Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa namjerava zaustaviti dugogodišnje programe sigurnosne pomoći za Europu, uključujući inicijativu za jačanje istočnog krila kontinenta od potencijalnog napada Rusije, dok nastoji preoblikovati ulogu Washingtona unutar NATO-a, prema riječima šest izvora upoznatih s tom tematikom.
Odluka bi se odnosila na stotine milijuna dolara vrijednu vojnu pomoć na koju se oslanjaju neke od najranjivijih članica zapadnog vojnog saveza. Odluka je također uznemirila američke saveznike koji se muče shvatiti politiku američke administracije prema Europi i njezinu glavnom protivniku Kremlju nakon što je Trump, željan dogovora o okončanju ruskog rata u Ukrajini, izvukao ruskog vođu Vladimira Putina iz diplomatske izolacije. Američki zastupnici u Kongresu u međuvremenu su zbunjeni tim potezom, kako piše The Washington Post.
"Ruse istinski zabrinjavaju samo američki dolari, američke trupe i američka zastava", rekao je jedan europski dužnosnik, zabrinut kakav će signal ovo smanjenje američke pomoći poslati Moskvi. Poput drugih, ovaj je izvor govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
U izjavi, Bijela kuća je navela da je njihov potez smanjenja sigurnosne pomoći "koordiniran" s Europljanima te da je u skladu i s Trumpovom izvršnom naredbom o ponovnoj procjeni američke inozemne pomoći i njegovim "dugogodišnjim naglaskom na osiguravanju toga da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu obranu". "Europa se osnažuje", stoji u izjavi. "Zadovoljni smo što europski saveznici preuzimaju više obrambenih inicijativa", kako se navodi.
Trump je oklijevao u svom pristupu Europi u okolnostima dugotrajnog sukoba u Ukrajini, pokazujući i frustraciju i sklonost prema Putinu, dok je podržavao planove za podršku Kijevu kroz prodaju američkog oružja i sigurnosna jamstva.
Pentagon pod Trumpom također je slao takve raznovrsne signale, ističu izvori. Ministar obrane Pete Hegseth u srpnju se sastao s čelnicima triju baltičkih zemalja koje graniče s Rusijom - Estonijom, Latvijom i Litvom - tijekom kojeg je pohvalio njihov napor da povećaju izdvajanja za obranu. No, iza kulisa, ured za politiku Ministarstva obrane bio je agresivan u svojim nastojanjima da se ukinu određeni programi potpore.
O ovoj odluci američke administracije ranije je izvijestio Financial Times. U Kongresu, kojim dominiraju republikanci, gdje je i dalje snažna dvostranačka podrška NATO-u i Ukrajini, dužnosnici su izrazili zbunjenost planom administracije. Rekli su da nije jasno koliko će točno financiranja biti pogođeno i jesu li neka od ciljanih sredstava povezana s Ukrajinom. Jedan dužnosnik Senata izjavio je da Ministarstvo obrane nije zastupnicima uručilo brifing o tom pitanju, unatoč zahtjevima da to učini.
David Baker, šef Pentagona za Europu i NATO politiku, obavijestio je skupinu europskih obrambenih dužnosnika o odluci krajem prošlog tjedna, pripisujući ovu novinu promjeni prioriteta unutar administracije, navode izvori, kako prenosi WP.
Baker je blisko povezan sa šefom Pentagona za politiku Elbridgeom Colbyjem, koji već dugo tvrdi da Sjedinjene Države ne mogu istovremeno održati svoju trenutačnu razinu podrške Europi i udvostručiti napore za odvraćanje Kine u Pacifiku, što je hitna i glavna zabrinutost u Washingtonu dok Peking ubrzano povećava svoju vojnu moć. Američki dužnosnici rekli su da je povećana pozornost Trumpove administracije na sigurnost granica i obranu domovine, uz Kinu, glavni razlog za prekid financiranja europske sigurnosti.
Među programima koji će biti obustavljeni je i Baltička sigurnosna inicijativa, napor da se te tri nacije ojačaju novcem za vojnu infrastrukturu i obuku. Unutar NATO-a, Estonija, Litva i Latvija su među onima koji izdvajaju najviše iz svog BDP-a za obranu, ali imaju relativno mala gospodarstva, zbog čega je američko financiranje za njih iznimno važno.
Program je pokrenut 2018. godine i od tada se gotovo udvostručavao svake godine, kaže Lauren Speranza, bivša savjetnica bivšeg američkog ministra obrane Lloyda Austina u administraciji Joea Bidena, a sada suradnica Centra za analizu europske politike. Novac je simboličan znak podrške obrani ovih zemalja, a istovremeno štiti od mogućnosti ruskog napada, kako navodi. "To je kako bi se spriječilo da SAD ikada ide tamo boriti se da ispuni svoje obveze prema NATO-u", rekla je Speranza.
Ranije ovog ljeta, Odbor za proračun Senata odobrio je 225 milijuna dolara za inicijativu za Baltik u svom zakonu o obrambenim izdacima, iako se o zakonu još nije glasovalo pred domom. Iako se pitanje sigurnosne pomoći nije detaljno spominjalo tijekom Hegsethovog sastanka s ministrima obrane baltičkih zemalja, nastojali su argumentirati da Sjedinjene Države trebaju održati prisutnost snaga u svojim zemljama, što se smatra daleko važnijim sredstvom odvraćanja Rusije.
Colby također vodi reviziju rasporeda američkih snaga diljem svijeta, za koju europski dužnosnici općenito očekuju da će rezultirati manjom američkom vojnom prisutnošću na europskom kontinentu. Tijekom posjeta poljskog predsjednika Bijeloj kući u srijedu, Trump je rekao da Sjedinjene Države neće povući svoje vojnike iz te zemlje, bliskog podupiratelja baltičkih zemalja, iako je priznao da je administracija razmišljala o tome da to učini negdje drugdje. "Ako ništa drugo", rekao je Trump, "tamo ćemo stacionirati više [vojnika]".
Još nije jasno koji se drugi programi suočavaju s rezovima ili kada će nestati novac koji je prethodno odobrio Kongres. Preostala sredstva u programima mogu se potrošiti do listopada 2026. godine. Odluka će vjerojatno izazvati negativne reakcije Kongresa, gdje su zakonodavci iz obje stranke sve više zabrinuti da Trumpova administracija ne troši novac onako kako propisuje zakon, uključujući i zahtjev podnesen u zadnji trenutak da se ne šalje oko 5 milijardi dolara inozemne pomoći koju su zakonodavci prethodno odobrili.
Zabrinjavajuće na Capitol Hillu, navode izvori, jest to što čak i ako zakonodavci odobre novac za europske sigurnosne programe, Ministarstvo obrane moglo bi preusmjeriti financiranje bez njihova sudjelovanja, što je proces poznat kao "reprogramiranje", a koji omogućuje Pentagonu da u određenim slučajevima preusmjeri manje iznose novca bez odobrenja Kongresa.
Zastupnički dom i Senat mogli bi poduzeti mjere za zaštitu programa u Zakonu o nacionalnoj obrambenoj autorizaciji, zakonu o obrambenoj politici koji mora biti usvojen i koji će uskoro biti stavljen na potpuno glasovanje u oba doma Kongresa, zaključuje WP.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....