Okružena zelenim poljima, Flat House, koja se nalazi na farmi u Cambridgeshireu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, izgleda kao tipična prenamijenjena štala. Ali iznutra, izgled i dojam kuće odmah vas natjeraju da shvatite da je ovo nešto sasvim drugačije. - Zidovi me podsjećaju na jazbine od bala sijena koje smo radili kao djeca", kaže vlasnica Flat Housea Gemma Barron za BBC.
- Ima najljepšu akustiku. A prošle godine nam je grijanje bilo isključeno 24 sata usred zime i ostalo je toplo.
Ono što ovu svijetlu, prozračnu i udobnu kuću čini neobičnom je materijal od kojeg je izgrađena: konoplja. Iako smo možda više upoznati s biljkom i njezinom psihoaktivnom supstancom, konoplja brzo postaje tražen održivi građevinski materijal.
Ova brzorastuća biljka je obnovljivi resurs, sa svojstvima hvatanja ugljika. Kada se koristi u građevinarstvu, obično je u obliku "konopljinog betona" (također poznatog kao vapneni konopljin beton), čvrstog materijala koji se dobiva miješanjem konopljinog trna – drvenaste jezgre biljke – s vezivom napravljenim od vode i vapna. Konopljin beton ima veliku toplinsku masu, što ga čini idealnim izolacijskim materijalom koji poboljšava energetsku učinkovitost zgrada i smanjuje emisije stakleničkih plinova tijekom vremena.
Održivi materijali su u velikoj potražnji dok se građevinska industrija nastoji dekarbonizirati. Zgrade i konstrukcije odgovorne su za otprilike 37% globalnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) povezanih s energijom i procesima. To je zbog velike ovisnosti industrije o fosilnim gorivima, uključujući materijale s visokim udjelom ugljika kao što su beton, čelik i staklo, kao i stakleničke plinove koji se emitiraju grijanjem i hlađenjem naših zgrada.
Sa svojim svojstvima hvatanja ugljika, konoplja bi mogla pomoći zemljama da postignu svoje ciljeve neto nule tako što će izgradnju učiniti održivijom. - Optimiziranje načina na koji projektiramo, gradimo i obnavljamo naše zgrade ima ključnu ulogu u smanjenju emisija i omogućavanju zemljama da ispuni svoje klimatske ciljeve, kaže Yetunde Abdul, voditelj klimatskih akcija UK Green Building Council. - Važan dio rješenja uključuje istraživanje korištenja prirodnih alternativa s niskim udjelom ugljika vitalnim građevinskim materijalima kao što su konoplja ili drvo.
Prema Europskoj komisiji, jedan hektar konoplje veže između devet i 15 tona CO2, a potrebno je samo pet mjeseci da naraste – što znači da je bolja od tipične šume u vezivanju ugljika. Štoviše, navodno proizvodnja konoplje pomaže u regeneraciji tla i uklanjanju teških metala iz zemlje.
Hempcrete "radi sve", kaže Summer Islam, suosnivač londonskog Material Cultures, studija za istraživanje i dizajn koji je izgradio Flat House 2020. - Njegova velika toplinska masa znači da se zagrijava i polako oslobađa toplinu, regulirajući unutarnju temperaturu dana. Također je hidroskopan, pa upija i otpušta vlagu, što ga čini dobrim u regulaciji plijesni u zgradama.
Konoplja korištena za Flat House uzgajana je na okolnom zemljištu jedne farme. Projekt predstavlja ono što Material Cultures naziva "cirkularna ekologija", pristup gradnji u kojem zgrade proizlaze iz krajolika i mogu se prirodno ponovno integrirati u krajolik. Konopljin beton korišten je u obliku gotovih ploča za izradu zidova kuće, postavljenih oko drvene konstrukcije. Unutar kuće, materijali su ostavljeni izloženi, s vidljivim izgledom konoplje poput bale sijena.
Jedan nedostatak konopljinog betona je taj što se kvari kada je izložen kišovitom vremenu, pa su morali pronaći novo rješenje za vanjski dio Flat Housea, a da pritom iskoriste puni potencijal biljke. Umjesto konoplje, praksa se okrenula ka žilastoj vanjštini biljke, poznatoj kao vlakna od like, koja se već koriste u industriji za zamjenu staklenih vlakana u zrakoplovstvu i automobilskoj industriji.
U Francuskoj, pak, uzgoj konoplje nikada nije bio zabranjen, što je doprinijelo tome da ova zemlja postane jedan od svjetskih lidera u industrijskoj konoplji.
