Od apneje pati milijardu ljudi, liječnik otkriva kako provjeriti jeste li među njima: ‘Test traje 20 sekundi‘

Zabrinjavajući je podatak da od poremećaja disanja tijekom spavanja, među kojima je najčešća takozvana apneja, na svijetu boluje otprilike jedna milijarda ljudi. Otkrijte jeste li vi među njima, test traje 20 sekundi, ima četiri laka pitanja i daje jasne smjernice. Dakle, hrčete li toliko glasno da vas se može čuti kroz zatvorena vrata sobe, u spavanju ometate partnera? Osjećate li tijekom dana prekomjerni umor i pospanost? Je li netko iz vaše blizine primijetio da tijekom spavanja prestajete disati? Imate li problema s visokim tlakom?

- Ako vam je na dva pitanja odgovor potvrdan, u riziku ste od apneje. Ako su četiri da, sa sigurnošću većom od 90 posto može se kazati da od nje bolujete. Apneja je ozbiljan zdravstveni problem, rizik za razvoj kardiovaskularne bolesti, šećerne bolesti tipa 2, depresije, ozljeda na radnom mjestu, prometnih nesreća. Danas sigurno više od polovice stanovnika Hrvatske ima neki poremećaj spavanja.

Današnji način života dovodi do sve većih problema za čovjekovo zdravlje, jer vrlo često utječe i na to kako spavamo. Spavamo sve kraće, kronično smo neispavani i imamo osjećaj kroničnog umora – veli prof. dr. sc. Zoran Đogaš, dr. med. iz splitskog Centra za medicinu spavanja.

Mnogi ne znaju

Na predavanju u organizaciji splitske podružnice Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, dr. Đogaš je naveo da postoje čak 82 poremećaja spavanja podijeljena u skupine: insomnije ili nesanice, hipersomnije, odnosno prekomjerno spavanje, parasomnije, koje uključuju određena neobična zbivanja dok spavamo, poremećaji cirkadijanog ritma ili ritma razdoblja budnosti i spavanja što se pravilno izmjenjuju tijekom jednog dana ili 24 sata, poremećaji pokreta te poremećaji disanja tijekom spavanja. Spavanje je personalna stvar, daje spoznaju "ono sam kako spavam".

Upravo tako je i nazvano predavanje koje je pohodio veliki broj naših sugrađana. Ne čudi jer puno ljudi ima problema sa spavanjem, koji postaju uzročnik niza zdravstvenih problema. Krenimo od apneje, kako je možemo prepoznati, što u neliječenom obliku može donijeti?

- Poremećaji disanja tijekom spavanja, od kojih je najčešća apneja, postali su vjerojatno najveći problemi s kojima se susreće moderna medicina spavanja. Nažalost, mnogi ljudi i ne znaju da s njom imaju problema. Njezini su simptomi prekomjerna dnevna pospanost, glasno hrkanje, prepoznati zastoji disanja, pojačano noćno znojenje, impotencija, gubitak kratkotrajnog pamćenja tijekom spavanja, osjećaj gušenja tijekom spavanja, nemir u nogama, socijalne i bračne poteškoće, gastroezofagusna refluksna bolest...

Kao njezine posljedice uočavamo zatajenje desnog i lijevog dijela srca, plućnu hipertenziju, srčane aritmije, srčani i moždani udar, smanjene kognitivne sposobnosti – veli.

Apnejičarima je spavanje borba. Oni vrlo često kažu da ne sanjaju. Ne, ne sanjaju uistinu. Oni nikada u fazama spavanja ne dolaze u faze dubokog spavanja, a često ni u REM stadij koji sa sobom donosi jasne, pamtljive snove. Po nekoliko stotina puta u jednoj noći, kaže dr. Đogaš, imaju zastoje disanja, doslovce se bore za zrak, saturacija kisika u krvi im s uobičajenih 97 do 98 posto pada na zabrinjavajućih 80 posto, a ponekad čak i do nevjerojatnih 50, 60 posto.

U koroni su ljude s niskim udjelom kisika od 80-85 posto stavljali na respirator. U "bezdisajnim" fazama apnejičarima srce divljački radi, povećava im se tlak, broj otkucaja srca. Apneja je mučna, opasna, i krajnje je vrijeme da se njome pozabavite.

Bolesnici s nesanicom završe kod psihijatra

- Nije to jedini problem. Tu je i nesanica, takozvana insomnia, od koje u ovom trenutku u našoj zemlji boluje oko 11 posto ljudi. Procjenjuje se da je ima ili će je imati 30 do 40 posto odraslih. Oko 17 posto drži svoj problem vrlo ozbiljnim, a među onima koji se s njom bore 50 posto je kroničnih bolesnika. Češća je u žena i u starijoj dobi od 60 plus. I iz te grupacije često nam dolazi pitanje: "Hoću li od nesanice umrijeti ili poluditi? Ti ljudi tu bolest drže osobito teškom, i uistinu i njih i nesanicu treba ozbiljno shvatiti. Ozbiljan je zdravstveni problem i nažalost liječi se vrlo loše. I u Hrvatskoj i u Europi još uvijek nema pravog pristupa liječenju - kaže dr. Đogaš.

