Visoki predstavnici Sjedinjenih Država i Irana sastali su se u Ženevi kako bi nastavili nedavne pregovore čiji je cilj dogovoriti kompromis o iranskom nuklearnom programu jer u suprotnom SAD najavljuje žestoku odmazdu. Da je rat moguć, pokazuje to što Sjedinjene Države pojačavaju svoju vojnu prisutnost na Bliskom istoku, a Iran održava velike pomorske vježbe.
Osim toga, i jedni i drugi tjeraju po svome: Teheran zahtijeva da se razgovori ograniče na nuklearno pitanje, iako je Washington prethodno inzistirao na raspravi o drugim temama, što uključuje smanjenje dometa iranskih balističkih projektila, kako ubuduće ne bi mogli dosegnuti Izrael, te prekid podržavanja Hezbolaha i naoružanih šijitskih milicija koje su prijetnja za Amerikance i Izraelce. U pregovorima sudjeluju američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, uz iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija, a posrednik je Oman gdje je 6. veljače održan prvi krug.
‘Sateliti potvrđuju položaj udarne skupine! Ne gledamo pripremu za običan udar‘
No, američka vojska istodobno se priprema za mogućnost višetjednih operacija protiv Irana ako predsjednik Donald Trump naredi napad. Lindsey Graham, republikanski senator za kojeg se smatra da je blizak Trumpu, u ponedjeljak je istaknuo da je američka odluka o potencijalnoj vojnoj akciji protiv Irana "tjednima, a ne mjesecima daleko", pa dodatno provocirao Teheran izjavom da bi bila "strateška pobjeda" za Islamsku Republiku ako njezin vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, ne bude svrgnut usred trenutačne krize.
Novinari CNN-a saznali su da američka vojska premješta opremu stacioniranu u Velikoj Britaniji prema Bliskom istoku. Premještanja uključuju borbene zrakoplove, tankere i sustave protuzračne obrane. Nekoliko vojnih jedinica već je u regiji i planirana je rotacija u nadolazećim tjednima. U petak navečer brojni su borbeni zrakoplovi dobili diplomatsko odobrenje za ulazak u jordanski zračni prostor, a satelitske snimke pokazale su da je 12 američkih jurišnih zrakoplova F-15 tamo stacionirano od 25. siječnja. Također, posljednjih su tjedana deseci američkih transportnih zrakoplova raspoređeni za dostavu opreme u Jordan, Bahrein i Saudijsku Arabiju.
Ni Iran nije ostao pasivan. U ponedjeljak je agencija Tasnim objavila da je iranska Revolucionarna garda, koja je stup režima, počela vojnu vježbu u Hormuškom tjesnacu, Perzijskom i Omanskom zaljevu, pomorskim putovima od ključnog značaja za međunarodnu trgovinu kroz koje prolazi oko 20 posto svjetske nafte.
Za to vrijeme iz iranskog Ministarstva vanjskih poslova tvrde da je njihova zemlja predana članica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja te da je prihvatila sve dužnosti i prava. Ministar Abas Aragči sastao se s generalnim direktorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaelom Grossijem uoči nove runde pregovora s Amerikancima. Aragči je poručio da je u Ženevu došao kako bi postigao pravedan i uravnotežen sporazum, uz poruku na društvenoj mreži X: "Ono što nije na stolu jest kapitulacija pred prijetnjama".
Međutim, IAEA već mjesecima traži od Irana pojašnjenje o sudbini oko 440 kilograma visoko obogaćenog uranija o kojem se ništa ne zna nakon izraelsko-američkih napada na nuklearna postrojenja u lipnju prošle godine. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je prošli tjedan razgovarao s Trumpom od kojega je zahtijevao da svaki eventualni sporazum mora uključivati potpuno demontiranje iranske nuklearne infrastrukture.
Iranski režim još nikada nije bio u težoj situaciji. Njegovi posrednici, od Hezbolaha do Asadova režima u Siriji, uglavnom su razbijeni, a Izrael je nanio ozbiljan udarac iranskim raketnim snagama tijekom 12-dnevnog sukoba u lipnju 2025. godine. U cijeloj zemlji ponestaje vode, gospodarstvo je u neprekidnom padu, a sve više Iranaca gladuje, posebno pripadnici onoga što je nekada bila srednja i viša srednja klasa.
Iranski odgovor na napad ovaj bi put mogao biti potpuno drugačiji! Cijenu će platiti milijuni
Unatoč svemu, nije jasno može li SAD srušiti ajatolahov režim. Za početak, SAD nema dovoljno kopnenih snaga na Bliskom istoku da osvoji Iran, pa je uspjeh moguć samo ako njihovi zračni i raketni udari izazovu nove masovne prosvjede i temeljito potkopaju cijeli iranski državni aparat, lišavajući ga mogućnosti da ih suzbije.
Međutim, iskustvo prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata s Izraelom i nedavnog gušenja prosvjeda pokazuje da je iranski režim prilično otporan u kriznim situacijama zahvaljujući podršci vojske, Revolucionarne garde i sigurnosnog aparata. Prema svemu sudeći, čak ni eventualna likvidacija ajatolaha Hameneija i drugih vođa Islamske Republike ne bi dovela do promjene politike. Štoviše, prilično je vjerojatno da američki napad neće uzrokovati pad režima, nego, upravo suprotno, njegovu konsolidaciju, maksimalno zaoštravanje unutarnje politike i jačanje pozicija najradikalnijih krugova.
Foreign Policy je prije mjesec dana zaključio: "Islamska Republika najslabija je nego ikad prije. Ali, to ne znači da je promjena režima u Iranu neizbježna - barem ne ona vrsta promjene režima koja bi poboljšala živote običnih Iranaca i dovela do stabilnijeg i prosperitetnijeg Bliskog istoka". Ova ocjena vrijedi još uvijek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....