ČEKA SE ODLUKA SUDA

Stručnjak za radno pravo predviđa preokret oko štrajka

Gotovac ključ vidi u sporazumu o primjeni kolektivnog ugovora koji uključuje obvezu mira, ne u minimumu poslova

Radnici su se okupili u sjedištu Čistoće drugog dana štrajka

 Damir Krajac/Cropix
Gotovac ključ vidi u sporazumu o primjeni kolektivnog ugovora koji uključuje obvezu mira, ne u minimumu poslova

Profesor radnog i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Viktor Gotovac, smatra kako bi sud mogao štrajk zaposlenika Zagrebačkog holdinga, odnosno ZET-a i Čistoće, nakon prvih odluka kojima je odbio privremene mjere zabrane štrajka, na kraju odlučiti da je štrajk nezakonit.

Pritom, za razliku od dr. Željka Potočnjaka, ne misli da će štrajk biti proglašen nezakonitim jer nije određen minimum poslova koji se moraju obaviti za vrijeme štrajka pa imamo potpunu blokadu javnog prijevoza, nego će odlučna biti točka socijalnog mira i postojanja sporazuma.

- Danas, pošto sam gledao prijenos sudskog ročišta, a izvrsno je što je javnost imala potpuni uvid u argumentaciju obiju strana, a obje su imale jako dobre odvjetnike, mišljenja sam da bi situacija oko prve točke – socijalnog mira i postojanja sporazuma – mogla biti odlučna. Znači, za razliku od mog mentora i mog šefa, profesora Potočnjaka, ja mislim da će odlučniji biti argument o socijalnom miru nego argument o poslovima - kazao je prof. Gotovac.

image

Željko Potočnjak

Vanesa Pandzic/Cropix

Sud odbio zahtjeve i Holdinga i ZET-a, ništa od privremene zabrane štrajka!

Napominjući kako ne može biti siguran koji će ishod biti, prof. Gotovac je istaknuo da, nakon što je čuo argument odvjetnika u prvom sporu o socijalnom miru gdje je, kaže, zapravo izneseno da su se poslodavac i sindikati sporazumjeli o tome da će primjenjivati kolektivni ugovor, a to onda podrazumijeva i obvezu socijalnog mira, misli da bi upravo to moglo biti odlučno da se donese odluka u korist Grada, odnosno ZET-a i Holdinga.

- Mislim da, ako se odlučuje o nezakonitosti štrajka, odluka će biti bazirana na socijalnom miru. Kolektivni ugovor je istekao, ali postoji sporazum u kojem su stranke precizirale da će se kolektivni ugovor primjenjivati. I to čak nisu rekle samo jedan dio, iako su danas to probale tako interpretirati. Ali ako se primjenjuje korpus cijelog kolektivnog ugovora to uključuje i odredbe o socijalnom miru - kazao je prof. Gotovac i dodatno pojasnio da se za vrijeme trajanja kolektivnog ugovora strane obvezuju da neće poduzimati kolektivne akcije.

- Danas, kada sam to slušao na sudskom ročištu, moram priznati da mi je to snažniji argument i mislim da, ako će se donijeti odluka o nezakonitosti štrajka, ponajprije će počivati na tome - socijalnom miru - naglasio je profesor.

image

Radnici Holdinga i ZET-a štrajkaju već drugi dan

Damir Krajac/Cropix

‘Odluka neće biti pravomoćna‘

Na primjedbu da, ne bude li štrajk proglašen nezakonitim, može se nastaviti u punom obujmu s potpunom blokadom javnog prijevoza i odvozom otpada, prof. Gotovac je primijetio da će se štrajk nastaviti i ako ga u srijedu sud proglasi nezakonitim jer ta odluka neće biti pravomoćna.

- To znači da štrajk može trajati i do odluke Vrhovnog suda. Ja to ne želim insinuirati, ali ako odluka nije pravomoćna, sud bi teoretski mogao prvostupanjskoj odluci dati karakter ovršne i zaustaviti štrajk. Ali ako su odbili privremenu mjeru, bojim se da neće napraviti ni to. A to znači da nije nužno da prvostupanjska odluka automatski bude i konačna - kazao je profesor radnog prava, dodajući da teoretski može trajati i do deset dana dok se ne donese konačna odluka.

Profesor Željko Potočnjak za Jutarnji: ‘ZET-ov štrajk će jako teško proći na sudu‘

Na primjedbu kako će u tom scenariju ljudi koji su nemoćni, koji su slabog materijalnog stanja, koji su nesnalažljivi, zapravo biti lišeni mogućnosti da obave neke njima čak i životno važne radnje, poput odlaska kod liječnika, prof. Gotovac je kazao kako je osiguranje minimalne usluge javnog prijevoza autonomna odluka sindikata.