Protiv nje se ne možete boriti tek davanjem lijekova. Najbolje će vam to reći ljudi koji su zbog nje obišli mnoštvo doktora. I probali bezuspješno puno vrsta lijekova. Nije samo iritantna, bolesnici s insomnijom češće su hospitalizirani zbog kardioloških bolesti, imaju slabiji uspjeh na poslu, povećanu smrtnost i 2,5 puta češće automobilske nesreće. Mnogi su se protiv nje pokušavali boriti uz pomoć Googlea i narodnim savjetima. Bezuspješno.

Brojali su do sto, tisuću, nizali bijele ovčice u skoku preko ograde, prakticirali su tople kupke, masaže, puštali tihu glazbu, pili toplo mlijeko i biljni čaj, izbjegavali alkohol i kofein. Poslušali su savjet pa su dobro ventilirali prostoriju, spavali na leđima, mijenjali krevet, madrac, jastuk, dizali se ranije, mučili se vježbama i aktivnošću... A možda su zapravo samo nekoliko sati prije spavanja trebali uzeti melatonin pripravak. Ima ga u svakoj ljekarni, i može se kupiti bez recepta. Ali, za uzimanje melatonina dobro bi bilo znati kakva je njegova koncentracija u krvi prije uzimanja lijeka. A to ne radimo, pa ga uzimamo naslijepo.

- Često bolesnici koji od nesanice pate završe kod psihijatra. Nesanica je posebna priča i traži multidisciplinarni pristup – veli dr. Đogaš.

No što je to spavanje? Što mu određuje ritam, možemo li kao dupini ili neke ptice spavati samo s jednom polutkom mozga, što napraviti kako bismo pomogli tijelu u uravnoteženju sna? Brojna su to pitanja koja dr. Đogašu postavljaju pacijenti.

- Spavanje je prirodno stanje organizma koje se u čovjekovu životu pravilno i ciklički izmjenjuje sa stanjem budnosti, i dio je biološkog ili cirkadijanog ritma.

Premda čovjek u spavanju provede otprilike jednu trećinu života, još uvijek nismo u potpunosti zadovoljni spoznajama o svim funkcijama spavanja i važnosti spavanja za zdravlje i život općenito. Često se opisuje kao stanje relativnog mirovanja organizma sa smanjenom općom aktivnošću. Danas je poznato da se u spavanju regeneriraju određena svojstva neurona i posebice sinaptička funkcija – kaže dr. Đogaš.

Holistički pristup

Spavanje nam, veli, donosi i konsolidaciju memorije. Dakle, u spavanju učimo i pamtimo. U zadnje vrijeme sve su brojnije spoznaje o važnosti spavanja za zdravlje, odnosno o povezanosti poremećaja spavanja i najvažnijih bolesti današnjice. Poput hipertenzije i srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti i debljine, depresije i kognitivnih poremećaja.

- Dugo se mislilo da se snovi događaju samo u REM fazi, fazi dubokog sna. Nove spoznaje to negiraju. I u non-REM fazi sanjamo. No snovi se tada mogu opisati nečim nalik Picassovim slikama. Teško prepričljivima. Puno je pitanja otvoreno, primjerice, zašto stariji ljudi manje spavaju od male djece. Ili zašto je duboko spavanje puno izraženije u mlađoj dobi. Svi mi u sebi nosimo ritam spavanja, čak i biljke. Ono što to u tijelu ljudi regulira je jedan mali centar smješten u mozgu u hipotalamusu. On daje informacije o budnosti i spavanju – govori.

Zanimljivo je pitanje o budnosti jedne strane mozga, dok druga spava. Kod čovjeka se dugo nije znalo za postojanje određenih asimetrija. Primjećuju se one kod mama s malim bebama koje reagiraju na svaki šum ili pokret djeteta. Ili kod prve noći spavanja u novom okružju.

- O mnogo stvari iz ovog područja odgovore na brojna pitanja daje medicina spavanja. Riječ je o novoj disciplini u medicini, premda su poremećaji spavanja oduvije

k poznati. Sve su veće mogućnosti liječenja koje trebaju koordinirati stručnjaci za medicinu spavanja – somnolozi. Medicina spavanja je interdisciplinarno područje u kojemu mogu i trebaju sudjelovati brojni specijalisti različitih struka. Holistički način pristupa pacijentu mora biti upotpunjen načelima personalizirane i precizne medicine jer svaki je pacijent svoja zasebna priča – veli dr. Đogaš.

Imamo dobre vijesti, Centar za medicinu spavanja koji djeluje pri splitskom Medicinskom fakultetu i KBC-u Split je europski meritum. Stručni tim koji radi u ovoj ustanovi ima zavidnu međunarodnu reputaciju i zavidnu bazu podataka i saznanja. Za savjet i pomoć često im se javljaju kolege iz brojnih europskih država. U slučaju problema sa spavanjem, oni su tu. Imamo sreće.