Kao i za sve potrese na našem području, pa tako i za jučerašnji snage 4.6 prema Richteru koji imao epicentar na granici Hrvatske s BiH kod Buškoga jezera, krivac je Jadranska mikroploča. “Ona je produžetak Afričke ploče i stiješnjena je u odnosu na Euroazijsku te se podvlači pod Dinaride, uzduž Dalmacije. Aktivnost te ploče pokreće sve rasjede, i to je nešto što se zbiva svakodnevno, samo je pitanje koliko se energije, pojednostavljeno rečeno, nakupilo na pojedinim rasjedima i u kojoj mjeri oni to mogu zadržati ili moraju otpustiti vani u obliku potresa“, kaže seizmolog Tomislav Fiket za "Slobodnu Dalmaciju".
Noćas je zabilježeno više od pedesetak naknadnih manjih potresa.
- Od tih naknadnih potresa najjači je bio magnitude 3.0 po Richteru, nekoliko 2,6, a sve drugo je bilo daleko ispod 2. Nadam se da su ljudi ipak uspjeli mirno odspavati noć, jer takve naknadne slabe potrese ne bi trebali osjetiti. Za očekivati je da će manje trešnje još biti, uvijek je tako kad se stanje smiruje – ističe naš sugovornik
Poznato je i kako je upravo područje Dalmacije među najtrusnijim u Hrvatskoj, a posebice se to odnosi na Dubrovnik i njegovu okolicu. Sinjsko polje je područje u kojem počinje povećana opasnost od jačih potresa i ide preko Imotskoga do Dubrovnika.
- Potresna je opasnost najveća oko dubrovačkog područja gdje su mogući potresi magnituda prema Richteru do 7.0. U ostatku Dalmacije, i cijeloj Hrvatskoj praktički ne postoj mogućnost tako jakog potresa – ocjenjuje Fiket.
Najjači potres kojega bilježe naše povijesne knjige je onaj iz 1667. kad se šestoga travnja golemo kamenje kotrljalo sa Srđa na Dubrovnik rušeći sve pred sobom. Na moru se pojavio tsunami koji je potapao brodove u gradskoj luci, a na kraju je sve dokrajčio strašan požar koji je bjesnio danima. Na temelju zapisa je rekonstruirano kako je taj potres bio jak oko 7.6 stupnjeva po Richteru.
Seizmički je najmirnije stanje u Istri, na kvarnerskim otocima, Slavoniji i Baranji te na istoku zemlje uz granicu prema Srbiji. Nakon velikih potresa, često se dižu i razorni valovi koji mogu dosegnuti i nekoliko stotina metara, no za tako nešto u Hrvatskoj nema opasnosti. U našoj povijesti zapisano je nekoliko tsunamija, no oni nisu imali značajne amplitude ni razornu moć. Kod nas veće valove izazove jugo nego tsunami.
- Tsunami gdje bi primjerice ogromni morski val prošao kroz cijelu državu kod nas je nemoguć. Za tsunami je potrebno ne samo da se dogodi potres na morskome dnu, nego se dno mora pomaknuti prema dolje ili prema gore kako bi se digla voda koja bi u obliku velikog vala krenula prema obali. To se kod nas ne očekuje, s te strane imamo sreće – veli nam seizmolog.
Seizmički rizik ovisi o više faktora kao što su način gradnje, gustoći naseljenosti, vrsti tla. Često dojam snage potresa vara. Nekad slabiji potres, na nekim područjima osjetimo kroz jaču trešnju pa pomislimo da je puno razorniji, kao što su se jučer uplašili brojni Splićani jer ih je dobro zaljuljalo. Fiket je objasnio na koji način teren određuje intenzitet potresa.
- U Dalmaciji je teren krški pa rjeđe dolazi do amplifikacije trešnje. Međutim, ta amplifikacija se može dogoditi u poljima kao što je Sinjsko i Livanjsko gdje postoji i sloj sedimenata. Također dubina potresa utječe na doživljaj i sam intenzitet trešnje na površini. Što je potres plići to je trešnja izrazitija jer se energija izravno manifestira na površini i ne potroši se na putu prema njoj. Osjećaj jačeg ljuljanja u Splitu, vjerojatno je nastao zbog toga što su tu više zgrade, koje se jače ljuljaju i to je normalno. Zgrade su projektirane da izdrže trešnju i preko 7 stupnjeva, tako da ne bi trebalo biti bojazni niti strukturalnih oštećenja objekata – tumači seizmolog.
Dodaje kako je puno veći problem povijesna gradnja koje imamo jako puno budući smo zemlja s dugom poviješću. Većina starih središta dalmatinskih gradova je takva, gradili su se dok se nije znalo za protupotresnu gradnju, a samo manji dio takvih objekata obnavljan. „To su materijali koje je i zub vremena oslabio, i oni nažalost teško podnose jače potrese, napominje Fiket. Seizmički rizik veći je u zemljama u kojima su jaki potresi rijetkost zbog neprilagođene gradnje i nedostatka spoznaja kako se ponašati za vrijeme potresa. Ovo zadnje kod nas zadnjih godina nikako nije slučaj, zbog učestalosti potresa već se pomalo osjećamo kao Japanci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....