Ukrajinski napad dronovima na rusku luku Primorsk na obali Baltičkog mora prvi je put doveo do obustave utovara na glavnom zapadnom terminalu za izvoz ruske nafte, potvrdili su za Reuters dva izvora iz naftne industrije te ukrajinska vojska.
Primorsk ima kapacitet utovara od oko milijun barela sirove nafte dnevno, što ga čini najvećim naftnim terminalom u zapadnoj Rusiji i jednim od ključnih čvorišta za izvoz ruske nafte. Osim sirove nafte Ural – ruskog izvoznog aduta – u luci se dnevno ukrcava i do 300 tisuća barela dizela.
Napad, koji se dogodio tijekom noći, izazvao je požar i doveo do obustave utovara, priopćila je ukrajinska sigurnosna služba (SBU).
Prema industrijskim izvorima, u napadu su oštećena dva tankera – Kusto i Cai Yun – oba tipa Aframax, s kapacitetom od oko 700 tisuća barela. Oba broda registrirana su na Sejšelima. Kusto je u vlasništvu i pod upravom tvrtke Solstice Corp., dok Cai Yunom upravlja Acceronix Ltd., navodi se u javnim bazama podataka.
Dva izvora upoznata s izvoznim operacijama potvrdila su da je utovar iz Primorska obustavljen u petak rano ujutro. U trenutku objave nije bilo poznato je li rad luke ponovno uspostavljen.
Rast cijena nafte
Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko potvrdio je da je napad izazvao požar na jednom brodu i u crpnoj stanici, ali nije spomenuo prekid rada terminala. Naknadno je izjavio da je požar ugašen i da nema opasnosti od izlijevanja nafte. Prema njegovim riječima, ruska protuzračna obrana srušila je više od 30 dronova iznad regije.
Operator naftovoda Transneft, koji upravlja lukom, kao i rusko Ministarstvo energetike, odbili su komentirati napad.
Nakon vijesti o obustavi izvoza iz Primorska, cijene nafte porasle su za gotovo 2%, nadmašivši zabrinutost tržišta zbog viška ponude i slabe potražnje u Sjedinjenim Državama.
U posljednjim mjesecima Ukrajina je pojačala napade na rusku energetsku infrastrukturu, uključujući i obližnju luku Ust-Luga te crnomorsku luku Novorosijsk.
Luka Ust-Luga još uvijek nije u potpunosti obnovila svoje kapacitete nakon napada dronom u kolovozu. Tijekom rujna tamo se posluje uz smanjeni kapacitet – otprilike 50% u odnosu na redovno stanje.
Zbog oštećenja domaćih rafinerija i smanjene potražnje na ruskom tržištu, Moskva je u rujnu povećala plan izvoza sirove nafte iz zapadnih luka na 2,1 milijun barela dnevno – što je 11% više od prethodnog plana.
Ukrajina ovim napadima nastoji smanjiti prihode koje Rusija ostvaruje izvozom nafte te ojačati svoju pregovaračku poziciju u mogućim razgovorima o završetku rata.
Prema analitičarima banke Rabobank, Kijev će vjerojatno nastaviti s napadima na rusku energetsku infrastrukturu. Bloomberg navodi da raste zabrinutost na tržištu kako bi dronovi mogli dugoročnije ugroziti izvoz sirove nafte iz ključnih luka na Baltičkom moru, poput Primorska i Ust-Luge.
U svjetlu napada, cijena američke sirove nafte (West Texas Intermediate, WTI) porasla je za oko 1,5% i premašila 63 dolara po barelu. Rabobank prognozira da bi cijena WTI-ja mogla ostati na toj razini do kraja 2025.
Pritisak na Rusiju
Sjedinjene Američke Države dodatno su pojačale pritisak na Moskvu – planiraju pozvati saveznike iz skupine G7 da uvedu carine do 100% na naftu koju Kina i Indija kupuju od Rusije. Kanada, koja ove godine predsjeda G7, sazvala je sastanak ministara financija kako bi se raspravilo o novim mjerama za financijsko slabljenje Rusije.
Ukrajinski napadi dronovima na ruske energetske objekte do početka 2025. godine pogodili su oko 17% ruskih kapaciteta za preradu nafte i oko 20% izvoza sirove nafte morskim putem. To predstavlja dnevni gubitak između 400.000 i 900.000 barela u rafinerijskom kapacitetu, u odnosu na ukupni kapacitet Rusije od oko šest milijuna barela dnevno.
Meta su strateške rafinerije i skladišta goriva koja opskrbljuju ruske vojne baze, uključujući zrakoplovnu bazu Engels-2. Time se izravno ugrožava opskrba vojnim gorivima poput kerozina, ali i logistika na bojištu.
Ovi udari, uz postojeće međunarodne sankcije, dodatno su smanjili ruski izvoz nafte – u prvim mjesecima 2025. bilježi se pad od oko 8%. Kako nafta i plin čine 30 do 40 posto ruskog državnog proračuna, takvi gubici imaju ozbiljne posljedice.
Prema procjenama, Rusija je u 2024. ostvarila proračunski manjak od 35 milijardi dolara, a u 2025. bi mogla izgubiti dodatnih 10 do 20 milijardi dolara prihoda u stranoj valuti zbog pada izvoza.
Napadi bespilotnim letjelicama ne uzrokuju samo fizičku štetu – njihovi učinci sežu dublje. Manji prihodi ograničavaju ruske mogućnosti za kupnju oružja, održavanje opreme i financiranje vojne industrije. Istodobno, pogođena je i opskrba gorivom na terenu.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovakvi napadi mogli dugoročno oslabiti ruski ratni stroj – ne samo na bojištu, nego i kroz udar na financijski sustav koji ga podupire.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....