Švedska heavy metal senzacija Sabaton u Zagreb ne dolazi samo s tenkom, bacačima plamena i pjesmama o ratnicima koje publika pjeva kao stadionske refrene. Dolazi i s "We Burn", pjesmom o Radovanu Karadžiću i velikosrpskim zločinima u Bosni i Hercegovini. Ono što je na Rock am Ringu ili Wackenu možda tek mračna epizoda vojne povijesti pretvorena u heavy metal himnu, ovdje još otvara stare rane.
- Pišemo o povijesti, a povijest rata je ružna, pa je jasno kako uz heroje neizbježno dolaze i monstrumi - objašnjava Pär Sundström, basist i jedan od osnivača Sabatona.
U razgovoru za Jutarnji list Sundström, koji u stvaranju pjesama povremeno uskače frontmenu i glavnom autoru Joakimu Brodénu, najavljuje koncert na Velesajmu, kamo dolaze s velikom open-air produkcijom, replikama oklopnih vozila i tenkom na kojem bubnjar Hannes Van Dahl sjedi i svira. No, sve ono što se kod njih na pozornici pretvara u spektakl otvara pitanje koje bend prati od početka: gdje prestaje čuvanje povijesti, a počinje romantiziranje rata?
‘Ne želimo pjevati o aktualnim sukobima‘
Sundström na to odgovara praktično. Sabaton, kaže, ne može svaku večer graditi potpuno novu set-listu prema zemlji u kojoj svira. Ipak, ponešto se može mijenjati.
- Ne možemo svaku večer raditi potpuno novu set-listu. To bi bilo prekomplicirano. Ali možemo mijenjati ponešto, tu i tamo. To inače i radimo. No, uglavnom se držimo jedne osnovne set-liste - kaže Sundström.
No, pitanje set-liste brzo vodi prema važnijem pitanju: kada rat za Sabaton prestaje biti sadašnjost i postaje povijest? Na novom albumu "Legends" bend odlazi dublje u prošlost, prema figurama koje su iz dnevne politike već odavno prešle u mit, poput Napoleona.
- Ne postoji točno vrijeme koje mora proći, ali idealno bi bilo da prođe barem jedan ljudski vijek. I definitivno ne želimo pjevati o bilo čemu što je aktualno - kaže Sundström.
Ne zatvara vrata ni hrvatskim temama. Na pitanje bi li Sabaton jednog dana mogao pisati o bitkama protiv Osmanlija ili Domovinskom ratu, Sundström odgovara oprezno.
- Možda. Uvijek smo otvoreni za prijedloge, ali oni se moraju uklopiti u naše teme. Upravo smo objavili ‘Legends‘ i sada moramo još neko vrijeme svirati taj album prije nego što počnemo razmišljati o novoj glazbi - kaže.
Pjevali su i o izraelskim vojnim operacijama
Ipak, neke njihove starije pjesme danas se slušaju u drukčijem političkom kontekstu nego u trenutku kada su nastale. "Counterstrike", pjesma o izraelskim vojnim operacijama 60-ih, danas, u vremenu rata u Gazi, ne zvuči neutralno svakome. Sundström tu ne uzmiče.
- Ne vjerujemo u cenzuriranje ili uklanjanje povijesti. To se dogodilo, mi smo o tome napisali pjesmu i ne žalimo zbog toga. To je naš stav - kaže.
Pritom inzistira na razlici između povijesne priče i političkog komentara. Sabaton, tvrdi, publici ne govori što mora misliti.
- Sabaton ne stvara politički smisao glazbom koju radimo. Jedino što ne volimo su ratovi. Ako netko to želi dovesti u pitanje, mi smo protiv ratova. Pjevamo o vojnoj povijesti. Naše pjesme nisu tu da sude i ne trebaju ljudima govoriti kako da žive ili u što da vjeruju. Netko može uzeti Sabatonovu pjesmu i odabrati jednu ili drugu stranu priče. Nije na nama da ljudima govorimo što da misle - govori Sundström.
