Listamo knjigu K&Ö Kastner & Öhler, koja je kupljena u Grazu i pokriva razdoblje od 1873. do 2008. godine o ovoj poznatoj austrijskoj robnoj kući i obiteljima koje su zaslužne i za razvoj trgovanja u robnim kućama u Zagrebu.
Manje je kod nas poznata priča o ovim poznatim obiteljima, kao i o jednom od zadnjih nasljednika prije nego što se kao vlasnik upisuje Nama, Franzu Öhleru, kojeg su u Zagrebu uhapsili nacisti, bio je u zatvoru u Austriji, pa u koncentracijskom logoru Buchenwald, te je vrlo brzo nakon oslobođenja preminuo. Komunističke vlasti poslale su mu dokument o konfiskaciji, nakon što dvije godine više nije bio među živima.
U vremenu teške ekonomske situacije 1873. godine 24-godišnji računovođa Carl Kastner, koji je naslijedio novac od bake, i 26-godišnji prodajni referent Hermann Öhler, iz židovske obitelji, odlučili su osnovati galanteriju Kastner & Öhler. Biznis je osnovan u današnjoj Češkoj. Kako je Carl raspolagao gotovinom, mogao je u doba krize kupovati jeftinu robu za gotovinu i prodavati je po niskim cijenama. Carl je oženio Hermannovu sestru. Između 1873. i 1881. godine podružnice otvaraju u Pragu i Beču i drugim gradovima, nalazimo u spomenutoj knjizi.
Podružnicu u Zagrebu otvaraju 1879. godine, na lokaciji koja nije izgledala slično kao danas. Zanimljivo je da je najpoznatija robna kuća Kastner & Öhler u Grazu otvorena nakon zagrebačke 1883. godine, kad je Carl propustio povezujući vlak i šetao okolo čekajući drugi, te ugledao prazni prodajni lokal u ulici Sackstraße, koji je idućih godina postao i upravna zgrada tvrtke. Uvode novitet jamčenja povrata novca u slučaju povrata proizvoda, uslugu naručivanja poštom, što je u Europi tada postojalo samo u Francuskoj, piše u knjizi K&Ö, te višejezični katalog cijena s modom. Imali su i manufakturu i tvornicu platna.
"Prelomni uspjeh novih poslovnih ideja tvrtke u Zagrebu dovodi 1889. godine do prosvjednog marša lokalnih trgovaca grada, koji je u to vrijeme imao 38 000 stanovnika." Ovaj podatak iz knjige pokazuje da tadašnji zagrebački trgovci nisu bili sretni novom robnom kućom.
Ugled im sve više raste, a od 1894. godine tvrtka poboljšava svoje proizvode na ekskluzivne i više kvalitete.
Od 1901. godine dolazi druga generacija partnera u kompaniju: Albert Kastner, Paul Kastner, dr. Richard Kastner i Franz Öhler 1905. godine. Nakon Prvog svjetskog rata relativno su brzo oporavili svoj biznis. Franz je bio predsjednik lokalnog nogometnog kluba i sponzor nogometa u Grazu.
Oko 1920. godine u Zagrebu je otvorena prostrana robna kuća u stilu u kojem je već uređena robna kuća u Grazu. Arhitekt Ignjat Fischer, pregradio je susjedni hotel i Ilicu 4 prema svom projektu u modernu robnu kuću.
Godine 1918. umro je Hermann Öhler, a 1921. Carl Kastner. U vremenu Velike depresije početkom 30-ih nastavljaju s radom, ali 1938. godina i pripojenje Njemačkom Reichu donosi teškoće Kastner & Öhleru.
Kako bi spriječili oduzimanje imovine, vlasnici dobrovoljno prodaju tvrtku zetovima prezimena Wag, Blocck i Wressing. Nekadašnji vlasnici Franz Öhler, dr. Richard Kastner i Albert Kastner, kako piše u knjizi, bježe u Hrvatsku.
"Franz Öhler je prvo kontaktirao s komunističkim pokretom otpora. Uhićen je 1941. godine. Uslijedile su godine u austrijskim zatvorima. Oslobođen je na suđenju za izdaju. U siječnju 1945. bečki Gestapo ga je ipak poslao u koncentracijski logor Buchenwald. Nakon oslobođenja, stavio se na raspolaganje američkim istražiteljima kao svjedok i planirao povratak kući", piše na stranici Buchenwald memorijalnog centra.
Međutim, neposredno prije odlaska kući, Franz Öhler je umro 4. svibnja 1945. od posljedica zatočeništva. Imao je 57 godina. Pokopan je u Buchenwaldu. Odmah nakon Drugog svjetskog rata 1945. Albert i Richard Kastner ponovno su na čelu tvrtke. Victor Fogarassy, zet jednog od Kastnera, bježi iz Zagreba nakon eksproprijacije robne kuće te se također pridružuje upravi.
Kompanija Kastner & Öhler tijekom Trećeg Reicha tamo se zvala Alpenlandkaufhaus, dok je u Zagrebu imala ime Kastner i Grgić.
Međutim, uvidom u zemljišne knjige vidi se da su upisani vlasnici od 1927. godine bili "Kastner Pavle, Kastner dr. Rikard, Öhler Franjo (Franz) i Kastner Albert". Svaki Kastner po 22 posto, a Öhler 33 posto vlasništva u Ilici 4.
Iako je s Kastnerima u NDH robnom kućom upravljao Josip Grgić, njegovo ime ne nalazimo kao vlasnika u posjedovnom listu. No, vidi se da se na dio od Kastnera prije točno 80 godina, 1946., upisala Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Da bi se potom godinu kasnije na dio od Franza Öhlera upisala Općenarodna imovina, pod upravljanjem poduzeća Narodni magazin Zagreb. Pokojnoj osobi su konfiscirali suvlasnički dio u robnoj kući, Židovu koji je proživio Holokaust i Buchenwald. Rješenje o konfiskaciji izdano je na njegovo ime 15. prosinca 1947. godine, poduzeće Nama piše da je otišao iz zemlje, te mu zato nije uručeno rješenje.
No, tu nije kraj ove priče, još se netko u novije doba okoristio od ovih obitelji. Zadnji je upis od Fonda za privatizaciju 1997. godine.
- Dio imovine je općenito gledano vraćan vlasnicima, ali veliki dio imovine nikad nije naturalno vraćen nego su za obitelji vlasnika osigurane dionice za odštetu portfelja CERP-a, za razne tvornice, robne kuće... To je donijelo još nepravde, bilo bi bolje da se vlasništvo vraćalo naturalno kao u Sloveniji i Češkoj, onda bi danas u Ilici možda imali Kastner & Öhler - kaže Saša Novković, koji je bio direktor Saveza udruženja vlasnika Hrvatske i pomogao nam je rekonstruirati ovu priču.
Nasljednicima obitelji Kastner vraćena je vila na Jabukovcu 35 koja je prodana, moguće i još neka druga imovina, a u Zagrebu su vlasnici kuće na Langovom trgu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....