Naziv vuk koji prati ovu ribu pojavljuje se u više svjetskih jezika, pa tako i u našem, što nikako nije bez razloga. Naime, upravo taj naziv ponajbolje opisuje brancina, njegovo ponašanje, način lova i prepredenost. Uz zubaca i podlanicu brancin je rame uz rame, tako da je svaki ulov ove ribe velika potvrda umješnosti, prilagodljivosti i strpljivosti ribolovca.
Već prvi pogled na brancina nam jasno ukazuje da je riječ o lovcu. Izduženo, vretenasto i snažno tijelo s razvijenom repnom i leđnom perajom odaje snažnog i vještog plivača koji se u trenutku iz lijenog i neodlučnog spavača pretvara u lovca bez milosti. Baš kao što to radi i pravi kopneni vuk, tako i ovaj lovac iz zasjede najčešće ne progoni svoju žrtvu dugo. Napada je eksplozivno, žestoko i munjevito, ne rasipajući uludo svoju snagu.
PROBLEMI S MEMORIJOM
Manji brancini su uvijek vrlo znatiželjni, toliko da ih ta znatiželja često dođe glave. Pažnju im može privući doslovno bilo što, poput primjerice malog kamenčića bačenog u njihovu blizinu, no isto tako znaju biti vrlo plahi i nepovjerljivi prema bilo čemu novom na njihovom teritoriju, što mnogi znanstvenici pripisuju genetskom prijenosu podataka.
A to je nepovjerenje i plahost osobito izraženo kod većih primjeraka. Nikako ne treba smetnuti s uma da veliki brancini nisu preko noći postali tako veliki.
Ipak, unatoč svoj plahosti, oprezu i nepovjerenju, poneki upadne u zamku koju mu složi spretniji ribolovac.
Uz ribolov brancina vezano je jako puno kontradiktornosti. Dok na jednom terenu vrijede jedna pravila, na nekom drugom terenu ta pravila padaju u vodu, jer su na snazi neka druga, često potpuno oprečna, pri čemu sva ta igra oko pravila ima ipak jednu zajedničku komponentu. Naime, svi se lovci na brancine slažu da ga nije lako uloviti.
Do sada je napisano jako puno raznih tekstova o brancinu s vrlo detaljnim uputama za najučinkovitiji lov, što je svakako od velike pomoći svakome tko se želi okušati u takvom lovu. Iz pročitanog se uvijek može izvući poneki dobar detalj, poneka sitnica koja nam može pomoći u nekom gustom trenutku, možda neki drukčiji ili pak potpuno novi način postavljanja i slično. Jedini problem je što bi svu tu količinu informacija pohranjenih negdje u našoj memoriji trebali biti u stanju izvući na površinu i upotrijebiti onda kada ništa drugo ne pali, a što u praksi i nije baš čest slučaj.
NEPREDVIDIVA ZVJERKA
Staništa na kojima se možemo sresti s brancinom vrlo su raznolika. Budući da je vrlo prilagodljiva vrsta, brzo i lako se može snaći u svakoj novoj životnoj situaciji, bilo da je riječ o plitkim ili dubokim terenima, lukama ili riječnim ušćima. Tako ga nalazimo doslovno posvuda, od pola metra dubokog mora, pa sve do nekoliko desetaka metara dubine, neposredno uz obalu, ali ponekad i u otvorenom moru.
Puno je brancina ulovljeno na panulu namijenjenu palamidama, i to pogotovo u situacijama kada bi se u panulanju zastalo ili naglo zaokružilo, dopuštajući da varalica propadne prema dnu. Takvi su se grizevi događali vrlo često na dubinama od četrdesetak metara poprilično daleko od obale, što zapravo i nije toliko čudno. Naime, brancin se često samo želi dobro najesti, a s takvim stavom biti ispod jata palamida koje se hrane nije zapravo uopće loš plan. A zbog takvih ulova koji, ponavljam, uopće nisu rijetki, mnoge teorije padaju u vodu.
Kada se osjeti ugroženim, brancin će svakako potražiti i u devedeset posto slučajeva uspješno pronaći neki zaklon.
Mnogi ribolovci koji love ostima pod sviću jako dobro znaju da brancin u bijegu zalazi u najpliće more gdje batele ne mogu prići. Tako se sakrije iza kamena da mu kompletna leđa vire izvan mora.
Kod pokušaja zatvaranja u mrežu, unatoč spretnom i brzom privlačenju i zatvaranju mreže, mnogi bi se ribar nemalo iznenadio kada bi na kraju ustanovio da brancina u mreži jednostavno nema. A brancin bi smireno i lukavo legao na dno uz neki kamen, čekajući strpljivo da mreža prođe iznad njega, nakon čega bi polako i diskretno otplivao u slobodu.
