Narančasti kranovi izranjaju iznad bagdadske panorame. Krik električnih pila odjekuje gradom. Pod teškim ljetnim suncem, radnici postavljaju novi pločnik ispred trgovine sa skupocjenim sirevima. Bagdad uživa u građevinskom procvatu. Irak danas izgleda iznenađujuće stabilno – što privlači strane investitore.
"Vlada ima velike planove kojima će poboljšati usluge i infrastrukturu države nakon godina rata i nestabilnosti", kaže za The Economist Muhammad al-Sudani, premijer Iraka.
Otkako je u listopadu 2022. preuzeo dužnost, njegova je vlada izgradila 20 novih mostova i nadvožnjaka u Bagdadu (jedan, tvrdi njegov suradnik, u samo 80 dana). Otvorene su najmanje četiri nove bolnice, uključujući prvi irački centar posvećen liječenju raka, te korejski dizajniranu bolnicu za intenzivnu skrb. Sagrađeno je ili obnovljeno više od 1700 škola. Pola tuceta luksuznih hotela uskoro će otvoriti svoja vrata. BP je nastavio s radom, a u tijeku su i razgovori s ExxonMobilom i Chevronom, međunarodnim naftnim divovima.
Velike promjene
Nekoliko je razloga za ovaj zamah, a najvažniji među njima je poboljšanje sigurnosnih prilika. Od 2003. godine naovamo, Irak nikada nije bio ovako miran, što ulagačima pruža nužan osjećaj stabilnosti.
Nadalje, reforme u bankarskom sektoru otvorile su prostor za širu dostupnost kredita. Prihodi od nafte i građevinarstva, koji su se nekada iznosili iz zemlje i ulagali u Bejrutu ili Ženevi, danas se u sve većoj mjeri zadržavaju i troše unutar Iraka.
Premijer Sudani u tom procesu igra ključnu ulogu: svoju je političku misiju pretvorio u praktičan zadatak probijanja javnih i privatnih projekata kroz sporu i opterećenu iračku birokraciju.
Putinova propala afrička avantura
Nerijetko se ponaša manje kao političar, a više kao nadzornik gradilišta; osobno naziva upravitelje i nenajavljeno obilazi gradilišta. Predsjeda i moćnim investicijskim odborima koji mogu brzo odobriti projekte.
"Ono za što smo nekad trebali godinu ili dvije, sada mogu napraviti u jednom zasjedanju", kaže Namir al-Akabi, predsjednik Amwaja, jedne od najvećih iračkih građevinskih tvrtki, koja podiže stambene blokove diljem Bagdada.
Napredak se osjeti i izvan glavnoga grada. Sudani je digitalizirao mnoge državne usluge. Ured za izdavanje putovnica u Bagdadu izdaje nove putne dokumente za 45 minuta; dužnosnici tvrde da su najbrži na svijetu. Do 2023. godišnji prihodi od carina nikada nisu prelazili 900 milijardi iračkih dinara (690 milijuna dolara). Ove se godine očekuje da će premašiti 3 bilijuna dinara. Dani kada su se carine izbjegavale uvozom kontejnera iPhonea prijavljenih kao banane su prošlost, zahvaljujući digitalizaciji, kaže jedan dužnosnik UN-a.
Državni službenici plaće više ne dobivaju u gotovini. Plaćanja državnih usluga, poput spomenutih brzih putovnica, moguće je izvršiti isključivo bankovnom karticom. Prije pet godina gotovo nitko u Iraku nije imao karticu; danas su one nužne.
Problemi s milicijom
Druge promjene ipak idu teže.
Sudani je zasad izbjegao izravni sukob s milicijama koje podupire Iran, a koje su Islamskoj Republici omogućile kontrolu nad velikim dijelom iračke politike i gospodarstva.
"Želim da i oni investiraju. Želim da se zaposle u prosperitetu. Želim ih odvratiti od nasilja", rekao je prema riječima jednog saveznika. Mnogi od njih su doista osnovali tvrtke i natječu se za državne ugovore. Iranski posrednici u Iraku nisu se umiješali u njegov 12-dnevni rat s Izraelom, što možda potvrđuje Sudanijevu strategiju.
"Mačke su postale predebele da bi se borile", kaže jedan irački promatrač.
Ali drugi tvrde da Sudanijev pristup jednostavno daje milicijama pokriće da se obogate i dodatno stegnu kontrolu nad državom. Kritičari kažu da ih premijer samo uklapa u državni sustav bez da ih poziva na odgovornost.
U srpnju su borci Kataib Hizbullaha, milicije usko povezane s Iranom, upali u ured ministarstva poljoprivrede kako bi zaštitili direktora optuženog za korupciju kojem je prijetio otkaz. Sudani je obećao privesti odgovorne pravdi. No, do sada to nije učinio. Umjesto toga, incident je pokazao kako milicije i dalje mogu operirati kada su njihovi interesi ugroženi.
Koliko je snažan kineski stisak?
Malo tko vjeruje da se Sudani može s njima izravno suočiti. Neuspjeh iračkih snaga da spase Elizabeth Tsurkov, rusko-izraelsku istraživačicu koju je Kataib Hizbullah oteo u Bagdadu 2023., ilustrira limite Sudanijeve moći. "Ne znam gdje je," rekao je. "Da znamo, otišli bismo i doveli je natrag… Dajte nam točnu lokaciju u Iraku i naše će sigurnosne snage uhititi njezine otmičare i osloboditi je."
Sudanijev dosadašnji rad ima i drugih rupa. Malo je učinio da smanji prenapuhanu državnu administraciju: više od 10 milijuna Iračana prima plaću iz državnog proračuna, što je jedan od najviših omjera javnog i privatnog sektora u svijetu. Propali su i njegovi pokušaji reforme iračke energetike, uglavnom zbog otpora skupina povezanih s milicijama. Korupcija je i dalje velika.
Ipak, potencijal Iraka je golem. Njegovo stanovništvo, koje prema popisu iz 2024. broji oko 46 milijuna ljudi, mlado je i raste za gotovo milijun ljudi svake godine. Danas u Iraku živi 20 milijuna ljudi više nego prije američke invazije.
Izbori su zakazani za studeni. Sudani želi drugi mandat kako bi dovršio ono što je započeo. No, čak i ako Iračani pozdravljaju njegove reforme, to mu ne mora jamčiti pobjedu. Mnogi u Šijitskom koordinacijskom okviru, krovnoj skupini frakcija koje podupire Iran, vide Sudanija kao prijetnju svojim interesima. Ako se ujedine protiv njega, njegov bi zamah mogao biti kratkog daha.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....