Jedan dan, 1030 kilometara, desetak sati vožnje i troje ljudi sasvim različitih životnih priča. Pridodajmo tome i više od 4000 stabala te cijelo more mandarina. Tako je izgledala naša neretvanska avantura.
Ako ovih dana kao i mnogi uživate u tim sočnim, osvježavajućim i lagano kiselkastim bombama vitamina C, znajte da su velike šanse da smo te mandarine možda baš mi prije koji dan ubrali u dolini Neretve, gdje ih se godišnje proizvede oko 35.000 tona.
Pod „mi“ mislim na food blogericu Anu Antunović, koju pamtimo po sjajnom nastupu u prošlogodišnjem showu „MasterChef“ gdje se plasirala među sedam najboljih, ali i na Mirka Knežića kojeg su čitatelji portala Jutarnji.hr ovog ljeta proglasili najboljim hrvatskim mladim poljoprivrednikom te na moju novinarsku malenkost.
Kako bismo saznale što je to toliko posebno u neretvanskim mandarinama i kako ih prepoznati, Ana i ja uputile smo se u dolinu Neretve, kod Mirka, gdje se ovih dana mandarine beru od jutra do sutra.
Ana je 35-godišnja Dalmatinka, rodom iz Kune Pelješke gdje se njezina obitelj bavi agroturizmom, a osim nastupa u „MasterChefu“, oni koji se vole inspirirati skrolajući Instagramom znaju je pod imenom @kuhana_i_pecena. Tu dijeli svoje gastro priče i recepte koje vjerno prati više od 18.000 ljudi. Inače, Ana je po struci novinarka, a radi u jednoj marketinškoj agenciji u Zagrebu gdje i živi veći dio godine. No, ima i vezu s Neretvom.
- Moja pokojna baka Nevenka je iz Opuzena. Kao mala, često smo dolazili u posjeti njenoj obitelji posebno u ovo vrijeme berbe mandarina, pa tako sam i silno zavoljela to voće. Danas, kad god uzmem mandarinu u ruke sjetim se svoje bake – priča mi Ana na putu od 515 kilometara i pet sati, koliko ima od centra Zagreba do Mirkove plantaže.
Svatko svakog zna
Kad smo konačno stigle na cilj, bilo je blizu 13 sati, a sunce je upržilo kao da je sredina kolovoza. Mirka Knežića i njegovu cijelu obitelj zatekli smo u berbi, a više od desetak kašeta već je bilo krcato mirisnim agrumima.
- Ti si odavde negdje? Čujem ti po glasu... – upitao je Anu Mirkov otac Čedomir rukujući se s nama.
- Ma, ja sam iz Kune Pelješke, ali baba mi je bila odavde – objašnjava Ana.
- A čija si ti, tko ti je bila baba? – nastavlja, sada već zaintrigirano barba Čedomir.
- Moji su Antunovići, a baba mi je bila Nevenka.
- Nevenka! Pa znao sam ja nju. Tebi je onda otac Joško, on ima onaj restoran i agroturizam... – povezao je Nežić stariji.
- Bome je, sve znate! Eto, sad ste i mene upoznali – smije se Ana.
- Ma, mali je ovo kraj pa tu svatko svakog zna – zaključuje mudro Čedomir pa odnosi novu, netom napunjenu kašetu mandarina.
Obitelj Knežić je iz malog mjesta Mihalj, na samom ušću Neretve, a poljoprivreda je obiteljska tradicija. Njome su se bavili i Mirkov pradjed, djed, a sada i cijela obitelj - otac Čedomir, braća Jovan i Bojan, majka Miranda i stric Mišo.
- Ne može se živjeti u dolini Neretve, a da se ne baviš poljoprivredom. To tako ide. Ja sam već od malih nogu znao da ću biti poljoprivrednik jer sam učio od svojih i zavolio taj posao – priznaje 26-godišnji Mirko.
Sa sadnjom prvih mandarina njegovi su krenuli 70-ih, u periodu kada su prve mandarine zapravo i došle na neretvansko područje. Danas imaju oko 4000 posađenih stabala na više mjesta po Metkoviću i na ušću Neretve.
- Ne mogu reći točno koliko ukupno ima hektara jer su mandarine posađene na puno mjesta. Imamo neke starije nasade i nove, mlade. Ali dobra je sezona i planiramo ubrati oko 100 do 150 tona – kaže Mirko koji je završio i srednju poljoprivrednu školu stekavši zvanje poljoprivrednog tehničara pa sada u praksi uspješno primjenjuje ono o čemu je učio.
Ključno je more
Tako uz more mandarina ima i plastenike u kojima uzgaja krastavce, rajčice, paprike, lubenice, kupusnjače i zelenu salatu. Za izgradnju plastenika koristio je djelomično sredstva iz EU fondova, ali je ipak većinu izgradio vlastitim novcem. Investicija se isplatila jer stalno ima pune ruke posla, kroz cijelu godinu, jer kad se ne bere, povrće treba i dalje redovito zalijevati, prihranjivati i održavati. A kad prođe sezona povrća u plastenicima onda je na redu berba mandarina. Uglavnom, OPG Mirko Knežić ima zaokružen proizvodni ciklus tijekom čitave godine, zbog toga sam Mirko gotovo nikad nema vremena za predah.
