Najava novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada uzburkala je duhove i u redovima splitskih vlasnika nekretnina u stambenim zgradama, koje stoje prazne ili su namijenjene iznajmljivanju. A možda su i opterećene kreditima zbog čega njihovi vlasnici, kojima je to jedina nekretnina, strahuju kako će u budućnosti, tijekom ljetnih mjeseci, biti prisiljeni iseljavati iz vlastitih domova kako bi zahvaljujući turističkom najmu popravili kućni budžet.
Prema jednoj od najavljenih odredbi novog Zakona svi vlasnici stanova, koji svoje nekretnine u višestambenim zgradama žele pretvoriti u turističke apartmane ili ih dati u najam stranim radnicima, za to će morati ishoditi suglasnost vlasnika najmanje 80 posto ukupne površine zgrade te obavezno i suglasnost najbližih susjeda slijedom čega je samo od 1. rujna u urede županijskog Odsjeka za turizam - Pododsjek za kategorizaciju i minimalne uvjete Split, pohrlio znatan broj naših sugrađana koji su podnijeli zahtjeve za pružanje usluga u domaćinstvu.
Apartmane sada registriraju i mnogi koji se možda nisu namjeravali baviti kratkoročnim iznajmljivanjem, ali žele preduhitriti stupanje na snagu novoga Zakona i danas sutra natezanje s ostalim suvlasnicima/susjedima u zgradi oko prikupljanja dovoljnog broja suglasnosti za eventualno ugošćivanje turista. Time, vjeruju, ujedno i spašavaju vrijednost vlastite nekretnine, jer će biti registrirana i za obavljanje turističke djelatnosti.
Pritisak i u Makarskoj
Od početka rujna samo su na području Splita podnešena 124 spomenuta zahtjeva, među njima je 76 novih iznajmljivača. U Makarskoj su, primjerice, u istom razdoblju podnešeno 26 zahtjeva od čega 20 novih.
"Na području ispostava Split i Makarska većina novih zahtjeva odnosi se na stambene jedinice u višestambenim zgradama", zamjećuju u splitskom Odsjeku za turizam, a dva dalmatinska turistička bisera prednjače i po broju zaprimljenih zahtjeva. Najveći broj je, očekivano, uočen na splitskom području (Grad Split, Grad Solin, Općina Podstrana, Općina Šolta, Općina Klis, Općina Dugopolje). U Kaštelima je evidentirano 15 zahtjeva (novih 7), u Supetru ukupno 11 od čega 8 novih, u Trogiru 16 (11 novih). U Imotskom, Vrgorcu i na Hvaru predana su po četiri nova zahtjeva (na otoku 3 nova), u Omišu 6, a na Visu svega 2 od čega je jedan novi. Zanimljivo je i kako u Sinju nitko nije podnio zahtjev za registraciju pružanja usluga u domaćinstvu.
Uoči starta turističke sezone na izmaku, Splićani su tijekom travnja u prosjeku podnosili dvadesetak zahtjeva za registraciju apartmana i to najviše na području užeg dijela grada - u četvrtima Varoš, Grad, Lučac i Bačvice.
- Primjećuje se i povećan broj zahtjeva u novoizgrađenim zgradama na periferiji Splita. Na području grada zamjetan je povećan broj soba za iznajmljivanje, dok se u prigradskim dijelovima većina zahtjeva odnosi na kuće za odmor – kazala nam je ovog proljeća Ana Glaurdić Mekinić iz Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Skok od lani
Podsjetimo, od 1. siječnja do 24. travnja taj je odjel, Pododsjek za kategorizaciju i minimalne uvjete - Split, zaprimio 923 zahtjeva za pružanje usluga u domaćinstvu, te 254 zahtjeva za njihovu odjavu. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine zaprimljeno je 496 zahtjeva za pružanje usluga u domaćinstvu (183 zahtjeva podnešena su za odjavu) što zorno ukazuje kako se u 2023. u odnosu na lani u Splitu gotovo udvostručio broj novih iznajmljivača.
Najavljenim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada Vlada, obrazloženo je, želi stati na kraj na kraj hiperinflaciji turističkog smještaja te povećati udio stambenog fonda namijenjenog dugoročnom najmu. Ponudila je i argument kako je uočeno da kratkoročni najam negativno utječe na kvalitetu života građana i suvlasnika u zgradama, koji je izazvao ogorčenje malih iznajmljivača. Mnogi, naime, poput Nede Pinezića, turističkog stručnjaka i promotora vrijednosti obiteljskog turizma u Hrvatskoj, smatraju kako se kvaliteta stanovanja može dijeliti na odnos prema održavanju zajedničkih dijelova zgrade s čime podstanari i/ili turisti nemaju nikakve veze.
"Za to su odgovorni vlasnici stanova koji čine stanarsku zajednicu zajedno s predstavnikom stanara i upraviteljem. Drugi se dio odnosi na poštivanje kućnog reda od strane vlasnika stanova, članova njihovih obitelji, prijatelja, rodbine, podstanara i turista. Za to treba najprije donijeti kućni red, zatim ga javno objaviti i iskomunicirati, a onda imati i učinkovit sustav kontrole i sankcija. To se odnosi i na vlasnike stanova, članove njihovih obitelji, rodbinu, prijatelje, podstanare, turiste... na sve one koji borave u stanu bez obzira na vremenski rok", mišljenja je Nedo Pinezić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....