AMBICIOZAN PROJEKT

Privatna klasična gimnazija otvara i osnovnu školu: Ravnatelj nam je otkrio sve detalje

Program u školi trajat će od jutra do 15.25, ali škola će za učenike biti otvorena još jedan sat

Zlatko Šešelj

 Neja Markičević/Cropix/Cropix

Privatna klasična gimnazija, jedna od poznatijih privatnih srednjih škola na ovom prostoru, otvara privatnu osnovnu školu PKO za učenike od petog do osmog razreda, u kojoj će se učiti i klasični jezici - latinski i grčki, a knjige se neće nositi kući jer neće biti domaćih zadaća. Uz to, za mjesečnu školarinu od 3000 kuna, navode osnivači, u fokusu će biti interesi i želje učenika.

Program u školi trajat će od jutra do 15.25, ali škola će za učenike biti otvorena još jedan sat.

U jutarnjem dijelu održavat će se nastavni sati, a nakon stanke za ručak planiraju specifično organizirano poslijepodne, maksimalno prilagođeno njihovim potrebama. U tim će popodnevima biti mjesta za sport, kreativne sadržaje, čitanje ili učenje onima koji se žele osamiti, za odlazak u obližnji Maksimir na svježi zrak. Kao i za konzultacije s učiteljima ako je štogod ostalo nejasno ili je učenik dulje izostao.

Što se pak tiče nastave, ona će biti organizirana po blokovima. Predmeti su podijeljeni u tri grupe; kontinuirani predmeti (svi jezici, matematika i TZK) čija se nastava izvodi kroz sve tjedne nastavne godine, blokovski predmeti (predmeti koji se odrađuju po 2 sata tjedno) čija se nastava izvodi kroz 4 tromjesečja, odnosno blokove u rasporedima 1. i 3. blok te 2. i 4. blok.

"Svrha ovakve nastave je rasterećenje učenika, što omogućuje veću fokusiranost na određene predmete, ulazak u sadržajnu dubinu i efikasnije vrednovanje", rekao nam je privremeni ravnatelj nove škole Zlatko Šešelj.

image

Zlatko Šešelj

Darko Tomaš/Cropix/Cropix

Knjige će učenici ostavljati u školi jer će postojati mogućnosti da tijekom konzultacija i satova učenja naprave zadaće koje se u nekim predmetima smatraju nužnima, naprimjer u matematici. Zadaća kod kuće u pravilu neće biti.

"Nakon odlaska iz škole počinje njihovo slobodno vrijeme za sve ambicije koje ostvaruju u glazbenim školama, u školama stranih jezika, na sportskim treninzima i u druženju sa svojim prijateljima. Neka im djetinjstvo ostane nepomućeno! Dakako, ako sami osjete potrebu da u miru svoga doma ponovo pročitaju nešto što su radili u školi ili se žele podsjetiti cjeline u koju uklapaju nešto novo, radit će to i kod kuće. Ali domaćih će zadaća biti što je moguće manje jer nam je cilj većinu zadaća obaviti što na satu, što na satovima učenja", govori nam Šešelj.

Učenike žele poticati da slobodno pitaju i da ne priznaju a priori autoritet ni udžbenika ni nastavnika, već da postanu, korak po korak, svjesni da je za sve potrebna argumentirana rasprava.

Usput, dodaje, mijenja se i uloga učitelja. "U 19. stoljeću smatralo se da učitelj neobrađenom komadu drveta daje 'obraz' (otud i termin 'obrazovanje') odnosno upisuje znanje u praznu ploču (čuvena tabula rasa) ili ga ulijeva u glavu. Stoljeće nakon toga, posebno u njegovoj drugoj polovici, uloga učitelja je prenositi informacije, a s time se borimo i danas. A naša je uloga danas znatno složenija: okruženi svom silom informacija moramo, prije svega, pomagati razvijanju sposobnosti razlikovanja bitnog i nebitnog, istinitog i lažnog..."

Osnivačima škole je želja odmaknuti se od postojećeg sustava rada u osnovnim školama i stvoriti poticajno okruženje za dijete.

U postojećem sustavu, Šešelj kaže, mnogo je toga problematično, od posve pogrešnog shvaćanja kurikuluma te plana i programa do pretrpanosti predmeta svakakvim besmislicama, ali i do posvemašnjeg odsustva autonomije pedagoškog čina.

"Učitelji su, nažalost vlastitom voljom u prvim danima nakon osamostaljenja, pretvoreni u činovnike, a zakon je u raznim dijelovima preuzeo odredbe upravnog prava kao da smo sudska instanca, a ne odgojno-obrazovne institucije. Kad se tome pribroje bedasti pravilnici o svemu i svačemu, postaje jasno da je temelj današnjeg odgojno-obrazovnog sustava nepovjerenje u školu i učitelje. A upravo se u ovoj pandemiji pokazalo da je za razvoj djece ključan čovjek, a ne pleh, i da je ideja zamjene čovjeka tehnološkim trikovima bila promašena", naglasio je.

Od oblika rada koji su stvorili u 26 godina, koliko postoji Privatna klasična gimnazija, u osnovnu će školu prenijeti sve što im se čini mudrim i korisnim, od Nastave na putu i Tjedna otvorene nastave do konzultacija i blokovske nastave.

Šešelj navodi da će učenje vratiti u učionicu.

"Time smo dodirnuli bolnu točku našeg obrazovnog sustava. Namjerno kažem sustava, a ne učitelja, jer u svim školama postoji mnogo sjajnih učitelja koji vole svoj posao, koji su vrlo entuzijastični u radu i koji nastoje prevladati ograničenja koja nameće sustav. Teoretski, i sada bi se nastavni sat trebao tako organizirati da u sebi sadržava provjeru dosadašnjeg naučenog znanja, svladavanje novog i njegovo uvježbavanje.

To studenti uče na kolegijima metodike na svojim fakultetima. To ipak, nažalost, uvelike ostaje teorija i stalna frustracija kvalitetnim učiteljima jer je u nastavni proces upleteno mnogo toga što se u 45 minuta naprosto ne može obaviti. Pa se ostavlja za rad kod kuće. I onda se obvezuje roditelje da učenicima pomažu u učenju", pojašnjava Šešelj i dodaje da je to ipak zadatak škole.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 01:49