Godine 2020. u Parizu je dovršen sedmokatni blok socijalnih stanova, koji je kao primarni izolacijski materijal koristio konopljani beton, popraćen drvenim okvirom. Arhitektonska praksa koja stoji iza projekta, Barrault Pressacco, povremeno je koristila hempkret tijekom prethodnog desetljeća, ali ovo je bila njihova najveća upotreba materijala.
Suosnivač studija Thibaut Barrault opisuje hempcrete kao "arhitektonski krepostan", hvaleći njegovu toplinsku izvedbu, prozračnost, utjecaj na dobrobit i vezivanje ugljika. Ipak, to nije savršeno rješenje: - Konoplja je sjajna, ali vapno je još uvijek nešto što biste trebali preispitivati kao održivi problem, kaže on. Proizvodnja vapna zahtijeva zagrijavanje vapnenca na približno 1000 C, pri čemu se oslobađa ugljik.
- Ne postoji samo jedno rješenje za spas svijeta, kaže Barrault - ali za sada konopljin beton ostaje pozitivna opcija. Studio ga koristi u velikoj stambenoj i poslovnoj zgradi koja se trenutno gradi u Parizu, a također istražuje može li se konopljin beton koristiti u projektima rekonstrukcije. Naknadno opremanje postalo je vitalan način nadogradnje i poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada bez ogromnih troškova ugljika i otpada od rušenja i ponovne izgradnje.
Do danas se konopljani beton prvenstveno koristio u malim stambenim projektima, zbog problema oko opskrbnih lanaca, ograničenja veličine i troškova. - U konačnici, proizvodni kapaciteti još nisu usmjereni prema proizvodnji velikih razmjera", kaže Islam. - Strojevi za to su vrlo skupi. - Ono što je potrebno, kaže, su ulaganja – u poduzeća, infrastrukturu, vještine i certificiranje materijala. Dok se to ne dogodi, konoplja će ostati skup i rijedak materijal za rad s visokim premijama osiguranja zbog toga što je klasificiran kao "nestandardni".
U Južnoj Africi konoplja je konačno proglašena poljoprivrednom kulturom 2021. godine, što je omogućilo njezin uzgoj u zemlji. Wolf + Wolf Architects sa sjedištem u Cape Townu izgradio je svoje ime u arhitekturi od konoplje u posljednjih 15 godina, ali donedavno se morao oslanjati na uvoz te biljke. - Počeo sam raditi na svojoj prvoj kući od konoplje 2007. godine, kaže osnivač i direktor studija Wolf, koji koristi samo svoje prezime. - Bio sam fasciniran svim njegovim upotrebama i mogao sam vidjeti pozitivan učinak koji može imati na dekarbonizaciju izgrađenog okoliša.
Wolf + Wolf trenutno dovršava visoku zgradu u Cape Townu koristeći konopljani beton u obliku montažnih blokova, za koju se smatra da je najviša zgrada na svijetu izgrađena od tog materijala.
Arhitektonska praksa također trenutno radi na četiri kuće od konoplje i počela je projektirati još jednu visoku zgradu od konoplje. Wolf je optimističan: - Interes u Južnoj Africi za konoplju kao građevinski materijal eksponencijalno raste. To je početak cijele nove industrije u zemlji.
Zbog oslobađanja propisa i sve većeg razumijevanja bezbrojnih prednosti materijala, uporaba konoplje je u porastu, unatoč tome što je uglavnom koncentrirana u Europi i Sjevernoj Americi. Europska komisija izvijestila je da je površina zemlje u EU namijenjena uzgoju industrijske konoplje porasla za 75% između 2015. i 2019., a Francuska je odgovorna za 70% ukupne proizvodnje.
Iako druge zemlje možda sporije prihvaćaju konoplju kao poljoprivredni proizvod i građevinski materijal, stvari bi se uskoro mogle ubrzati. U studenom 2022. UN je objavio izvješće u kojem se ističu dobrobiti industrijske konoplje. UN je savjetovao da bi zemlje trebale razjasniti pravni status biljke, suočiti se s ograničenjima regulatornih okvira i surađivati na regionalnoj razini kako bi se olakšalo uspostavljanje proizvodnih lanaca, te se u potpunosti iskoristio potencijal konoplje.
Iako okoliš uistinu treba dramatično smanjenje izgradnje, ono što je važno jest da kada gradite, - činite to na resursno učinkovit, štedljiv i promišljen način, kaže Islam. Brzorastuća konoplja koja veže ugljik stoga izgleda kao idealan materijal za iskorištavanje.
