupa ideja koja je ignorirala i ljudsku prirodu i ignorirala je lekcije više od 5000 godina zabilježene ljudske povijesti, i to nas je skupo koštalo“, kaže.
Rubio kaže da smo „u ovoj zabludi prihvatili dogmatsku viziju slobodne i neograničene trgovine“, dok smo deindustrijalizirali, prebacivali milijune radnih mjesta u inozemstvo i predavali kontrolu „protivnicima i rivalima“.
Također kaže da smo „sve više prepuštali svoj suverenitet međunarodnim institucijama, dok su mnoge nacije ulagale u ogromne socijalne države po cijenu održavanja sposobnosti da se brane.“
Rubio nastavlja kritizirajući zelene politike „kako bi se umirila klimatska kult“, rekavši da one „osiromašuju naš narod, čak i dok naši konkurenti iskorištavaju naftu, ugljen i prirodni plin“.
„U potrazi za svijetom bez granica, otvorili smo vrata neviđenom valu masovnih migracija koji prijeti koheziji naših društava, kontinuitetu naše kulture i budućnosti našeg naroda.“
Ove su izjave prilično slične širim kritikama J. D. Vancea prošle godine, ali su izrečene vrlo drugačije jer o tome govori kao o uobičajenoj pogrešci cijelog Zapada – a ne samo o kritici Europe.
Na kraju kaže:
„Zajedno smo napravili ove pogreške i sada zajedno dugujemo svom narodu da se suočimo s tim činjenicama i krenemo naprijed.“
Muenchen: Najavljen veliki prosvjed za poštivanje ljudskih prava u Iranu
Prosvjedi kojima je cilj ukazati na stanje ljudskih prava u Iranu privući će u subotu u Muenchenu veliki broj ljudi, a prosvjedi će se održati na marginama Muenchenske sigurnosne konferencije, najavili su organizatori.
Grupa pod nazivom Muenchenski krug registrirala je 100.000 sudionika za svoj prosvjed protiv tvrdokornih iranskih klerikalnih čelnika, koji bi trebao početi u 12 sati u glavnom gradu Bavarske.
Skup nosi naziv "Ljudska prava i sloboda za Iran: Međunarodna solidarnost s iranskim narodom".
Organizatori su rekli da je vrijeme održavanja konferencije namjerno odabrano, budući da će u gradu biti prisutni donositelji političkih i vojnih odluka iz cijelog svijeta.
Novinska agencija aktivista za ljudska prava (HRANA), sa sjedištem u SAD-u, procjenjuje da je broj poginulih u obračunu iranskih vlasti s protuvladinim prosvjednicima, koji su pokrenuli prosvjede nezadovoljni teškim ekonomskim uvjetima, veći od 7.000.
Nemiri su izbili krajem prosinca, a najnasilniji su postali 8. i 9. siječnja. Iako su prosvjedi od tada jenjavali, aktivisti još uvijek broje mrtve i boje se da bi broj žrtava mogao dodatno porasti.
Gradski dužnosnici Muenchena rekli su da je za vikend registrirano više od 15 dodatnih demonstracija povezanih s konferencijom.
Prosvjedi će značiti dodatni posao za policiju. Mjesto održavanja konferencije, luksuzni hotel Bayerischer Hof u centru grada, već je zona visoke sigurnosti sa zatvorenim cestama i policijskim kontrolama.
Muenchenska sigurnosna konferencija, koja je otvorena u petak i traje do nedjelje, smatra se najvažnijim svjetskim okupljanjem stručnjaka za sigurnosnu politiku. Više od 60 svjetskih čelnika i oko 100 ministara vanjskih poslova i obrane prisustvuje 62. izdanju konferencije.
Merz: Transatlantski savez mora evoluirati kako bi odgovorio Trumpu
Transatlantski savez mora evoluirati kako bi odgovorio Trumpu, poručio je njemački kancelar Friedrich Merz na otvaranju prvog dana Münchenske sigurnosne konferencije u petak. Glavna tema konferencije je kako će se Europa postaviti prema partnerstvu sa SAD-om, nakon što je američki predsjednik Donald Trump nizom poteza pokazao da se europski partneri više ne mogu vojno i sigurnosno oslanjati na SAD kako su to činili od Drugog svjetskog rata.
Merz je upozorio na novu eru politike velikih sila i rekao da Njemačka i Europa moraju zajedno ojačati svoju sigurnost i neovisnost, istovremeno tražeći partnerstva kako bi poduprle liberalni poredak. Ali moraju se pomiriti s činjenicom da se svijet promijenio. Stari poredak više ne postoji, naglasio je. Istodobno je apelirao na europske lidere da ne otpišu refleksno SAD, jer bi to bilo kratkovidno, zanemarujući da još uvijek postoji potencijal suradnje s Washingtonom.
