HZZO-ovi kontrolori s bolovanja na posao vratili više od 8000 ljudi
Splićane najviše muče leđa
pregledali gotovo 30 tisuća kartona
HZZO s bolovanja na posao vratio više od 8000 ljudi, splitska liječnica: 'I neki moji pacijenti moraju, pobunili su se...'
Stopa privremene nesposobnosti za rad lani je pala za 10,7 posto, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), čiji su kontrolori zbog utvrđenih nepravilnosti ugovornim subjektima izrekli 1820 mjera.
Kontrolori HZZO-a proveli su pri ugovornim subjektima HZZO-a nešto više od 11.900 kontrola, od toga glavninu na razini primarne zdravstvene zaštite, te 201 kontrolu na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i razini zdravstvenih zavoda.
Uz to, 41 kontrola provedena je pri isporučiteljima ortopedskih i drugih pomagala, priopćio je u ponedjeljak HZZO nakon sjednice Upravnog vijeća.
U 85 posto svih provedenih kontrola nisu utvrđene nepravilnosti, a u 15 posto su kontrolori ugovornim subjektima izrekli 1820 mjera, od čega je izrečeno 1166 opomena, 420 opomena s naplatom štete, 198 opomena s novčanom kaznom, 26 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete, zatim osam opomena pred raskid ugovora s novčanom kaznom, te su pokrenuta dva postupka za raskid ugovora.
U provedenim kontrolama privremene nesposobnosti za rad (PNR) sveukupno je pregledano 28.844 osiguranika, odnosno osobnih zdravstvenih kartona te je utvrđen prestanak medicinskih indikacija za korištenje PNR-a u 28 posto kontroliranih PNR-a.
Ukupna stopa PNR-a u razdoblju od siječnja do prosinca 2023. iznosila je 3,68; od toga 1,86 na teret poslodavca, a 1,82 na teret HZZO-a. U istom razdoblju 2022. ukupna stopa PNR-a bila je 4,12; od toga 2,17 na teret poslodavca, a 1,95 na teret Zavoda.
Iz navedenog proizlazi da je lani u odnosu na isto razdoblje 2022. ukupna stopa PNR-a bila manja za 10,7 posto, odnosno stopa PNR-a na teret poslodavca bila je manja za 14,3 posto, dok je na teret HZZO-a bila manja za 6,7 posto.
Kako to izgleda kada liječnika primarne zdravstvene zaštite nazove kontrolor HZZO-a, upitali smo dr. Vikicu Krolo, liječnicu opće medicine i zamjenicu predsjednika Hrvatske liječničke komore.
- Kontrolorka HZZO-a jednostavno me prošli tjedan nazvala i preko telefona smo "pročešljale" bolovanja pacijenata kojima sam ja liječnica. Nakon što smo to uradile, ona je u HZZO pozvala sedmero mojih pacijenata i tamo ponovno pregledala svu njihovu dokumentaciju i napravila pregled. Od njih sedam, kontrolorka je zaključila da njih pet i dalje mogu biti na bolovanju, dok je dvojici mojih pacijenata "zatvorila" bolovanja i oni trebaju otići raditi. Naravno, dvojica pacijenata kojima je bolovanje zaključeno pobunili su se, pa je jedan od njih tamo na HZZO-u napisao prigovor - kazuje dr. Krolo.
Nakon prigovora pacijent je poslan na liječničko povjerenstvo HZZO-a u kojemu su bile dvije kolegice i one su donijele identičan zaključak kao i ova prije njih.
- "Moja" bolovanja su sva uredno vođena i ja ne držim ljude po bolovanjima neopravdano. Svi su oni pregledavani, s urednom medicinskom dokumentacijom. Stvar je procjene mogu li oni i dalje biti na bolovanju ili ne - navodi dr. Krolo.
Često puta pacijenti znaju negodovati kada im liječnik zaključi bolovanje.
- Da, to je istina. Znamo mi liječnici imati neugodnosti kada smatramo da neki pacijent treba početi raditi i da više ne može biti na bolovanju. Tada liječnik mora biti "diplomat" kako "sukob" ne bi eskalirao - priznaje dr. Krolo.
Zanimalo nas je na što kontrolori HZZO-a imaju najčešće prigovore?
- Najčešće njihove primjedbe su u vezi toga kako liječnici vode bolovanja. Dužina bolovanja nekog pacijenta mora odgovarati njegovoj dijagnozi. Ne može pacijent koji je prehlađen biti na bolovanju tri mjeseca. Recimo, ako nekog pacijenta bole leđa i ta je bol u akutnoj fazi, on može na bolovanju biti nekoliko dana, dok ta akutna faza ne prođe. No, ako pacijent ide na fizikalnu terapiju, tada na bolovanju može biti dok mu traje ta fizikalna terapija, odnosno dok ga nakon završetka fizikalne terapije ne pregleda liječnik specijalist i da svoje mišljenje, nastavlja li se fizikalna terapija ili za njom nema više potrebe. Tada liječnik opće medicine, sukladno odluci specijalista, donosi odluku o bolovanju - kaže dr. Krolo.
Kontrolori HZZO-a idu godišnje dva, tri ili četiri puta u redovite inspekcijske nadzore, a znaju ići i u ciljane nadzore, kada poslodavac zatraži da se "prouči" bolovanje nekog od zaposlenika.
- Tada poslodavac pošalje zahtjev HZZO-u za kontrolu i tada oni idu u te izvanredne kontrole - pojašnjava dr. Krolo.
Postoje i sankcije, koje variraju od onih "beznačajnih" do onih po kojima dobro "rebnu" liječnika po džepu ili mu čak prijeti raskidanje ugovora s HZZO-om.
- Sankcije, naravno, ovise o težini prekršaja i ja zaista ne znam što naprave neki moji kolege koji znaju biti drastično kažnjeni. Eto, prisjećam se jedne moje kolegice koja je prije nekoliko godina platila HZZO-u kaznu od oko 18 tisuća tadašnjih kuna (sada oko 2390 eura) zato jer nije vodila brigu o bolovanju jednog svog pacijenta. Naime, njoj je "ispod radara" prošla činjenica da je "njezina" medicinska sestra davala tom pacijentu doznake za bolovanje, a da ovaj svoju liječnicu nije ni vidio. I kada je došla kontrola utvrdila je nepravilnost, nije bilo medicinske dokumentacije njegovih pregleda, jer je doznake dobivao od medicinske sestre "na lijepe oči". Liječnica je platila kaznu, odnosno nadoknadila štetu HZOO-u za sve ono što je HZZO isplatio na ime "bolovanja" tom pacijentu i nastavila je raditi - govori dr. Krolo.
Savjet kolegama kako trebaju voditi brigu o bolovanjima?
- Osobno pri kraju svakog mjeseca prekontroliram "svoja" bolovanja da vidim gdje su mi pacijenti s bolovanjima. Tada ih nazivam na telefon i provjeravam i ukoliko netko prema mojoj procjeni više ne može biti na bolovanju, ja mu ga zatvaram - zaključuje dr. Vikica Krolo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....