Obično inteligentnu osobu zamišljamo kao odlično organiziranu, brzu u reakcijama, uvijek pod kontrolom, pritom pristojnu i komunikativnu. Uz to, odmah odgovara na e-poštu i napreduje kad je pod pritiskom. Koliko god takva mentalna slika bila uvjerljiva i popularna, ona je također nerealna i netočna, kaže američki psiholog Mark Travers. Ljudski um, naime, ne funkcionira kao stroj koji neograničeno radi punom snagom. U stvarnosti, ljudi koji su istinski inteligentni razumiju da su njihovi mentalni, fizički i emocionalni resursi ograničeni i, ako žele dugoročno dobro funkcionirati, znaju da te resurse moraju pažljivo štititi. Izvana to može izgledati malo čudno, ponekad čak kao lijenost, ali svakako je korisno. Ovo su tri „lijene” navike inteligentnih osoba čije su dobrobiti prepoznate u istraživanjima inteligencije.
Izbjegavaju težak posao
Ovo zvuči gotovo kontradiktorno. Pa kako bi inteligentna osoba mogla izbjegavati naporan rad? Nije li to njima svojstven način funkcioniranja? No, kad se bolje pogleda, postaje jasno da se tu ne radi o radnoj etici, nego o izbjegavanju nepotrebnog napora. Korištenje prečaca, automatizirano rješavanje nekih zadataka ili put najmanjeg otpora često se predstavljaju kao zaobilaženje prepreka, no u stvarnosti to može odražavati učinkovitost. U opsežnom pregledu studija iz 2009. godine istraživana je tzv. hipoteza o neuronskoj učinkovitosti inteligencije. Ta teorija sugerira da osobe s višom inteligencijom pokazuju manju aktivaciju mozga prilikom obavljanja kognitivnih zadataka. Iako bi neki to mogli pogrešno protumačiti kao znak neangažiranosti, to je zapravo zato što njihovi mozgovi rade učinkovitije od mozgova ostalih, kaže Travers.
Inteligentni ljudi i oni koji su manje inteligentni, ali su vrijedni radnici, mogu doći do istih rješenja, ali ovi prvi za to koriste manje resursa. Primjerice, zamislite dvije osobe koje rješavaju isti problem na poslu. Jedna mukotrpno prolazi kroz svaki mogući korak, dvaput sve provjeravajući. Druga odmah uočava obrazac, preskače suvišne korake, uzima u obzir iskustvo i svojim tijekom rada dolazi do rješenja za upola kraće vrijeme.
Netko bi mogao reći da se takva osoba nije baš potrudila, ali u stvarnosti ona je prepoznala najučinkovitiji put. Zato su tzv. lijene osobe one koje često smišljaju bolje radne sustave, automatiziraju repetitivne zadatke, dovode u pitanje neučinkovite tijekove rada, traže prednost i prečice. Prema tome, ono što se naziva lijenošću često je samo vrsta razmišljanja koja daje prioritet rezultatima nad trudom, za vlastito dobro.
Puno spavaju ili drijemaju
Spavanje ili drijemanje tijekom dana olako se povezuje s lijenošću, no neuroznanost priča sasvim drugačiju priču. U studiji iz 2015. godine istraživači su ispitali odnos između fluidne inteligencije i obrazaca spavanja, točnije, ispitali su „vretena spavanja” tijekom popodnevnog drijemanja. Tako se nazivaju naleti moždane aktivnosti koji se javljaju tijekom određenih faza spavanja, za koje se vjeruje da pridonose konsolidaciji pamćenja i učenju. Istraživači su pronašli pozitivnu povezanost između fluidne inteligencije i trajanja vretena spavanja. Jednostavnije rečeno, to znači da su osobe s višom inteligencijom pokazale obrasce spavanja povezane s učinkovitijom kognitivnom obradom, čak i tijekom drijemanja.
- To dovodi u pitanje dugogodišnju kulturnu sliku „neumornog genija” koji radi do kasno u noć, žrtvujući san u potrazi za produktivnošću. U stvarnosti, visokoučinkovite osobe često čine suprotno – žestoko štite svoj san i to s dobrim razlogom. Znaju da san nije pasivno vrijeme odmora – navodi Travers.
San je važan i aktivan proces koji podržava nekoliko instrumentalnih komponenti našeg svakodnevnog funkcioniranja: konsolidaciju pamćenja, emocionalnu regulaciju, kreativno rješavanje problema i složeno zaključivanje. Zato, kada nam nedostaje sna, mozak doslovno ne može funkcionirati punim kapacitetom. Pažnja opada, donošenje odluka se pogoršava, a emocionalne reakcije postaju teže regulirati. Prema tome, ako netko ide rano u krevet, kasno se budi ili redovito drijema, nemojte odmah pretpostavljati da se samo prepušta uživanju. Za inteligentne ljude, ove navike su namjerno ulaganje u kognitivnu izvedbu, iz poštovanja prema njihovim biološkim ograničenjima.
Puštaju stvari da teku
Skloni smo diviti se ljudima koji su stalno angažirani: onima koji govore u javnosti, imaju nešto duhovito za reći kao odgovor na svaku uvredu ili neugodnost. Nasuprot tome, netko tko ignorira stvari, izbjegava sukob ili povremeno kaže „Baš me briga” može djelovati apatično i bez strasti. Međutim, pritom se previđa da je u mnogim slučajevima odluka da se ne reagira znak emocionalne inteligencije, a ne ravnodušnosti.
Nova istraživanja, uključujući studiju iz 2025. objavljenu u Frontiers in Public Health, sugeriraju da su osobe s višom emocionalnom inteligencijom bolje u upravljanju stresom i regulaciji emocija. Autori napominju da je jedan od ključnih mehanizama za to nešto što se naziva psihološka odvojenost: sposobnost mentalnog isključivanja od onoga što nam izaziva stres, posebno izvan posla. Ta je sposobnost snažno povezana s boljim mentalnim zdravljem i općim blagostanjem.
Travers daje primjer dvaju kolega koje je šef blago kritizirao. Jedan od njih ostatak dana provodi razmišljajući. Iznova i iznova premotava interakciju u glavi, osjećajući se frustrirano, možda čak i smišljajući obrambeni odgovor. Drugi to sebi priznaje, izdvaja korisne povratne informacije, zanemaruje ono što mu nije korisno i ide dalje.
Vanjskom se promatraču druga osoba može činiti nezainteresiranom ili previše pasivnom. Ali u stvarnosti, donijela je proračunatu odluku: povukla se iz nečega što nije vrijedno njezina vremena ili emocionalne energije. To je suština odabira naših bitaka – ne zaslužuje svaka frustracija odgovor, ne zahtijeva svaka uvreda ispravak i ne treba odmah riješiti svaki problem. Puštanje stvari da idu svojim tokom, u ovom kontekstu, znači poznavanje vlastitih prioriteta. A za inteligentne ljude, to je nužan način očuvanja mentalnih resursa za ono što je zaista važno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....