- O tim poslovima nije se razmišljalo na vrijeme i nisu se riješili daleko prije štrajka. Arbitražu o kojoj danas govorimo trebalo je pokrenuti prije šest mjeseci - zaključio je.

image

Tomislav Tomašević

Marko Todorov/Cropix

Ključni sporazum

Poslodavac i sindikati Holdinga su 29. srpnja potpisali sporazum prema kojem se, nakon isteka kolektivnog ugovora, njegove odredbe nastavljaju primjenjivati "u cijelosti" do sklapanja novog ugovora. Ako ta formulacija doista znači nastavak primjene cijelog kolektivnog ugovora, Grad tvrdi da je ostala na snazi i klauzula socijalnog mira, kojom se sindikati obvezuju da za vrijeme važenja ugovora neće organizirati akcije.

- Ako je doista potpisano da se kolektivni ugovor nastavlja primjenjivati u cijelosti, mislim da bi to moglo bitno utjecati na presudu. Nisam siguran da je to bilo najsretnije rješenje za sindikate – kaže.

Sindikati Holdinga ipak tvrde da je svrha tog sporazuma bila očuvati prava zaposlenika dok traju pregovori za novi kolektivni ugovor, poput plaća, i da se ne odnosi na socijalni mir. Sud će zato, smatra Gotovac, morati procijeniti jesu li stranke u srpnju samo produljile radnička prava ili su zapravo ponovno prihvatile cijeli stari kolektivni ugovor, uključujući socijalni mir.

Na kraju, najvažnije je da se taj sporazum zasad pojavljuje samo kod Holdinga, ali ne i kod ZET-a.

image

Jedan od rijetkih tramvaja koja posljednja dva dana vozi Zagrebom jest tramvaj broj 17

Josip Moler/Cropix

ZET-ov kolektivni ugovor istekao je 31. ožujka 2026. Javno dostupni podaci pokazuju da ni Dodatak III. iz svibnja 2025., kojim su povećane plaće, nije promijenio taj rok. Nakon isteka ugovora po Zakonu o radu mogu se nastaviti primjenjivati njegova normativna pravila, poput plaća, dodataka i drugih individualnih prava radnika, ali to samo po sebi ne znači da automatski nastavlja vrijediti i klauzula socijalnog mira.

‘Na svako novo radno mjesto jave se četiri čovjeka, javno su se hvalili plaćama... Je li to normalno?!‘

Drugim riječima, za razliku od Holdinga, sindikati i radnici ZET-a nemaju obvezu poštivati socijalni mir niti se suzdržati od sindikalnih akcija do donošenja novog Kolektivno ugovora.

Prema Gotovcu, ove su dvije pravne pozicije različite. Kod ZET-a će jedan od glavnih prijepora biti može li se socijalni mir uopće smatrati važećim nakon isteka kolektivnog ugovora. Kod Holdinga postoji mogućnost da je naknadnim sporazumom ta odredba Kolektivnog ugovra produljenja.

- Ne usuđujem se reći kakva će biti presuda. Ali nakon onoga što sam danas čuo, ako je sporazum za Holding doista potpisan na način kako je citiran na sudu, taj argument mi se čini vrlo važnim – zaključuje Gotovac.

image

Radnici Čistoće u štrajku

Damir Krajac/Cropix

Tko je pogriješio?

Profesora smo pitali i to je li skloniji sindikatima, na što je kazao da nije sklon nikome, već ga zanima isključivo pravno uređenje.

- Nemam nikakvu afilijaciju ili afinitet prema jednima ili prema drugima. Imam sklonost prema zakonitom ponašanju. A de facto, za razvoj radnog prava, ova odluka, odluka Vrhovnog suda, te potencijalna odluka Ustavnog suda imat će svoj pravotvorni element. I to je ono jedino što je bitno. Iz moje pozicije bitno je ispunjenje zakona - poentirao je.

U razgovoru s prof. Gotovcem nismo zaobišli ni pitanje opterećuje li ga činjenica što je bio dio zagrebačke politike, da se politički razišao s aktualnim gradskim vlastima i na koncu zbog lošeg odnosa s Možemo! izašao iz SDP-a i politike.

- Obostrano smo utvrdili da oko nekih stvari evidentno imamo različita gledanja i s time je ta epizoda gotova - prokomentirao je svoju političku dionicu i slikovito dodao kako je do sada imao puno automobila i ne brine ga tko ih danas vozi.

- Sigurno svoj znanstveni stav ne bih nikad mogao temeljiti na nekadašnjim političkim odnosima, jer to onda ne bi bila znanost, nego frustracija - zaključio je temu prof. Gotovac.

Objavljeno kolika je medijalna plaća u ZET-u

Govoreći tko je pogriješio i zašto smo došli u situaciju u kojoj građani prekomjerno trpe zbog nastojanja javnih gradskih službi da si poprave materijalni status, naš je sugovornik kazao kako bi sve bilo puno čišće i jasnije da su se poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka utvrdili davno prije. To su, kaže, mogli inicirati sindikati, a svakako je trebao inicirati Grad da zaštiti građane. Da je to riješeno prije mjesec dana, tri mjeseca, danas bi ova situacija bila vjerojatno nezamisliva jer bi se znalo što bi bilo minimalno djelovanje gradskih poduzeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. listopad 2026 21:16