Poznati arhitekt, autor niza novih zagrebačkih nebodera, ima zanimljiv prijedlog za Vjesnik: ‘To je ispravni pristup‘

Kada govorimo o širem obuhvatu, a ne samo o tornju, lokacija kompleksa Vjesnik u Generalnom urbanističkom planu Zagreba spada pod poslovnu namjenu K1.

Međutim, to ne znači da se u slučaju namjere države kao mogućeg budućeg vlasnika cijele šire površine da ovdje bude još neki sadržaj, odnosno namjena osim poslovnog, recimo da na rubu goleme parcele bude novi studentski dom, ili nešto stambene namjene, ne može ništa promijeniti. Može se tražiti izmjena GUP-a. No to je kompleksan proces. I u konačnici ako su svi složni može se odobriti na skupštini Grada.

No, pitanje je koliko je nakon toga potrebno vremena za projekt prema kojem bi se područje razvijalo. Vjerojatno bi se išlo na urbanističko-arhitektonski natječaj za toranj ili cijeli kompleks, što je izglednije, a to bi moglo potrajati najmanje šest mjeseci.

45.000 kvadrata

Kompleks Vjesnika sastoji se od zemljišta površine 32.558 kvadrata. Na parceli se nalazi poslovna građevina Vjesnik neto površine oko 45.000 kvadrata, koja se sastoji od prepoznatljivog tornja i nižeg dijela građevine. Neboder, koji je zahvaćen požarom, čini oko 18 posto površine građevine. Niži dio građevine ima jako veliku tlocrtnu zauzetost uz nisku efikasnost prostora, analizirali su i iznijeli te podatke stručnjaci tvrtke Avison Young za Jutarnji list.

- Na ovom području je urbano pravilo 2.9., uređenje i urbana obnova prostora visoke gradnje. Koeficijent iskoristivosti nadzemno je 3,0, što znači da je moguće maksimalno sagraditi oko 97.000 kvadrata bruto razvijene površine nadzemno. Ekvivalent te površine bilo bi deset postojećih nebodera (bez prizemnih objekata), devet poslovnih zgrada Matrix, tri poslovna kompleksa VMD Strojarska ili 2,5 Avenue Malla - objasnila je Klara Matić, direktorica Avison Younga, u prijašnjem razgovoru.

Najbolja i najviša namjena nekretnine, dodaje, treba se utvrditi detaljnom studijom i analizom tržišta, u skladu s atraktivnošću lokacije te dopuštenom namjenom i izgradivošću prema prostornim planovima.

Glavna zapreka budućim planovima je, smatraju, nekonsolidirano vlasništvo nad nekretninom. Republika Hrvatska ima većinski udio u vlasništvu od 68,56 posto s Hrvatskim olimpijskim odborom, a preostalih pet privatnih vlasnika pojedinačno ima udjele od jedan do 11 posto.

Što kaže Mateković

Obnovu nekretnine u trenutačnim konturama, pogotovo poslije požara, smatraju u Avison Youngu najlošijom opcijom iz perspektive razvoja grada i iskoraka u budućnost.

Međutim, poznati arhitekt Davor Mateković, autor nekoliko zagrebačkih nebodera, smatra da treba sačuvati uspomenu na Vjesnikov neboder kroz faksimilnu obnovu ili sličan objekt jer on ima svoju vrijednost u vizuri grada, važan je dio identiteta Zagreba te ako na toj lokaciji ima mjesta za više nebodera, jedan i dalje može biti kao "stari" Vjesnik koji je u graditeljskom smislu bio dostignuće svog vremena, reprezentativni primjerak arhitekture tog vremena, koje je tada ponudilo, osim skladnosti volumena, i inovativno rješenje u tretiranju pročelja.

Suvremena interpretacija postojećeg nebodera, za Matekovića je ispravni pristup, prije svega u smislu oblikovanja fasadne opne. Ta reminiscencija, smatra, može biti prilagođena suvremenim pravilima gradnje poslovnih zgrada, primjerice može imati visinu katova malo veću od originala.