porazne brojke

U godinu dana nestale dvije Makarske! Crnim demografskim statistikama nema kraja. Ipak, jedan podatak budi nadu

Piše:

Objavljeno: 1. srpnja 2022. 13:10

Jakov Prkic/Cropix/Cropix

Pojačano iseljavanje i negativan prirodni priraštaj, jedan od najvećih ikad, obilježili su 2021. godinu – pokazuju najnovije brojke Državnog zavoda za statistiku koji je u četvrtak objavio prve konačne podatke o vanjskoj migraciji stanovništva RH te prirodnom kretanju stanovništva u 2021. godini.

Iako će potpune i detaljnije podatke za lanjsku godinu na ovu temu DZS objaviti u drugoj polovici srpnja, već prvi podaci pokazuju da lošim demografskim trendovima - unatoč tomu što su u nekim "kategorijama" oni bili nešto blaži tijekom korona-pandemije - nema kraja.

Hrvatsku su tako lani napustile 40.424 osobe, što je značajan porast (+6378) u odnosu na 2020. godinu, kada ih je bilo 34.046. Brojke su se tako vratile na one pretpandemijske (2019. godine, primjerice, iseljenih je bilo 40.148). Doduše, treba istaknuti i da se lani u Hrvatsku doselilo oko 2500 osoba više nego 2020. godine – u 2021. godini ukupno doseljenih iz inozemstva u Lijepu našu bilo je 35.912, a 2020. godine njih 33.414. Međutim, slaba je to utjeha kada se pogleda migracijski saldo (odnos doseljenih i odseljenih), odnosno činjenica da se "minus" u korist iseljavanja enormno povećao u godinu dana: 2020. godine migracijski je saldo iznosio -632, da bi lani skočio na čak -4512 (više odseljenih nego doseljenih), što je gotovo dvostruko više nego pretpandemijske 2019. godine, kada je iznosio -2422.

Rekordan broj umrlih

Ne treba zaboraviti da se brojka iseljenih Hrvata temelji na MUP-ovoj statistici, dakle bilježe se samo oni koji su se službeno odjavili iz zemlje, pa su stvarne brojke o iseljenima nedvojbeno još poraznije.

- Istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva RH provode se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova – naglašavaju iz DZS-a.

Crnoj statistici tu nije kraj. Na porazne brojke umrlih u 2021. godini, koje su srušile sve rekorde još od kraja Drugog svjetskog rata, upućivali su već privremeni podaci DZS-a s početka ove godine. Najnoviji podaci od četvrtka to su i potvrdili: u Hrvatskoj je lani umrlo 62.712 osoba, što je oko 5700 osoba više nego godinu dana ranije (57.023) i najviše u posljednjih 70-ak i više godina.

Tomu je svoj obol zasigurno dala i korona. S druge strane, ima i iznenađenja. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je, nakon godina pada, u 2021. godini porastao broj živorođene djece u odnosu na 2020., i to za njih 663 – konkretno, pokazuju podaci DZS-a, lani je broj živorođene djece iznosio 36.508, a godinu ranije 35.845.

Međutim, preslaba je to karika u demografskom crnilu jer je u 2021. godini prirodni priraštaj, zbog povećanog broja umrlih, bio najveći dosad i iznosio rekordnih -26.204! Drugim riječima, toliko je lani bilo više umrlih nego živorođenih, što znači da je samo u jednoj godini prirodnim putem nestao grad nešto veći od Solina ili gotovo dvije Makarske!

Negativan trend, pokazuju podaci DZS-a, nastavljen je i u svim mjesecima prve polovice 2022. godine, a pada i broj živorođene djece u odnosu na iste mjesece lani. Na primjer, u svibnju ove godine živorođene djece bilo je 2683, a lani u istom mjesecu 2913.

Više vjenčanja, manje razvoda

Ali, ima i nešto vedrijih vijesti. Dok je broj vjenčanja uglavnom drastično padao ili stagnirao u vrijeme korone, podaci DZS-a, barem zasad, pokazuju da su svadbena zvona u 2021. ipak ponovno jače zazvonila u odnosu na godinu prije. Tako su lani sklopljena 18.203 braka (2020. bilo ih je 15.196), a 2021. godine bilo je i nešto manje razvoda (5100) nego godinu ranije (5153). Ipak, treba reći da brojke vjenčanih lani još nisu dosegnule pretpandemijske, usporedbe radi, 2019. godine sudbonosno "da" izrekao je 19.761 par, a slično je bilo i prethodnih godina.

U vrijeme pandemije broj umrlih porastao za 16 posto

Malo zatišje u koje je proteklih mjeseci ušla korona-pandemija vjerojatno je imalo utjecaja i na donekle zaustavljen enorman rast broja umrlih u našoj zemlji.

Tako privremeni podaci DZS-a o učincima pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje govore da je u Hrvatskoj u svibnju 2022. bilo ukupno 4174 umrlih.

Broj umrlih u svibnju 2022. manji je za 0,5 posto, odnosno bilo je 22 umrlih manje u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. – 2019.) za isti mjesec – kažu u DZS-u.

- Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih od ožujka 2020. do svibnja 2022. porastao je za 16 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 19.034 više – navode iz DZS-a.

Rekordan prema broju umrlih u jednom mjesecu, podsjećaju iz Zavoda, bio je prosinac 2020., kada je umrlo 7608 osoba. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od gotovo 64 posto ili gotovo tri tisuće umrlih više.