Zašto su mladi diljem svijeta u različitim kulturama toliko očajni?

Istraživanja već desetljećima sugeriraju kako je srednja dob najniža točka ljudskog postojanja. Životno zadovoljstvo obično je visoko među mladima i starijima, no u srednjoj dobi naglo opada. Ovaj fenomen, poznat kao "U-krivulja sreće" ili "grba očaja", dokumentiran je stotinama puta u državama diljem svijeta.

Dob kada su ljudi bili najviše nesretni varirala je; Švicarci su bili najtužniji s 35 godina, Ukrajinci u 60-ima, no obrazac je bio dosljedan.

"No, u novije vrijeme krivulja se očito promijenila. Prema studiji koju su 27. kolovoza u časopisu PLOS ONE objavili ekonomisti David Blanchflower, Alex Bryson i Xiaowei Xu, mladi ljudi diljem svijeta danas iskazuju višu razinu nesreće nego pripadnici bilo koje druge dobne skupine. "Umjesto grbe, sada imamo skijašku padinu", slikovito je opisao dr. Bryson.

Da se nešto promijenilo prvi put je zabilježeno u dugogodišnjem istraživanju u SAD-u pod nazivom Behavioral Risk Factor Surveillance System (BRFSS). Istraživači su izračunali udio ispitanika svake dobi koji su potvrdili kako su se svaki dan u posljednjih mjesec dana psihički loše osjećali. Između 2009. i 2018. poznata "grba" bila je jasno vidljiva: nesreća je kulminirala u srednjoj dobi.

No, od 2019. do 2024. obrazac je drugačiji. Razina nezadovoljstva kod sredovječnih i starijih odraslih ostala je uglavnom ista, dok je očaj među mladima rastao.

I u Britaniji je zabilježen isti trend. Koristeći podatke iz anketa UK Household Longitudinal Survey i Annual Population Survey, autori su ustanovili da su se nakon 2016. tjeskoba i očaj naglo povećali kod mlađih od 40 godina. "Grba" je polako nestajala.

Postoje i određeni dokazi izvan anglofonog Zapada. Autori su analizirali podatke iz internetskog istraživanja pod imenom Global Mind Project. U svakoj od 44 zemlje Afrike, Azije, Europe, Latinske Amerike i Bliskog istoka za koje su postojali dostatni podaci mladi su dosljedno prijavljivali lošije mentalno zdravlje od starijih.

Ipak, stara bi se "grba" mogla ponovno pojaviti, kao simbol još gorih patnji.

Budući da novo istraživanje nudi tek jednostavan presjek nesreće po dobnim skupinama u određenom trenutku, moguće je da će današnji nesretni dvadesetogodišnjaci slijediti put svojih prethodnika i postati još tmurniji u srednjim godinama.

"Nije nezamislivo da, ako mladi ljudi ovako nastave, u srednjoj dobi budu u još gorem mentalnom stanju", kaže dr. Bryson.

Longitudinalna istraživanja dobrobiti, koja prate iste ljude kroz dulje razdoblje, mogu pokazati takve dugoročne obrasce. No, takva istraživanja su rijetka. Nekolicina njih koja postoje također potvrđuju postojanje "grbe" čiji je vrhunac nesreće u srednjoj dobi. To daje dodatnu težinu sumornoj pretpostavci da bi generacija Z mogla postati još nesretnija.

Podaci razdvojeni po generacijama dodatno potvrđuju da bi se "grba" mogla zadržati. The Economist je analizirao rezultate BRFSS-a po kohortama i pokazao da svaka generacija postaje nesretnija kako ulazi u srednje godine. Generacija X i milenijalci u krizu srednjih godina upadaju ranije nego što je to bio slučaj s baby boomerima, dok je generacija Z u odrasli život zakoračila s daleko većom razinom nesreće nego ijedna prethodna. Na razini cijelog društva, to znači da stariji danas izgledaju manje potišteno nego mlađe skupine ljudi.

Zašto su mladi toliko depresivni i dalje je nejasno. Jedan trag može se pronaći na tržištu rada. U zasebnoj studiji objavljenoj u srpnju ove godine dr. Blanchflower i dr. Bryson otkrili su da je očaj najviše porastao među mladim američkim radnicima, osobito onima s najnižom razinom obrazovanja. Nekada je zaposlenje stvaralo određeni psihološki efekt zaštite. Čini se da je taj efekt kod mladih Amerikanaca oslabio, možda zbog nezadovoljstva na radnom mjestu.

"No, iako se to objašnjenje može primijeniti na Sjedinjene Države, ono ne vrijedi nužno i drugdje. U trećem radnom dokumentu, objavljenom u lipnju, ista skupina autora otkrila je da je u pojedinim zemljama južne Europe zadovoljstvo životom među mladima zapravo poraslo nakon 2015., i to ponajprije zahvaljujući rastu zaposlenosti, odnosno padu nezaposlenosti mladih.

Često se kao uzrok mladenačke tjeskobe spominju i pametni telefoni te društvene mreže. Njihovo širenje poklopilo se s porastom problema mentalnog zdravlja mladih od ranih 2010-ih, pa mnogi vide jasnu poveznicu. I doista, postoje određeni dokazi koji upućuju na uzročnu vezu. No, najrigoroznija istraživanja, ona koja dulje vrijeme prate i raspoloženje tinejdžera i njihove navike korištenja aplikacija, ne pronalaze snažan dokaz da društvene mreže same po sebi uzrokuju kasnije probleme s mentalnim zdravljem.

Naravno, stvari se mogu okrenuti. Istraživanje The Economista pokazalo je kako se kod mladih Amerikanaca mentalno zdravlje blago popravlja, što upućuje na mogući povratak mladenačke bezbrižnosti. Ako se taj trend nastavi, tada bi sredovječni opet bili najnesretniji, ali barem s ironijom utjehe kako je njihova mladost bila sretna.