„Ako ne dođe do nekakvog aranžmana da se nastavi režim nuklearnog razoružanja zadan Novim START-om, sigurno slijedi utrka u nuklearnom naoružanju, što znači: na svaku bojevu glavu, svaku raketu, strateški bombarder koji vi stavite u svoj arsenal, ja moram staviti u svoj. Izlike za odustajanje od određenih sporazuma o nuklearnom razoružanju uvijek su dolazile s američke strane. Navodno opravdanje zašto se ne produljuje Novi START jest to što on ne obuhvaća kineski nuklearni arsenal. Kina ima oko 600 nuklearnih bojevih glava, Rusija 4300, SAD 3700. Mislim da je to uvod u novu utrku u naoružanju koja neće samo značiti pritisak na Kinu”, kaže u Briefingu povjesničar i filozof Dario Špelić, urednik emisije Hrvatskog radija „Povijest četvrtkom”.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Rat je najopakija stvar koja postoji, ali konvencionalni rat je jedno, a nuklearni drugo. Zbog jedne NATO-ove vježbe 1983. godine svijet je došao blizu nuklearnog sukoba. Sovjetski Savez pod Andropovom tu je vježbu uzeo kao dokaz da se NATO sprema na udar. Nuklearni rat je kataklizma. Izlazak iz sporazuma i gubitak zadnjeg okvira koji daje koliku-toliku sigurnost nevjerojatno je opasan. Trgovinski ratovi, carine i otimanje predsjednika narušavaju odnose, ali kada dodate utrku u nuklearnom naoružanju, stvari postaju neusporedivo opasnije i nepredvidljivije, što je tužna stvar”, upozorava Špelić.
‘Ukrajina teško može pristati na predaju Donbasa. Možda je i Europa u samom početku pogriješila...‘
„Nedavna povijest američkih predsjednika nije baš tako pitoma, iako nam se, kada vidimo Donald Trump, čini da je nastupio smak svijeta. Sjetite se afere Iran-Contra, u kojoj je Reaganova administracija prodavala oružje svom zakletom neprijatelju Iranu, koristeći Izrael kao posrednika, da bi financirali Contrase u Nikaragvi, protiv izričitog naloga Kongresa. Imate li veći udar na Ustav? Imali smo i aferu Watergate, kao i pucanje na studente na sveučilištu u Kentu za vrijeme prve Nixonove administracije. Trumpov nastup i silina kojom se obračunava s onima za koje smatra da su mu protivnici ono je što plaši, jer sustav na to nije spreman, nikad se nije susreo s takvom osobom. Novo je kako Trump shvaća politiku i što radi s funkcijom predsjednika. Zloupotrebe moći i udar na demokratske institucije nisu ništa novo u SAD-u, kao ni u zapadnoeuropskim zemljama”, govori Špelić. Smatra da SAD treba izdržati do studenoga, kada se održavaju izbori za Predstavnički dom i trećinu Senata.
„Ako Trump izgubi većinu u Predstavničkom domu, ne bih se čudio da dva ili tri mjeseca kasnije Predstavnički dom s demokratskom većinom pokrene još jedan postupak impeachmenta. Svašta je moguće, američki sustav se ljulja, ali se ljuljao puno puta i moguće je da će izdržati Trumpa. Već sada je stanje pucanja. Događaji u Minneapolisu Trumpa koštaju dijela biračkog tijela koje ga je dovelo na vlast”, ističe Špelić.
„Oni koji su se smatrali imunima od kaosa sada dolaze na red. Članice NATO saveza. Međunarodni poredak u startu je namješten tako da pogoduje najmoćnijoj sili i onima uz nju. Danska se s pravom zbog Grenlanda osjeća udarenom bez razloga. No, vratimo se u 2003., kada je Danska bez problema bila dio koalicije voljnih koji su napali Irak bez ikakvog međunarodnopravnog pokrića, uz potpunu laž. Koja je razlika? To smo radili Iraku, a sada saveznik to radi nama i vrlo vjerojatno neće stati dok ne dobije ono što hoće”, naglašava Špelić, dodajući da Hrvatska može mirno spavati jer nema mineralnih resursa ni strateški položaj od nekog bitnog značenja.
„AfD je po anketama prva stranka u Njemačkoj za koju namjerava glasati 30 posto ljudi. U Francuskoj na sljedećim izborima neće postojati sanitarni kordon protiv Le Penove stranke. Ovo je novi svijet u kojem snage u usponu daju sve od sebe da se stari sustav sruši. Pitanje je tko će zapovijedati sve jačom njemačkom vojskom. Što će se s tom silnom vojskom dogoditi ako vlast preuzme AfD”, pita se Špelić. Podsjeća da Europska zajednica za ugljen i čelik, koja je izvor svih europskih integracija, nije stvorena zbog ekonomije nego zato što su ugljen i čelik strateške vojne sirovine. Ideja je, objašnjava, bila te sirovine podići iznad nacionalne vlasti i na taj način maknuti mogućnost da Njemačka i Francuska po četvrti put ratuju.
„Europske integracije kreću od mira. Što će se dogoditi ako u ovom naoružavanju dođete do situacije da nemate NATO, kao i što će se dogoditi s Europskom unijom? Dolazimo li opet u situaciju nacionalnih država sa svojim vlastitim vojskama? A NATO se opasno ljulja. Malo je ljudi primijetilo skandaloznu vijest od prije mjesec dana, kada je netko iz Trumpove administracije njemačku delegaciju pitao zašto Njemačka ne bi dala vrhovnog zapovjednika NATO-a. Od nastanka NATO-a vrhovni je zapovjednik Amerikanac. Da je Nijemac, netko će iz Francuske pitati zašto ne bi bio Francuz”, kaže Špelić, napominjući da je u europskoj povijesti Rusija uvijek bila jedna od ključnih zemalja i uvijek će biti. Pitanje je, dodaje, koliko Ukrajina može izdržati ovakvo mrcvarenje. Ne bi, tvrdi, bila prva zemlja koja bi prihvatila nepovoljne uvjete mira, pa kao primjer navodi Finsku nakon Drugog svjetskog rata.
„Situacija u Iranu dosta je različita nego 1979., kada je srušen šah koji je bio jako omražen u narodu. Danas su brojni ljudi u Iranu nezadovoljni ekonomskom situacijom i teokratskim režimom, ali režim je žilav i još uvijek kontrolira veliki represivni aparat koji nije odvojen od dijela stanovnika. Uz to, prijetnja udara izvana efikasno homogenizira ljude i oko najgoreg režima”, govori Špelić, koji smatra da će vlasti u Teheranu ići u dogovor sa SAD-om oko nuklearnog programa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....