Spavanje je dar, a spavati malo uopće nije vrlina, nego nasilje nad samim sobom. Svako malo pojavi se studija koja ozbiljno upozorava da nedostatak sna može dovesti do tragedija, osobito u prometu, a u Hrvatskoj je čak jedna trećina njih izazvana prekomjernim umorom.
26 posto traga za snom
Zastrašuje i podatak da čak 87 posto automobilskih nesreća kojima je uzrok pospanost završe smrću. Kad vozač zaspe za volanom, najčešće se probudi u sudaru.
Spavanje nam podaruje dugovječnost, zdravlje, pa čak i vitku liniju. No, u svjetskim razmjerima pospano je čak 80 posto stanovništva.
Ljudi san uzimaju zdravo za gotovo sve dok ne počnu patiti od nekog oblika nesanice. U Hrvatskoj od nje pati 26 posto ljudi.
- Pospanost je subjektivan osjećaj koji imamo kao direktnu posljedicu nedovoljnog spavanja. Najčešće nismo svjesni svoje pospanosti tijekom dana ili mislimo da je to normalno, ali nije. Svaka pospanost upozorava na nedovoljno sna.
Teža kontrola emocija
Pospanost maskiraju tjelesna i mentalna aktivnost, uzbuđenje i, naravno, stres koji podiže opću razinu aktivacije - upozorava doktorica psihologije Adrijana Košćec iz Točke promjene, dugogodišnja suradnica na znanstveno-istraživačkim projektima Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada koji se bave ispitivanjem spavanja, pospanosti i dnevnog funkcioniranja.
Ljudsko tijelo, na žalost, može izdržati veoma dugo razdoblje pospanosti, no mozak bilježi svako nespavanje. On upisuje svaki dug u spavanju koji se mora otplatiti. - Uglavnom ga otplaćujemo spontano kad imamo vremena ili kad smo bolesni, ali to otplaćivanje, srećom, ne ide sat za sat jer to nikada ne bismo stigli. Jako je opasno biti pospan. Tada moždana kora, posebno prefrontalni korteks, slabije funkcionira, a kako je on odgovoran za planiranje, fleksibilno mišljenje, kontrolu emocija i održavanje pažnje, počinjemo raditi pogreške i propuste - ističe dr. Košćec.
Kada se kaže da se neka nesreća dogodila zbog ljudske pogreške, često se iza toga krije nedostatak sna, dodaje ona. Iako je potreba za spavanjem individualna, odrasli bi noću trebali spavati između sedam i devet sati. Osjetljiva skupina je ona adolescentska koja, iako ih se često već smatra odraslima, treba između 8,5 i 9,5 sati sna, a pomiče im se i biološki sat na kasnije lijeganje.
- Ako spavamo manje od potrebnog gomila se dug u spavanju, manje smo produktivni, slabi nam imunološki sustav, pa smo skloniji prehladama, bolestima, ali i debljanju. Nespavanje je pogubno i za naše odnose s ljudima. Zbog pospanosti smo razdražljivi, mijenjamo raspoloženje, lakše planem i općenito raste razina agresivnosti - objašnjava dr. Košćec.
Nažalost, zalihe nema
Nakon 24 sata nedostatka sna isto je kao da imamo 0,9 promila alkohola u krvi! Dakle, kao da smo popili otprilike pola litre vina.
Problemi se povećavaju ako počnemo patiti od nesanice. Ona može biti povremena zbog neke traume, događaja i bolesti ili, pak, bolno kronična. Ako imamo problem s uspavljivanjem koje traje više 20 minuta, održavanjem sna jer se rano budimo ili čestim noćnim buđenjima, spadamo u skupinu onih koje muči nesanica.
Postoji li lijek? Postoje medikamenti i razne biheviorističke strategije. Za prevladavanje nesanice potrebna je, međutim, velika disciplina i higijena spavanja. No, ako ste samo pospani, imate tu sreću da spavanje možete nadoknaditi i trebali biste to činiti kad vam tijelo daje znakove poput zijevanja, protezanja i sklapanja kapaka.
Na veliku žalost mnogih ne postoji nešto poput zalihe spavanja pa je unaprijed se naspavati jednostavno - nemoguće.
Savjet više: Žrtve života u brzoj traci
Doktor Pavao Krmpotić, voditelj Centra za poremećaje spavanja u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, kaže kako se već nakon jedne neprospavane noći osjećaju posljedice.
- Neispavani smo skloniji greškama, prometnim nesrećama i ozljedama. Ako noću nemamo 120 minuta dubokog sna, ne možemo se kvalitetno naspavati. Život koji smatramo modernim, tzv. 24 hour society, kada se non-stop nešto događa, zapravo je vrlo loše za nas. Usprkos svim tehnologijama naš mozak traži san i to najmanje sedam sati noću - objasnio je doktor Krmpotić i dodao kako čak 11 posto Hrvata pati od kronične nesanice. To znači da ako se s njom muče dulje od dva mjeseca, ona se pretvara u - doživotnu.