dobro se jelo

Istraživanje o prehrambenim navikama za lockdowna otkrilo da se dogodilo jedno malo čudo

Piše:

Objavljeno: 24. ožujka 2021. 11:33

Većina ispitanika je zadržala tjelesnu masu, povećala usklađenost s mediteranskim načinom prehrane i kuhala je više

Tom Dubravec/Ilustracija/ Cropix

Kada je prije godinu dana određen lockdown na nacionalnoj razini radi sprječavanja pandemije koronavirusa, u naše su živote ušle promjene koje je malo tko poželio.

Većinu nećemo pamtiti po dobru, ali ipak, dogodilo se i jedno malo „čudo“ – „zaključavanje“ je okrenulo velik dio stanovnika Lijepe naše prema vlastitoj kuhinji! I žene i muškarci počeli su u to vrijeme proljetos više kuhati (učestalost kuhanja porasla je za više od 50 posto), a kod novoosviještenih "chefova" na jelovnik, a time i na obiteljske stolove, dospjelo je više povrća, mahunarki, ribe i morskih plodova. Usklađenost s mediteranskom prehranom u cijeloj Hrvatskoj porasla je za šest posto.

Iako u osnovi za vrijeme lockdowna većina Hrvata nije promijenila prehrambeno ponašanje, dobro je što se ipak manje konzumiralo crveno meso, zaslađeni i gazirani napitci i alkohol. Također, 57,5 posto građana nije u to vrijeme dobilo na tjelesnoj masi, osobito oni koji su se okrenuli tjelesnoj aktivnosti i mediteranskoj prehrani.

Problemi s viškom kilograma

To su neki od rezultata istraživanja koje je u Hrvatskoj provedeno u sklopu internacionalnog projekta COVIDiet, usmjerenog na proučavanje prehrambenih navika u doba pandemije koronavirusa. Istraživanje je u nas provela radna skupina studenata i profesora zagrebačkoga Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u sastavu: apsolventica nutricionizma Danijela Pfeifer, magistar nutricionizma i konzultant za nutricionizam na nutricionizam.hr Josip Rešetar, prof. dr. sc. Jasenka Gajdoš Kljusurić, prof. dr. sc. Ines Panjkota Krbavčić, prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender i prof. dr. sc. Zvonimir Šatalić. Istraživanje je u Hrvatskoj provedeno prošle godine od 7. travnja do 4. svibnja, a na online upitnik odgovorio je ukupno 4281 punoljetni ispitanik. U međunarodnom projektu COVIDiet sudjelovali su inače ispitanici iz 22 zemlje, od kojih 16 europskih.

O istraživanjima smo porazgovarali s mladim članovima hrvatskog istraživačkog tima, Danijelom Pfeifer i Josipom Rešetarom.

- Iako nismo imali predodžbu o prehrambenim navikama mnogi bi pomislili da je neočekivana situacija s pandemijom COVID-19 dovela uglavnom do pogoršanja prehrambenih navika i rezultirala povećanjem tjelesne mase. Međutim, takav rezultat nije zabilježen.

Većina ispitanika je zadržala tjelesnu masu, povećala usklađenost s mediteranskim načinom prehrane i kuhala je više. Ovaj pomak prema kvalitetnijoj prehrani svakako je jedan od pozitivnih rezultata našeg istraživanja – kaže Danijela Pfeifer.

Oboje naših sugovornika slažu se da u interpretaciji rezultata ipak treba biti oprezan, odnosno, kažu, budući da su podaci prikupljeni u jednoj točki vremena, prije gotovo godinu dana, da bismo znali kakva je situacija danas trebali bismo provesti novo istraživanje.

- Budući da se nedostatak vremena navodi kao glavna prepreka u pravilnoj prehrani, pretpostavljamo da su ispitanici provođenjem više vremena doma to isto vrijeme iskoristili kako bi više kuhali. Samom pripremom hrane smanjena je konzumacija gotove ili prerađene hrane – što značajno utječe na kvalitetu prehrane – ističe Josip Rešetar, dodajući kako su, uz to, dovođenje u vezu pretilosti s lošijim kliničkim ishodima zbog zaraze SARS-CoV-2 virusom i naglašavanje važnosti adekvatnog nutritivnog statusa, svakako mogli motivirati ljude na poboljšanje i kvalitete prehrane, i prakse kuhanja.

- Provođenje više vremena doma te kuhanje i planiranje obroka moglo bi imati pozitivan utjecaj i na djecu budući da brojne studije dovode u vezu veću učestalost obiteljskih obroka s ukupnom kakvoćom prehrane – kaže naš mladi magistar nutriocionizma.

