U nastavku donosimo:
- pozadinu slovenskih rasprava o NATO-u i kako je pitanje ponovno eruptiralo usred prosvjeda
- poteze i poruke Zorana Stevanovića te što znači ideja referenduma uz lokalne izbore
- reakcije ključnih aktera, od Tone Kajzera do stranačkih rivala, i linije razdvajanja u koaliciji
- uloge stranaka Resni.ca i Levica te razloge njihova protivljenja članstvu
- što ova napetost otkriva o Janšinoj većini i izdržljivosti slovenske političke scene
Summit NATO-a u Ankari još nije ni završio, a u Sloveniji se razbuktala vječna tema, treba li dežela biti članicom Organizacije. Studentsko društvo Iskra nema dvojbi, u četvrtak je organiziralo prosvjede zbog povećanja izdataka za naoružavanje i članstvo Slovenije u NATO-u.
Hrvatska sjeverna susjeda posljednja dva desetljeća bivše države razvila je snažno civilno društvo koje je u potpunosti podržavalo ulazak u EU, ali ne i NATO. Toga je bio svjestan bivši premijer Janez Drnovšek pa je 2003. organizirao jedan referendum s dva pitanja, o ulasku u EU i NATO: za EU je glasalo 89,64 posto izašlih (60 posto), za NATO 60,43 posto. Drnovšek je bio uvjeren da bi Slovenija bila protiv NATO-a te da će ishod biti pozitivan zbog povezanosti s EU. Tako je 2004. godine ušla u obje organizacije.
Slaže se sa slovenskom omladinom
Studentski prosvjed odmah je odlučio iskoristiti Zoran Stevanović, predsjednik slovenskog parlamenta (Državni zbor, DZ), koji je poručio da bi, uz lokalne izbore sazvane za 15. studenoga, trebalo održati referendum o slovenskom članstvu u NATO-u.
Slovenija je održala parlamentarne izbore u ožujku i na njima su gotovo izjednačene bile dotad vladajuća stranka Gibanje Svoboda, koju vodi Robert Golob, i Slovenska demokratska stranka (SDS) vječnog predsjednika Janeza Janše. Na čelu stranke je bez prestanka od 1993. godine, što je vjerojatno i rekord u demokratskim državama. Čak je i Milo Đukanović, vladar Crne Gore do izbora 2023. godine, nakon tog poraza dao ostavku na čelno mjesto u stranci (DPS). Janša je gubio izbore, ali ostavka mu nije padala na pamet.
VIDEO Trump uhvaćen u srdačnom razgovoru s premijerom države koja najmanje izdvaja za NATO
Golob nije uspio formirati koaliciju, Janša jest, ali je u nju, kao podržavatelja izvan vlade, uključio stranku Resni.ca (Isti.na) koju vodi Stevanović. On je bivši policajac u Kranju koji je službu napustio pod mutnim okolnostima u kojima se spominje i alkoholiziranost na radnom mjestu. Taj je novi osebujni lik slovenske politike, a bilo ih je, Zmago Jelinčič Plemeniti im je rodonačelnik, ovjerio kod javnog bilježnika dokument prema kojem neće ući u koaliciju s Janšom. Podsjeća na Božu Petrova iz Mosta. Sada podržava njegovu vladu. Formalno, ali zahtjev za referendumom potvrđuje da i dalje djeluje kao opozicija jer se usprotivio "slanju novca u Ukrajinu". Ministar vanjskih poslova Tone Kajzer iz SDS-a, iskusni diplomat čiji je posljednji angažman bio ambasadorski u SAD-u, naglasio je da je NATO kamen temeljac sigurnosti Slovenije. "Članstvo u NATO-u je ključno za našu zemlju", rekao je.
Resni.ca je stranka nastala tijekom pandemije na populističkim temeljima uz programski zahtjev da se preispita status Slovenije u NATO-u i EU, ali i drugim međunarodnim organizacijama. Ekonomski plan joj je libertarijanski, a njezin prelazak izbornog praga može se tumačiti spremnošću dijela biračkog tijela da se okrene marginalcu zbog nezadovoljstva djelovanjem etabliranih stranaka. Američki predizbori za Kongres pokazuju pripravnost da se tako glasa zbog želje za promjenom i odlučnosti prihvaćanja rizika.
"U ovom trenutku tih je 44 milijuna eura puno više potrebno samoj Sloveniji. I prethodna je vlada četiri godine bacala naš novac u Ukrajinu na sve strane, a rat tamo očito i dalje traje. Ako težimo miru, onda se nešto jednostavno mora promijeniti", poručio je Stevanović. Ta bi se izjava mogla tumačiti posebnom brigom za potrebe Slovenije i dijelom suverenističkih stavova za koje tvrdi da se zalaže, ali njegov odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajini sugerira drukčije. Stevanović nastupa s pozicije bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána da bi rat prestao ako Europa odustane od slanja oružja Kijevu.
Zbog toga je Marko Mihkelson iz estonskog parlamenta o njemu rekao: "Postoji mnogo korisnih idiota koji, izravno ili neizravno, pomažu Rusiji u ratu protiv NATO-a".
Predsjednik DZ-a najavljivao je da će brzo u posjet Moskvi, ali je prije toga otišao u Beograd gdje je u razgovoru za Politiku rekao: "Po izboru na funkciju primio sam čestitku predsjednika Državne dume Ruske Federacije, u kojoj je izražena spremnost za dijalog dva parlamenta. U skladu s našom posvećenošću dijalogu u međunarodnim odnosima, rado ću prihvatiti poziv za posjet Moskvi kada službeno bude upućen." Delo je prenijelo poruku Vjačeslava Volodina: "Zastupnici Dume spremni su na konstruktivan dijalog s kolegama iz Državnog zbora na temelju ravnopravnosti i međusobnog poštovanja nacionalnih interesa."
Luka Goršek, zamjenik predsjednika Socijaldemokrata (SD), sada u opoziciji, sugerirao je da je prijedlog referenduma pokušaj Stevanovića da skrene pažnju s izvješća o vlastitom nedoličnom ponašanju i ponašanju svojih zastupnika. Dodao je da je Stevanović, s obzirom na svoju poziciju, "dio aktualne koalicije, pa će se dečki morati međusobno dogovoriti kako će održati referendum o povlačenju iz NATO-a".
Levica je također protiv NATO
Stevanoviću podrška stiže iz stranke Levica, radikalno lijeve, što ga vjerojatno ne veseli, ali može služiti svrsi. Asta Vrečko, sukoordinatorica stranke, naglasila je da se Levica oduvijek zalaže za povlačenje iz NATO-a, jer članstvo ne koristi Sloveniji. Istaknula je kako njihov stav nema veze sa Stevanovićem koji više "ne zna kako se obraniti od optužbi upućenih njegovom zastupniku, Borisu Mijiču". RTV Slovenija tumači da je Mijič vlasnik građevinske tvrtke Progros od kojeg se traži ostavka zbog dugova prema radnicima i državi.
Slovenska politika, kao i uvijek tijekom Janšinih mandata, ulazi u unutarnja previranja budući da njegove koalicije nisu stabilne, osim u razdoblju 2004. – 2008. Njegova želja da upravlja zemljom i provede konzervativnu revoluciju neizmjerna je pa će biti spreman trpjeti i Stevanovića. Dok ne dosegne Janšinu točku tolerancije koja je visoka, ali postoji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....