Tu dolazimo do najčešće optužbe protiv Sabatona, s kojom su se svojevremeno nosili i velikani poput Maidena ili Motörheada: da spektakularnim refrenima, vojnom ikonografijom, stadionskom energijom i scenografijom koja uključuje oklopna vozila i tenk romantiziraju rat. Sundström kaže da je to pogrešno tumačenje benda.
- Mi smo na potpuno suprotnoj strani. Ako netko kaže da Sabaton zarađuje na ratu, potpuno je pogrešno shvatio stvar. Mi smo što je dalje moguće od toga - kaže.
- Netko bi mogao pomisliti: što je više ratova u svijetu, imamo više pjesama za pisanje. Ali to nije istina. Na svijetu je već bilo dovoljno ratova da možemo pisati više pjesama nego što ćemo stići u cijelom životu. A što je više ratova u svijetu, manje je ljudi koji mogu slušati glazbu. Naravno da ne želimo nove ratove nigdje. Mi smo na suprotnoj strani od ljudi koji proizvode oružje. Mi smo na istoj strani kao netko tko vodi muzej. Na strani očuvanja povijesti - govori.
Ipak, Sabaton se ne predstavlja kao edukativni projekt s gitarama, nego metal bend koji pjeva o povijesti.
- Heavy metal je naša prva i najvažnija stvar. Po tome nas većina ljudi zna. Povijest je samo tema o kojoj pjevamo i mislimo da je važnija od mnogih drugih tema o kojima bismo mogli pjevati - kaže.
To potvrđuje i njihov način rada. Ne kreću od bitke ili arhiva. Prvo nastane glazba, a tek onda povijesna priča koja odgovara njezinoj emociji. Ako pjesma zvuči kao marš, traže priču koja može nositi takvu energiju. Ako zvuči tragično, traže drukčiji povijesni materijal. Povijest dolazi nakon glazbe.
- Ne pišemo knjigu od 400 stranica. Imamo tri minute glazbe za koje trebamo tekst i trebamo pronaći uzbudljivu priču. Mi samo dotičemo površinu. Ako netko želi naučiti puno više o povijesti, mora otići negdje drugdje, a ne samo slušati naše pjesme - kaže.
I nakon tri desetljeća na sceni slove za mladi bend
To ne znači da istraživanja nema. Bend surađuje s povjesničarima, no Sundström ne glumi da je pjesma isto što i znanstveni rad. Pjesma je ulaz, ne završna lekcija. Da taj ulaz ne završava samo na koncertima, pokazuje i činjenica da su Sabatonove pjesme znale služiti kao glazbena podloga muzejskim eksponatima u nordijskim i baltičkim zemljama.
Za one koji će ih u Zagrebu prvi put gledati uživo, Sundström ima i kratki vodič. Dobar početak, kaže, bio bi "Ghost Division", jedna od njihovih klasičnih pjesama. Uz nju preporučuje "Crossing the Rubicon" s novog albuma, i "Primo Victoria", pjesmu bez koje je teško zamisliti Sabatonovu povijest.
Unatoč bogatom katalogu i gotovo tri desetljeća rada, velikih turneja i publike diljem svijeta, ne žuri se, usprkos mojim nagovorima, proglasiti bend jednim od velikana.
- Mislim da još imamo mnogo toga napraviti. Mnogi ljudi Sabaton i dalje vide kao novi, mladi bend, pa mislim da je još puno posla pred nama prije nego što bismo se možda jednog dana mogli smatrati nečim takvim - kaže.
Za njega su i dalje nedodirljivi Black Sabbath, Iron Maiden i Metallica. Ali svjestan je da svaka generacija ulazi u metal kroz svoje bendove: nekome je početak bio Sabbath, nekome Linkin Park, a nekome možda Sabaton.
- Bude li se sve odvijalo normalno, jednog dana Metallica će prestati svirati, a Sabaton će još svirati. Tada će na nama biti odgovornost da heavy metal ide dalje, zajedno s drugim bendovima - kaže Sundström.
Sabaton tako dolazi u Zagreb u neobičnoj poziciji: pjeva o ratovima, ali odbija ideju slavljenja rata; govori o prošlosti, ali razmišlja o budućnosti heavy metala. Povijesti je već bilo dovoljno. Ratova također.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....