Prosvjedi u Iranu ne posustaju, što režim prisiljava da posegne za jačim mjerama represije. Informacije koje dolaze, a stižu raznim kanalima, govore o velikom, teško provjerljivom broju poginulih, ranjenih i uhićenih. Skupine za zaštitu ljudskih prava upozorile su u nedjelju da vlasti provode "masakr" kako bi ugušile prosvjede, prenosi AFP.
Glavni državni odvjetnik Muhamed Movahedi Azad upozorio je da će se svatko tko sudjeluje u prosvjedima smatrati "neprijateljem Boga", što je optužba koja podrazumijeva smrtnu kaznu. U izjavi koju je prenijela iranska državna televizija navodi se da će čak i oni koji "pomognu prosvjednicima" biti suočeni s tom optužbom. Američka agencija Human Rights Activists News Agency (HRANA), unatoč gotovo potpunoj blokadi interneta u Iranu, koja prema podacima internetskog monitora NetBlocks traje već četvrti dan, izvijestila je da su se demonstracije održale u 185 gradova.
Igra izdržljivosti
Visoki dužnosnik američke obavještajne službe opisao je situaciju kao "igru izdržljivosti". Opozicija pokušava održati pritisak dok ključne osobe režima ne pobjegnu ili ne prijeđu na njezinu stranu, a vlasti nastoje posijati dovoljno straha da očiste ulice, ne dajući Sjedinjenim Državama povod za intervenciju, rekao je dužnosnik agenciji Reuters.
Islamska Republika Iran od 2024. godine pretrpjela je niz strateških poraza koje su joj nanijeli Izrael i SAD, uključujući zračne napade u lipnju prošle godine na postrojenja u kojima razvija nuklearni program. Još se ne otvara tema kontrole iranskog obogaćenog urana, ali u slučaju da država zaroni u spiralu nasilja uz slabljenje režima, ugroza je neminovna. Niz terorističkih skupina, a i država, rado bi došao u posjed te materije koja se može zlorabiti. Trump je izviješten o mogućim opcijama napada na Iran iako je prijeporno kakve bi reakcije izazvao udar.
Među ciljevima se navode vojne baze kako bi se smanjio pritisak nasilja na prosvjednike i možda pokrenulo nezadovoljstvo u vojsci, ali i dalje je nesporno da će Revolucionarna garda, koja je pod izravnim zapovjedništvom vrhovnog religijskog vođe Alija Hameneija, ostati odana vlasti jer ju kani preuzeti. Izvori upoznati s izvještajem navode da su raspravljane i "nevojne mete", što bi sugeriralo napade na zgrade koje koristi vlast. Bi li se Trump upustio u mogući pokušaj likvidacije Hameneija važno je pitanje s obzirom na neizvjesnost učinka takve operacije.
Ako Trump pokrene zračne napade na iranski režim, izjednačit će se u pristupu krizama s bivšim predsjednikom Barackom Obamom, koji je u Libiji 2011. godine odobrio vojnu operaciju podrške pobunjenicima iz Bengazija jer su snage diktatora Gadafija išle prema gradu i prijetio je masakr. Vlada Benjamina Netanyahua planirala je udare na Iran krajem prosinca tvrdeći da nastavlja nuklearni program, ali sada se ponaša suzdržanije svjesna da bi njezino uključivanje na strani prosvjednika izazvalo negativnu reakciju javnosti slabeći snagu prosvjeda.
Vojni izvori u Jeruzalemu potvrđuju da su u stanju najviše pripravnosti, što je razumljivo jer bi Teheran mogao iznenada napasti Izrael nastojeći promijeniti atmosferu u zemlji i okrenuti javnost protiv prosvjednika. Mohammad Baqer Qalibaf, predsjednik Iranskog parlamenta, zaprijetio je odmazdom u slučaju američkih napada ciljevima navevši "okupirane teritorije", što se odnosi na Izrael i točke američke vojne prisutnosti u regiji. AP prenosi da su zastupnici nakon njegove objave zborno poviknuli "Smrt Americi".
Propagandno sredstvo
Tri puta od travnja 2024. godine Iran je napao Izrael i niti jednom nije nanio veće štete kao ni američkim bazama. Trumpove prijetnje režimu dobro dođu kao propagandno sredstvo kojim prosvjednike definira izdajicama Irana - režim je jedno, ali većina Iranaca ima visoko razvijen osjećan nacionalne i državne pripadnosti. Badr al-Busaid, ministar vanjskih poslova Omana, zemlje koja služi kao posrednik između Washingtona i Teherana, posjetio je Iran u subotu, vjerojatno nastojeći smanjiti tenzije.
Rusija i Kina, koje s Iranom čine skupinu revizionističkih zemalja ujedinjenih radi rušenja američke globalne hegemonije, ne pokazuju interes za pomaganje režimu. Moskva je zauzeta Ukrajinom i pregovorima sa SAD-om i ne želi se dovesti u situaciju da, u slučaju promjene režima, ne može s novom vlasti u Teheranu nastaviti dobre odnose, što kod protivnika vlasti izaziva nezadovoljstvo.
Peking se ponaša, kao i uvijek, po obrascu nemiješanja u unutarnje poslove ikoje države, tražeći reciprocitet i istodobno osuđujući "vanjske utjecaje" misleći na SAD. I dalje kupuju iransku naftu, s velikim popustom, čime pomaže opstanku režima nadajući se da će prosvjednici biti spremni nastaviti ekonomsku suradnju. S takvim saveznicima, Iranu ne trebaju neprijatelji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....