A upravo zbog takvih situacija tim više iznenađuje kad se neki od njih prevari i zaleti na nevješto naješkanu kozicu, zgnječenu i izmrcvarenu prevelikom udicom koju je neko dijete spustilo u more između kaića u pretrpanoj lučici. I da stvar bude bolja, to isto neiskusno dijete brancina izvuče između svih onih konopa i kolpomorta, pokupi ga svojom mrežicom za leptire i odjuri niz rivu vičući:
- Tata, tata!!! Ulovio sam ribu!!!
A sve je to ta ista riba, lukavi i uvijek traženi brancin čije se ponašanje uistinu teško može predvidjeti.
USKO SPECIJALIZIRANI MENI
No, neke se stvari ipak mogu predvidjeti. Činjenica je da su prehrambene navike i temeljno ponašanje brancina u izravnoj vezi sa staništem na kojem caruje i lovi.
On vrlo dobro zna gdje mu se nalazi hrana, gdje i kako najlakše doći do nje i upravo se tamo, na tim ključnim punktovima svog teritorija najčešće zadržava.
Kao oportunista koji u principu ne bira previše način na koji može doći do lakog obroka, u lukama u koje dolaze ribarski brodovi koji predaju svoj ulov i čiste palube od ribljih ostataka, brancin je naviknut na hranu koja leži na dnu. Nije uopće važno što je ta hrana oštećena, jer je tako mirisna i ukusna. Tu se brancin ponaša ne kao predator, već kao strvinar.
No, zato na drugim, divljim terenima takvu hranu uopće ne uzima rado. Dapače, glatko će je zaobići jer je na tim divljim terenima brancin lovac koji lovi u kurentu i zanima ga isključivo živa lovina, ili barem ona koja tako izgleda.
Teoretski gledano, brancin se može loviti svim znanim tehnikama sportskog ribolova, od parangala sa živom ješkom, panulom na čijem se kraju nalazi nešto živo ili umjetno, na odmet živom ili mrtvom ješkom…
A opet, na nekim terenima je glavna ješka manula, na drugima špar, na trećima glavoč, a onda i kozica…
Naravno, uvijek možemo povući neki od wobblera ili nešto iz palete silikonaca namijenjenih upravo lovu brancina.
ČESTE IZMJENE
Spinning, ili po naški obalno varaličarenje, dinamična je i nadasve zanimljiva tehnika koja traži brzo mijenjanje raznih varalica u nadi da će jedna od njih donijeti ribu više. Velik je izbor takvih varalica, bilo plastičnih, drvenih ili silikonskih.
Svakako valja napomenuti da uz komercijalne, tvorničke, i varalice kućne izrade mogu biti vrlo ubojite, ako ne i ubojitije.
Ljudsku maštu i domišljatost ne treba podcjenjivati jer su nemjerljivi, tako da treba apsolutno sve isprobati.
Spinanje najčešće započinjem s nekim silikoncem, a onda prelazim na wobblere stalno mijenjajući boje, veličine i oblike. Nikada se ne zadržavam dugo s jednom varalicom. Ako vidim da jedna ne lovi, odmah vadim drugu. A ako niti jedna od tvorničkih varalica nije uspješna, tada bez puno premišljanja vadim neku iz kućne radinosti i često mi upravo takve varalice donesu brancina.
Mnogi me pitaju zašto toliko često mijenjam varalice. Odgovor je uvijek isti - jednostavno imam osjećaj da se riba jako brzo navikne na ono što joj uporno prolazi ispred nosa. Nakon nekoliko prolaza i najgluplji brancin može shvatiti da to što prolazi zapravo i nije možda jestivo. Pogotovo nakon što se zaleti prema varalici, pa odustane nakon nekoliko metara da bi je ispratio kritičkim pogledom. Upravo je zato potrebno stalno mijenjati varalice i isprobavati nove načine vođenja dok ne otkrijemo onu koja lovi i način na koji je otplesala svoj završni ples.
S JATOM STRPLJIVO
Brzina povlačenja je također detalj s kojim treba neprestano eksperimentirati. Ista varalica ostvaruje potpuno drukčiji dojam kada se povlači sporo za razliku od onog dojma koji ostvaruje u brzom povlačenju.
Nagli zastoj usred brzog povlačenja zna biti itekako velika provokacija. U takvom lovu, ako je varalica plutajuće izvedbe, tada ona počinje lagano izranjati i upravo se u tom trenutku može očekivati udarac. Ako udarac izostane, tada se treba nastaviti lagano privlačiti.
Puno puta je taj stani–kreni sistem okidač za napad. S druge strane, ako se lovi s tonućim varalicama ili silikoncima otežanima olovnim jig-glavama, u zastoju s povlačenjem te varalice počinju lagano tonuti, što jako nalikuje na ranjenu ribu koja pokušava doći do dna u potrazi za zaklonom. Naravno, i ti su trenuci izgledni za udarac brancina, naročito većeg, jer se ti veći u pravilu nalaze nešto dublje.