Rat u Ukrajini i napori europskih članica NATO-a da izgrade vlastitu obranu na vrhu su dnevnog reda, najavio je France24. Oko 5000 policajaca osigurava skup na koji dolazi više od 60 premijera i predsjednika te oko 100 ministara vanjskih poslova i obrane. Među njima su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki državni tajnik Marco Rubio, koji će govoriti u subotu, godinu dana nakon što je potpredsjednik J. D. Vance održao šokantan govor, kritizirajući europske zemlje zbog imigracije i "gušenja slobode govora", zbog europskog pokušaja regulacije američkih tehnoloških giganata. To je ušlo i u nacionalnu sigurnosnu strategiju Bijele kuće. I prije osvajanja drugog mandata predsjednik Trump otvoreno je napadao europske zemlje da ne ulažu dovoljno u obranu i prijetio da im SAD zato neće pomoći u slučaju ruskog napada, a savezništvo je dodatno dovedeno u pitanje prošlog mjeseca, kad je Trump ponovo prijetio da će anektirati Grenland, dio Danske.
Predsjednik Münchenske sigurnosne konferencije Wolfgang Ischinger poručio je da Europa mora preuzeti više odgovornosti. Njemačka pritom mora igrati vodeću ulogu u Ukrajini. "Moramo popuniti prazninu stvorenu izostankom Amerike u opskrbi Ukrajine oružjem, vojnom opremom i streljivom", rekao je Ischinger za njemački ARD. "Mirno rješenje moguće je samo ako se Ukrajina može uspješno braniti. Njemačka već igra vodeću ulogu i dugo je najvažniji dobavljač vojne i financijske pomoći." Pozvao je na veće jedinstvo EU. Posebno o strateškim pitanjima, Europa mora govoriti jednim glasom. Odbacio je ideju razvijanja njemačke atomske bombe.
Ischinger se nada da je transatlantski odnos moguće popraviti. I prije su odnosi znali biti zategnuti, na primjer za vrijeme rata u Iraku, ali s Trumpom i njegovom administracijom Washington više ne vidi EU kao partnera.
Pa poduzima jednostrane akcije, kao kad ne uključuje EU u pregovore Rusije i Ukrajine. Pobjednik je u konačnici Vladimir Putin, jer takva strategija otvara mogućnost zabijanja klina između SAD-a i Europe, ističe Ischinger.
Ipak, u činjenici da u München dolazi velika američka delegacija, on vidi znak da SAD želi bolje odnose s EU. Organizatori su pozvali ne samo Trumpove suradnike, nego i predstavnike američkih demokrata i otvorene Trumpove protivnike, kao što su guverner Kalifornije Gavin Newsom i kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez.
Predsjednik Trump još nije odlučio da SAD napusti NATO, ali se američki angažman primjetno smanjuje. Očekuje se da će Europa preuzeti odgovornost vrtoglavom brzinom, a novonastalu prazninu će morati popuniti prvenstveno Nijemci, piše njemački Spiegel.
Tri dana uoči konferencije francuski predsjednik Emmanuel Macron je u intervjuu za nekoliko europskih novina upozorio da se Europa treba pripremiti za buduće slučajeve američkog neprijateljstva.
"Slučaj Grenland" trebala bi tretirati kao alarm kako bi provela dugo odgađane reforme koje bi ojačale sigurnost Europe. Trumpova administracija je "otvoreno antieuropska" i traži raspad EU, ustvrdio je Macron. Macron je otvoreno rekao da treba očekivati novi američki napad zbog pokušaja EU da regulira djelovanje američkih tehnoloških divova poput X-a Elona Muska, velikog donatora Trumpove kampanje.
"SAD će nas u nadolazećim mjesecima - to je sigurno - napasti zbog digitalne regulacije", alarmira Macron. "Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ono što bismo trebali učiniti nije pokloniti se ili pokušati postići nagodbu. Mjesecima pokušavamo s tom strategijom. Ne funkcionira", upozorio je.
Glavno je pitanje budućnost NATO-a, kad saveznice ne mogu biti sigurne da će SAD stati uz njih u slučaju napada.
Transformacija NATO-a zapravo je započela prije godinu dana, u veljači 2025., piše Spiegel, kad je Trumpov ministar rata Pete Hegseth šokirao europske kolege tijekom inauguracijskog posjeta NATO-u u Bruxellesu.
SAD se više ne može usredotočiti isključivo na sigurnost Europe, prioritet im je čuvati vlastite granice i držati Kinu pod kontrolom, istaknuo je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....