Slavlje, naravno, nikako ne može proći bez nazdravljanja mladim vinom, ali i gozbe kad se tradicionalno peče martinjska guska. Neki izvori upućuju da korijene običaja "krštenja mošta" treba tražiti u germanskom slavlju blagoslova vina na dan sv. Ivana Evanđelista koje je u sjeverozapadnim hrvatskim krajevima našlo izraza na dan sv. Martina. Takva slavlja su bila rezervirana samo za plemiće feudalce, a prva pravila kako se odvija martinjsko slavlje datiraju od 19. stoljeća.
Iako je pečena guska neizostavna, ovog puta smo odlučili s vama podijeliti naše omiljene recepte koji su neki odmak od klasike. Teško možemo zaboraviti hrskavo lisnato tijesto punjeno heljdom i pačjim iznutricama i krvavice u lisnatom s dinstanim kupusom koje nam je pripremio chef Branko Ognjenović iz Akademije Majstor Kuhar.
LISNATO TIJESTO PUNJENO HELJDOM I PAČJIM IZNUTRICAMA
Vino se odlično slaže sa svom hranom, no na martinjski dan u kajkavskom dijelu Hrvatske na jelovniku se uvijek nađe perad, i to guska ili raca, a prate ih svinjska pečenja i kobasice te krvavice, sve s obaveznim kiselim zeljem, mlincima i restanim krumpirom.
Chef Christian Misirača je s Damirom (Dadom) Tašnerom, vlasnikom zagrebačkog Cheese bara napravio sočan buncek i jezik u vinu, divnu jetrenu paštetu, pačji perkelt za one gladnije i pačji ajngemahtec za prevenciju mamurluka.
Martinjske vinske svetkovine tradicijska su priča, ali to ne znači da uvijek morate za svoje društvo kuhati isto! Otvorite bocu portugisca, nabavite buncek, juneći jezik i ne štedite na hrenu! Napomena: pačji ajngemahtec liječi mamurluk - provjereno.