Ako se uoči jato brancina, tada treba biti posebno oprezan. Nikako ne treba zabacivati usred, već na sami rub jata. Ako se nešto zakači, tada to treba nastojati izvući što je prije moguće, što naravno ovisi o procjeni veličine ribe.
To je potrebno zato što borba i pokušaji bijega provjereno uznemiruju ostatak jata, zbog čega se jato onda brzo povuče. Ako do toga dođe, tada je pametno uzeti malu pauzu za osvježenje i provjeru opreme i sačekati trenutak kada će se opet pojaviti.
KOČNICA, VJETAR I KURENAT
Stupanj podešenosti kočnice ovisi o mnogočemu, no s obzirom na tip varalice, u lovu silikoncima kočnicu treba podesiti malo mekše, dok se kod lova wobblerima kočnica treba podesiti malo tvrđe. Budući da su silikonci mekani, kada ih brancin uzme oni mu na prvi griz ne izgledaju toliko umjetno, pa ih uvijek proguta malo dublje i kačenje se događa duboko u ustima. Upravo taj mekani hod usisa omogućuje labavije podešena kočnica.
Pri spinanju treba također nastojati maksimalno iskoristiti i kurenat i vjetar. Varalicu treba bacati niz kurenat i pustiti da je struja nosi. S privlačenjem treba početi tek kada se osjeti da je varalica dosta daleko.
Ako je vjetar povoljan, tada se varalica može baciti visoko da je vjetar otpuše što dalje. Na taj način se može pretražiti puno veće područje koje u normalnim uvjetima možda i nije dostupno. Naravno, i vjetar i kurenat moraju biti takve jačine i smjera da omogućuju takav lov.
Idealno je koristiti najlonske strune maksimalnog promjera do 0,25 milimetara bez zogulina i dodatnog opterećenja, samo s malom kopčom na kraju koja ne remeti rad varalice, a omogućuje bržu i jednostavniju izmjenu varalica. Predvez od fluorokarbona dužine 40 do 50 cm se podrazumijeva.
U POVRATNOM VALU
A što se vremenskih prilika i godišnjeg doba tiče, oko toga gotovo pa da nema određenog pravila. Brancini se love po svakakvom vremenu i u svim godišnjim dobima.
Premda ljeto mnogi spinneri zbog gužve na moru, vrućine i komaraca baš i ne vole, mogu se ostvariti itekako lijepi ulovi u mirnim ljetnim noćima.
Ipak, najproduktivnije doba su zima i proljeće uz vjetrovito vrijeme. Kad puše lagana bura i kada je smjer kurenta kontra smjeru vjetra, rezultati mogu biti iznenađujuće dobri.
Uspješan lov može biti i u pjeni vala koji se razbija o obalu, no nikad ne treba bacati u samu pjenu nego na rub. Bacanjem u pjenu vjetar sistem može odnijeti na stijene, ili varalicu ili najlon, a što donosi nepotrebne probleme. Zabaciti treba u povratni val, a nikada u val koji dolazi.
Ako je područje na kojem lovimo pretežno kamenito, tada treba potražiti područja s pijeskom između kamenja, jer brancini vole biti na svijetlom, a imati sklonište u blizini. Zato upravo tamo treba pokušati provući varalicu.
Naravno da je lov na takvim terenima surov prema opremi i da su zapinjanja i gubici varalica vrlo izgledni, zbog čega kvaliteta strune i čvorova koje koristimo mora biti što bolja. Najmanje što možemo učiniti je neprestano provjeravanje onog metra najlona do varalice, koji po potrebi možemo odrezati i vezati novi čvor.
KULTNI MODELI
Premda bi bilo lijepo znati da postoje varalice koje love isključivo brancina, nažalost tako nešto ne postoji. Postoje samo neke varalice koje to rade malo češće ili lakše od ostalih.
Tu bi svakako trebalo istaknuti i na prvo mjesto postaviti Rapaline Original modele, najčešće u boji silver, kao i one koje nose oznaku BP. Odlični su i X-RAP modeli s tim da i Yo-Zuri ima svojih aduta među kojima legendarno, gotovo kultno mjesto zauzima Pin‘s minnow, a uz njega i ARC minnow. Svakako, tu su i Monarch Dok modeli kojima bi uvijek trebalo dati šansu. Naravno, i većina suvremenih inačica ovih kultnih varalica je također vrlo lovna.
Od silikonaca su na prvom mjestu Raglou i Storm. Naravno da ima i drugih proizvođača i raznih modela, i ne treba se ustručavati isprobati ih, jer se s brancinom zapravo nikad ne zna. Stoga, samo hrabro. Mijenjajte varalice i načine vođenja pa rezultat neće izostati, čak i kad mislite da su vam sve nade potonule.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....