U jeku potpisivanja online peticije protiv zabrane apartmana u zgradama u režiji Građanske inicijative “Spasimo male obiteljske iznajmljivače”, koja je stala u obranu slobode privatnog vlasništva, Nacrt prijedloga zakona o upravljanju i održavanju zgrada komentirao je Nedo Pinezić, iskusni privatni iznajmljivač s Krka, a ujedno i turistički stručnjak i promotor vrijednosti obiteljskog turizma u Hrvatskoj.
"U kokpit turizma sjeli su piloti bez iskustva, strasti i vještine. Voze nas sirovom snagom kapitala kroz uske ceste zavičaja i dižu veliku prašinu od koje se ne vidi ništa sa strane. Otvoren je samo kratki horizont do idućeg zavoja. U bjesomučnoj jurnjavi ispadaju putnici, ruše se ograde, gazi se cvijeće, ali ništa nije važnije od pobjede. Po svaku cijenu...", oglasio se Pinezić na svom Facebooku.
Bura se osobito digla oko odredbe prema kojoj će svi vlasnici stanova, koji svoje nekretnine u višestambenim zgradama žele pretvoriti u turističke apartmane ili ih dati u najam stranim radnicima, za to morati ishoditi suglasnost vlasnika najmanje 80 posto ukupne površine zgrade te obavezno i suglasnost najbližih susjeda. Tim bi se potezom, nada se Vlada, stalo na kraj hiperinflaciji turističkog smještaja i povećao udio stambenog fonda namijenjenog dugoročnom najmu.
Podstanari i/ili turisti
Nedo Pinezić drži da se kvaliteta stanovanja može dijeliti na odnos prema održavanju zajedničkih dijelova zgrade, s čime podstanari i/ili turisti nemaju nikakve veze.
"Za to su odgovorni vlasnici stanova koji čine stanarsku zajednicu zajedno s predstavnikom stanara i upraviteljem. Drugi se dio odnosi na poštivanje kućnog reda od vlasnika stanova, članova njihovih obitelji, prijatelja, rodbine, podstanara i turista. Za to treba najprije donijeti kućni red, zatim ga javno objaviti i iskomunicirati, a onda imati i učinkovit sustav kontrole i sankcija. To se odnosi i na vlasnike stanova, članove njihovih obitelji, rodbinu, prijatelje, podstanare, turiste... na sve one koji borave u stanu bez obzira na vremenski rok", kaže Pinezić.
Turistički stručnjak smatra da se stambeni fond za dugoročno stanovanje ne rješava zabranom iznajmljivanja stanova turistima jer već postoji gotovo 500.000 potpuno praznih stanova koji se ne iznajmljuju nikome, pa ni turistima. Uz to, dugoročni najam koji bi bio priuštiv nije tržišna nego socijalna kategorija "i tu bez opće države (središnje, županijske i općinske vlasti) nema mogućnosti donacija, participacija, oslobađanja poreza i sl."
"Osim toga, kod dugoročnog najma stana pojavljuju se pitanja dugoročnog kršenja kućnog reda od takvih stanara, opasnost od neplaćanja obaveza i stanarina, što dovodi do vođenja građanskih parničnih sporova, pa do pitanja prisilne deložacije obitelji s malom djecom ili s bolesnim članom, a to sebi ni jedan vlasnik stana ne želi priuštiti", navodi Pinezić.
Pozamašna državna imovina
Pri tom ukazuje na jednu bitnu činjenicu - pozamašnu državnu imovinu koja bi mogla poslužiti rješavanju socijalnog stambenog zbrinjavanja. Njome, dodaje, mogu upravljati i jedinice lokalne samouprave, i morala bi biti dio nacionalne strategije stanovanja.
"Ovo su, pored uskrate jednakog prava na raspolaganje privatnom imovinom vlasnicima stana u zgradi i etiketiranja pojma ‘turist‘ remetiteljem kvalitete stanovanja ostalih susjeda, najsporniji dijelovi prijedloga Zakona", smatra Nedo Pinezić.
Splićanki Martini Nimac Kalcina, koja na više razina aktivno djeluje u turističkom sektoru, a nekoć je obnašala dužnost predsjednice Zajednice obiteljskog turizma Hrvatske gospodarske komore, iskustvo i poznavanje situacije u realnom sektoru ukazuje samo na jedno - da uvođenje nove zakonske regulative i poreznih nameta vodi k još većem neredu.
"U situaciji kad nam u zemlji nije sređena ekonomska i gospodarska situacija, dok još uvijek nemamo uređene zemljišne knjige, totalni je nonsens uvoditi nove poreze", smatra Martina Nimac Kalcina.
"Mislim da će svim tim stanovima, ali i poslovnim prostorima u zgradama, potpuno pasti tržišna vrijednost bez suglasnosti ostalih stanara, a njihovi vlasnici će propasti. Što će oni s tim stanovima i prostorima bez potpisa za obavljanje djelatnosti? Bit će i situacija u kojima sutra netko susjedu neće dati potpis, ali će zbog tog poteza pasti i cijena i njegove nekretnine u istoj zgradi, pa ćete slijedom toga imati situaciju u kojoj u dva susjedna ulaza isti stanovi imaju potpuno različitu vrijednost - u jednom je cijena kvadrata, primjerice, 2500 eura jer njegov vlasnik nema potrebnu suglasnost, a u susjednom se stan, dakle na istoj lokaciji, iste kvadrature i kvalitete gradnje, ali s potrebnim potpisima, procjenjuje na, recimo, 5000 eura po kvadratu", govori Nimac Kalcina.
Posljedice će, veli, biti nesagledive - strancima neće biti problem kupovati te stanove čiji će kvadrat po novome koštati 2500 eura, pa će se znatno povećati broj kupaca stanova iz inozemstva.
"S druge strane, naš čovjek s plaćom od 1000 eura ne može na takvo što ni pomisliti čak ni u slučaju cijene od 2500 eura po kvadratu, jer jedva preživljava. Ovakvim potezima privući ćemo još više stranih vlasnika nekretnina u Hrvatskoj, koji će sada prolaziti još jeftinije, a ionako im, s obzirom na njihova primanja, nije bio problem kupovati kvadrate kod nas", kaže Martina Nimac Kalcina.
Podsjeća na to da su od velikog broja stanova, koji su u turističkom najmu, domaći ljudi bili prisiljeni živjeti, jer ničeg drugog osim turizma nemamo, a plaće su mizerne s obzirom na troškove života. Kratkoročnim iznajmljivanjem turistima tijekom nekoliko ljetnih mjeseci popunjavaju kućni budžet, krpaju rate stambenih kredita i podmiruju nepredviđene troškove kako bi održali glavu iznad vode.
"Ako se nastavi ovim smjerom, doći će do još većeg iseljavanja kako bi se pokušalo sačuvati nekretnine. Jer što bi trebali naši ljudi?! Raditi tri, četiri posla?", pita se Nimac Kalcina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....