TRAŽENA ROBA

Skeniraju ih iz helikoptera, prate ih po šumama: Sve je kao s drogom i oružjem, samo što ovi krumčari prevoze nešto slađe

Cijene kakaovca na svjetskim su burzama prošli mjesec "preskočile" 10.000 dolara za tonu, što je triput više od cijena s početka 2023.

Ilustracija

 Nb/tran/alamy/profimedia
Cijene kakaovca na svjetskim su burzama prošli mjesec "preskočile" 10.000 dolara za tonu, što je triput više od cijena s početka 2023.

Na sjevernim granicama Obale Bjelokosti napetost se osjeća u zraku kojim kruže helikopteri iz kojih skeniraju ceste, vodene putove i šume.

Zanima ih bilo kakvo kretanje vozila ili plovila, posebno onih za koje procijene da nešto prevoze, a situacija je takva od početka 2024. godine kad su se počele događati značajne promjene na tržištu. Jedino što se roba malo promijenila, piše Financial Times, pa sada u dubinama kamiona, umjesto droge ili ilegalnog oružja, organizirani krijumčari prenose nešto mnogo slađe.

image

Zbog činjenice da je države ograničavaju otkupne cijene, većina farmera okreće se švercerima jer preko njih mogu zaraditi više

Daniel Munoz/Afp

"Danas je manje opasno tragati za švercerima kokaina", rekao je novinaru FT-a pilot helikoptera.

Satima je bio u lovu na švercere kakaovcem, robom koja je postala glavni predmet krijumčarenja, multimilijunskog ilegalnog posla koji nanosi veliku financijsku štetu najvećim državama proizvođačima - Obali Bjelokosti i Gani, koje zbog švercanja osjećaju velike "rupe" u proračunima.

Prema pisanju FT-a, cijene kakaovca na svjetskim su burzama prošli mjesec "preskočile" 10.000 dolara za tonu, što je triput više od cijena s početka 2023., no zbog činjenice da država kontrolira veleprodajne cijene, farmeri iz ovih dviju zemalja na kraju dobiju maleni dio iznosa, zbog čega su se okrenuli lukrativnijem poslu - prodaji kakaovca posrednicima koji ga poslije prevoze u susjedne zemlje te prodaju po tržišnim cijenama.

Dobro utabane rute

Prema službenim podacima, iz Gane je tijekom 2023. i 2024. godine prokrijumčareno 150.000 tona zrna kakaovca, a iz Obale Bjelokosti i više, oko 200.000. Stvarne brojke, pretpostavlja se, mnogo su više, a najveći problem koji potpomaže krijumčarenje jest velika razlika u cijenama kakaovca Obale Bjelokosti i susjednih afričkih zemalja, kaže Ange-Laurent Gnagne, glavni izvršni direktor zadruge Scoopega-Scoops u gradu Gagnoi.

Krijumčari se dobro utabanim putevima, preko Burkine Faso do Gvineje ili Toga, gdje krijumčari robu dobro "operu" te prodaju dalje kao autentični, lokalni proizvod koji kasnije završava u skladištima u Belgiji i Nizozemskoj.

image

Najveće zemlje proizvođači su Obala bjelokosti i Gana

/Combine Harvester/alamy/alamy/profimedia

Tamo se zrnca melju prije nego što će biti prodana proizvođačima čokolade, najčešće u obliku praha. I Obala Bjelokosti i Gana pritom su od 2023. godine čak i više nego udvostručile svoje otkupne cijene kako bi zaštitile proizvođače, no većina njih smatra da iznosi nisu dovoljni jer, na primjer, krijumčari na crnom tržištu mogu zaraditi dvostruko više od 4800 eura za tonu kakaovca, koliko Gana plaća poljoprivrednicima.

Farmeri, naravno, vide samo dio tog iznosa, piše FT, zbog čega se sve češće okreću krijumčarima, i to usprkos činjenici da su države poput Obale Bjelokosti krijumčarenje kakaovca proglasile ekonomskim zločinom. Ideja je dobra, ali je problem korupcija - početkom ove godine suspendirana su petorica policijskih dužnosnika pa čak i župan zbog sumnji da su od krijumčara primali mito.

image

Najveće zemlje proizvođači su Obala bjelokosti i Gana

/Combine Harvester/alamy/alamy/profimedia

Probleme imaju i piloti koji pokušavaju uhvatiti krijumčare: nakon što ih megafonom obavijeste da zaustave vozila, komandosi zaplijene pet tona ilegalne robe, no kad vijest bude objavljena u novinama, količina robe već će pasti na tri tone, a dvije će misteriozno nestati.

Raste pritisak na države

Sve to produbljuje fiskalne rupe u proračunima ovih zemalja koje bilježe povećanje dugovanja, što je i logično jer im 15 do 20 posto GDP-a ovisi o prodaji kakaovca.

Stručnjaci pretpostavljaju da zbog svega ovoga čelnici država proizvođača neće moći još dugo izbjegavati podizanje otkupnih cijena, a jednom kad to napravi Gana, pritisak će rasti i na Obalu Bjelokosti te državnog regulatora koji neće imati mnogo izbora nego povisiti cijene ako želi ostati konkurentan.

image

Švercani kakao do Europe dolazi preko Burkine Fasso, Toga i Gvineje

Stiv Kahlina I Sanja Vladović/Taman Artisan Chocolates

Istovremeno, pritisak čini i Europska unija koja od prosinca 2025. nameće regulaciju prema kojoj će svaki kakaovac koji ulazi u Uniju morati imati jasan trag sljedivosti, a Douglas Lamont, glavni izvršni direktor tvrtke Tony‘s Chocolonely koji se zauzima za donošenje uredbe EU, rekao je da bi ona potencijalno mogla promijeniti pravila igre u borbi protiv krijumčarenja, pomažući u stvaranju stabilnijeg i transparentnijeg tržišta kakaovca.

Hoće li ona doista stupiti na snagu još se ne zna, posebno s obzirom na činjenicu da veliki igrači, poput Mondeleza, traže da se njezina primjena odgodi.

No, poruke iz Gane i Obale Bjelokosti ipak sugeriraju da nema previše vremena za odgode.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. prosinac 2025 17:34