Tomašević planira novi ‘autoput‘ za bicikliste koji će Zagreb povezati sa Slovenijom: Oživljava se zaboravljena pruga, imamo detalje...

Grad Zagreb pokrenuo je postupak izrade idejnog rješenja za prenamjenu trase nekadašnje uskotračne pruge Samoborček u gotovo devet kilometara dugu biciklističko-pješačku magistralu koja bi povezala zapadne gradske četvrti s gradskim središtem. Projekt, čija je procijenjena vrijednost 25 tisuća eura, obuhvaća područja Trešnjevke, Vrapča, Stenjevca, Prečkog i Podsuseda, a rok za izradu idejnog rješenja je dva mjeseca.

Riječ je o prvoj konkretnoj administrativnoj fazi projekta koji se godinama spominje u kontekstu razvoja zagrebačke biciklističke infrastrukture.

Polazna stanica Samoborčeka danas

Karla Zupičić/Karla Zupičić

Najavljena magistrala trebala bi se razviti duž trase nekadašnje pruge Samoborček, koja je i danas u velikoj mjeri sačuvana kao kontinuirani koridor kroz zapadni dio grada. Upravo zbog te prostorne specifičnosti trasa je već godinama popularna među biciklistima, ponajprije onima sa zapada Zagreba, koji je koriste kao najizravniju vezu prema postojećim biciklističkim pravcima prema Samoboru i Podsusedu, ali i Sloveniji te njezinim cikloturističkim rutama. Na znatnom dijelu trase već je izgrađena biciklistička staza, što omogućuje relativno sigurno i protočno bicikliranje do Samobora, no preostali dijelovi nisu sustavno uređeni niti povezani u jedinstvenu cjelinu.

Upravo bi realizacijom ovog projekta zapadni dio Zagreba dobio jasnu, neprekinutu i infrastrukturno uređenu biciklističku vezu s Podsusedom, ali i s ostatkom gradske mreže. Time bi se postojeća, djelomično improvizirana ruta pretvorila u punokrvnu gradsku magistralu namijenjenu svakodnevnom prometu. Projekt bi se pritom uklopio u širi planski okvir jer bi Samoborček postao sastavni dio planirane zagrebačke biciklističke transverzale na osi istok–zapad, koja se u gradskim strateškim dokumentima navodi kao jedna od ključnih prometnih okosnica za razvoj biciklizma u gradu.

Prve ideje trase starije od desetljeća

Potencijal ove trase nije novost. Još je 2012. godine, u sklopu idejnog natječaja koji su zajednički proveli Sindikat biciklista i Društvo arhitekata Zagreb, procijenjeno da bi buduću magistralu redovito koristilo između pet i 25 posto stanovnika zapadnih zagrebačkih naselja. Takav raspon procjene upućuje na značajan prometni potencijal, osobito u kontekstu porasta broja građana koji bicikl koriste za svakodnevne odlaske na posao, u školu ili za druge dnevne obveze.

Iako je izrada idejnog rješenja tek početni korak i ne znači automatski skoru izgradnju, važno je naglasiti da se ovom fazom ne pokreću radovi na terenu, već se izrađuje podloga na temelju koje će se definirati konačna trasa magistrale. Tek nakon toga moguće je raspisivanje natječaja za izradu projektne dokumentacije i, u završnoj fazi, javnog natječaja za izvođača radova. Riječ je, dakle, o nužnom preduvjetu za daljnje planiranje, ishođenje dozvola i osiguravanje financijskih sredstava.

Aktiviranje projekta Samoborček u aktualnom trenutku može se stoga tumačiti kao signal da se biciklistička infrastruktura u Zagrebu sve više promatra kao ravnopravni dio prometnog sustava, a ne kao sporedna ili privremena mjera. Hoće li ta najava rezultirati i realizacijom na terenu, ovisit će o sljedećim fazama projekta, ali i o političkoj i financijskoj spremnosti grada da dugoročno uloži u ovakav oblik urbane mobilnosti.