Ako ste ljubitelj tjestenine, vjerojatno vas neće iznenaditi novo istraživanje koje sugerira da upravo ona može pridonijeti boljem raspoloženju. Studija objavljena u časopisu Food Science & Nutrition pokazala je da konzumacija tjestenine poboljšava osjećaj sreće i smanjuje stres, osobito kada se jede u društvu obitelji ili prijatelja. U istraživanju je sudjelovalo više od 1.500 ispitanika, svi talijanskog podrijetla, a rezultati su pokazali da 41 % njih povezuje tjesteninu s obitelji, dok 21 % veže uz pozitivne emocije.
Znanstvenici su koristili dvodijelni pristup: prvo su proveli online anketu među 1.532 Talijana kako bi ispitali njihove emocionalne asocijacije s tjesteninom, a zatim su pratili uži uzorak od 83 sudionika tijekom dva tjedna, bilježeći njihove emocionalne reakcije prije i nakon obroka koji su uključivali tjesteninu.
Iako neki izbjegavaju tjesteninu zbog visokog udjela ugljikohidrata, ona ipak ima značajnu nutritivnu vrijednost. “Čvrsto vjerujem da se sve može uklopiti u zdravu i uravnoteženu prehranu, ako se konzumira umjereno,” kaže dr. Keerthana Kesavarapu, ravnateljica Centra za metaboličko zdravlje na Sveučilištu Rutgers. “Većina tjestenina obogaćena je vitaminima i mineralima, a integralna tjestenina dodatno osigurava veći udio prehrambenih vlakana.”
Tjestenina je usto praktičan izbor za obrok bilo kojeg dana u tjednu, brza, svestrana, jednostavna i pristupačna. “Tjestenina je kao prazno platno”, kaže nutricionistica Jacinda McMullen iz zdravstvene ustanove Cooper University Health Care. “Možete je pripremiti na bezbroj načina. Dodavanje proteina, povrća, začina i umaka unosi raznolikost u prehranu i s emocionalnog i s nutritivnog aspekta.”
KREMASTA PAŠTA SA ŠPINATOM I SUŠENIM RAJČICAMA
TJESTENINA S PESTOM OD BOSILJKA I MENTE, PILETINOM I MLADIM GRAŠKOM
TJESTENINA S PILETINOM I GLJIVAMA
Uostalo, tjestenina je jedna od onih rijetkih namirnica koje su istodobno duboko ukorijenjene u kulturnu povijest i u suvremene, svakodnevne rituale. Bez obzira na to jedemo li je brzo, s nogu, ili za dugim obiteljskim stolom, često nam pruža isti osjećaj utjehu, zadovoljstvo i emocionalno olakšanje. A čini se da za to postoji i znanstveno objašnjenje.
Iako mnogi tjesteninu refleksno povezuju s Italijom, njezini korijeni sežu znatno dalje. Prvi zapisi o nekoj vrsti tijesta od žitarica i vode nalaze se još u staroj Kini i Perziji, no talijanska verzija, razvijena, raznolika i povezana s regijama, obiteljima i ritualima ono je što je ovu namirnicu pretvorilo u globalnu ikonu. Tijekom srednjeg vijeka, suha tjestenina pokazala se savršenom za putovanja i trgovinu, a s vremenom je postala nezamjenjiva na stolovima diljem svijeta od Napulja do New Yorka.
7 PRAVILA GORDONA RAMSAYA ZA UVIJEK SAVRŠENU TJESTENINU
Za sve to postoji i biološka osnova. Ugljikohidrati iz tjestenine potiču proizvodnju serotonina, hormona zaslužnog za osjećaj smirenosti i zadovoljstva. Osim toga, čin dijeljenja obroka ima važan socijalni učinak - hrana nas zbližava, a tjestenina, zbog svoje univerzalnosti i jednostavnosti, idealna je kulisa za to.
Zahvaljujući svojoj svestranosti, brzini pripreme i mogućnosti beskrajne prilagodbe, tjestenina se lako pretvara u jelo koje može biti hranjivo, sezonsko i kreativno ili jednostavno toplo i poznato, baš kad nam je to najpotrebnije.
U vremenu kada se hrana sve češće promatra kroz brojke, kalorije i trendove, tjestenina ostaje vjerni podsjetnik da obrok može biti više od zbroja sastojaka. Može biti susret, pauza, utjeha. I ako nas zbog toga čini sretnijima - tim bolje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....