Zdrava hrana pomaže kontra bolesti

Ipak, rezultati su pokazali da je dio stanovnika, osobito onih koji su i inače patili od prekomjerne težine, tijekom lockdowna dodatno povećao tjelesnu masu. Koji su se rezultati istraživanja pokazali osobito zabrinjavajućima, pitamo naše sugovornike:

- Iako većina ispitanika nije prijavila porast na tjelesnoj masi (57,5 posto), njih 20,3 posto ipak je primijetilo da je proljetni lockdown rezultirao porastom tjelesne mase. Određeni udio ispitanika (22,1 posto) nije bio siguran je li došlo do promjene tjelesne mase. Također, 42,1 posto ispitanika konzumiralo je više hrane, a njih 33,9 posto povećalo je učestalost konzumacije međuobroka – što može posljedično, uz smanjenje tjelesne aktivnosti (36,9 posto ispitanika), rezultirati porastom tjelesne mase – ističe Danijela Pfeifer, dok Josip Rešetar upozorava:

- Iako je 20,3 posto ispitanika već u razdoblju od 7. travnja do 4. svibnja prošle godine uočilo porast tjelesne mase, postoji mogućnost da će povećana konzumacija hrane, uz smanjenje tjelesne aktivnosti, naknadno ispoljiti svoj negativan učinak – doprinoseći razvoju pandemije pretilosti, koja je trenutačno, zbog pandemije SARS-CoV-2 virusa, stavljena u drugi plan.

Koliko je izvjesno očekivati da će pozitivni pomaci uočeni u lockdownu - češće kuhanje i sklonost mediteranskoj prehrani - prerasti u trajnu naviku?

- Budući da je situacija s COVID-om 19 iznimno nepredvidiva, tako je i daljnji utjecaj ove pandemije na prehrambene navike nemoguće predvidjeti. Jedino što nam preostaje je nadati se da će uočene pozitivne promjene ostati „udomaćene“ - kaže Danijela Pfeifer.

- Ono što nas veseli jest porast svijesti o važnosti pravilne prehrane u održavanju zdravlja i prevenciji razvoja težih oblika COVID-a 19 – poručuje Josip Rešetar.

Bolji od Litve, u ritmu Španjolaca

- Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

- Osim nas, u ovom su trenutku tri europske zemlje, uključene u COVIDiet projekt, provele svoje nacionalne studije: Španjolska, Danska i Litva. Španjolski znanstvenici su zabilježili jednako relativno povećanje usklađenosti s mediteranskom prehranom kao i mi – došlo je do povećanja kvalitete prehrane za 6 posto.

Međutim, populacija Španjolske je u odnosu na nas imala veću apsolutnu usklađenost s mediteranskom prehranom prije i tijekom lockdowna.

Ako se uspoređujemo s Dancima, možemo primijetiti da Hrvati imaju veću usklađenost sa smjernicama mediteranske prehrane tijekom lockdowna, no jednako kao i Danci opažamo da ispitanici koji imaju najmanju usklađenost s mediteranskom prehranom prijavljuju veći indeks tjelesne mase i nižu razinu tjelesne aktivnosti.

Litavsko istraživanje je zabilježilo značajno povećanje kuhanja tijekom razdoblja lockdowna, povećanje unosa voća i povrća te smanjenje unosa gaziranih napitaka, brze hrane i kupovnih kolača.

Usprkos tome, značajan udio ispitanika litavskog istraživanja je smanjio razinu tjelesne aktivnosti (60,6 posto) i povećao tjelesnu masu (31,5 posto). U tom segmentu smo bili bolji od litavske populacije budući da je 36,9 posto naših ispitanika smanjilo tjelesnu aktivnost, dok je 20,3 posto zabilježilo porast tjelesne mase – otkriva Josip Rešetar.

Više povrća, mahunarki i ribe

U hrvatskom istraživanju primijećeno je da bi povećana učestalost kuhanja mogla biti povezana s većom konzumacijom povrća, mahunarki te ribe i morskih plodova. Analizom podataka utvrđeno je da je kod ispitanika koji su povećali svoju učestalost kuhanja prisutna 2,24 puta veća šansa za povećanje dnevnog unosa povrća, 1,38 puta za povećanje tjednog unosa mahunarki te 1,33 puta za povećanje tjednog unosa ribe i morskih plodova – ističe Danijela Pfeifer.