Sezona berbe mandarina u dolini Neretve traje od početka listopada do kraja godine, a nova stabla najbolje je saditi u proljeće ili sada, u ranu jesen.
- Jako je bitno navodnjavati ju jer to je biljka kojoj dosta dugo treba da dođe do pravog roda, čak i do 10 godina. U početku, dok je mandarina mala, s nje se skida plod, da je ne crpi i da se stvara krošnja. Tek kad malo ojača stablo, kreću berbe – objašnjava Mirko provodeći nas kroz, kako nam se na prvu učinilo, labirint stabala jer kamo se god okreneš, vidiš samo mandarine.
Za rast je idealno pržinasto, odnosno pjeskovito tlo, ali i tople zime kakve prevladavaju u neretvanskoj dolini. Mandarini ponajviše, pak, pogoduje blizina mora jer ono zimi isijava toplinu. Zato će kod ušća rijeke Neretve u more mandarina često prije roditi jer je tamo uvijek za dva, tri stupnja toplije nego u Metkoviću.
Očarana mandarinama koje obožava, Ana je pomislila, osim par kilograma sočnih plodova, u Zagreb ponijeti i sadnicu mandarine. No, nije bila sigurna bi li joj uspjela?
- Ah, sumnjam, možda da je ne zasadiš negdje vani, nego u teglu pa da je prenosiš po stanu dok ne nađeš optimalne uvjete za rast – savjetovao ju je Mirko.
Svježije i sočnije
Zanimalo nas je što je to toliko specifično u neretvanskim mandarinama i zašto su posebne, a Mirko je poput dobro pripremljenog profesora imao sve odgovore spremne.
- Mandarina baš ljubi ovo područje, toplina u zraku i u zemlji ju čini specifičnom i jedinstvenom, kao i blizina mora. Ovakve mandarine ne mogu rasti nigdje drugdje u Hrvatskoj, osim ovdje, u našem kraju – naglašava.
Kako bismo uvijek bili sigurni da smo kupili mandarine koje su uistinu iz doline Neretve, Mirko nam je objasnio kako ih prepoznati već na prvi pogled.
- Naša mandarina uvijek izgleda svježije i sočnije u odnosu na ostale, punije je kore i nije spužvasta poput uvoznih koje kao da su napuhane i povele. Uvozne mandarine izgledaju gotovo plastično – posve su narančaste i sjaje se, a na našima vidiš da su prirodne i zdrave. Neretvanske mandarine su daleko najbolje na tržištu, a i najbrže dođu do polica. Mi ih danas uberemo, a za dan, dva, tri već ih možete kupiti diljem Hrvatske – objašnjava.
Ključan savjet?
- Tražite one kojima je koža zategnuta, koje nisu jarko narančaste, već su prošarane zelenom i narančastom. Neretvanskoj mandarini okus bi trebao biti kiselkasto-slatki, a ako je vodenasta i bezokusna, onda nije dobra – savjetuje Knežić.
- A hoće li duže trajati ako ih stavim u hladnjak? – upitala je Ana.
- Ako se grije u kući, ubrane mandarine koje držite na stolu, brže će vam propasti. Idealno je držati ih na normalnoj sobnoj temperaturi, ali ne trebaju ići u hladnjak – kaže Mirko koji nam je priznao da ne voli baš brati mandarine, ali voli ih jesti. Posebice onako tek ubrane, svježe. Upravo je to mnogima omiljeni i najčešći način konzumacije mandarina.
- Ali ima nekih tu po dolini koji rade prirodne sokove, marmelade, arancine, rakije – kaže.
Od jutra do mraka
Ana i ja smo pomislile kako su u obitelj Knežić voće i povrće zasigurno svaki dan na meniju budući da ih proizvode, a mora da imaju i bolji imunitet od većine Hrvata. Mirka je naše pitanje nasmijalo, a na imunitet, kaže, utječu i vanjski čimbenici.
- Naravno, zbilja jedemo puno voća i povrća, ali mi ljudi sa sela smo ionako malo jačeg imuniteta, po nama pada i kiša, mokri radimo na vjetru... Ma, boleštine nam ništa ne mogu! – siguran je Knežić koji po svim vremenskim uvjetima radi svaki dan od jutra do mraka, osim nedjelje.
- Jutros sam, recimo, ustao u pet sati kako bih otišao po radnike koji nam pomažu u berbi, zatim sam im pripremio ambalažu, a onda se mandarine beru sve do ručka koji je od 11 do 12 sati. Nema puno odmora jer se berba odmah nastavlja do oko 16 sati. Tada vozim mandarine na otkup tu pet kilometara dalje, u otkupni centar tvrtke ENNA Fruit u Opuzenu. Potom ukrcam praznu ambalažu za sutradan, napravim još što sve treba i eto mraka. Oko 19 sati smo konačno gotovi – nabraja Mirko.
ENNA Fruit je vodeća tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu svježeg voća i povrća na području Hrvatske i regije. Imaju otkupne centre u Dugom Selu, Donjem Miholjcu, Opuzenu, Lozanu i Varaždinu te je svaki smješten u bazenu proizvodnje gdje gravitiraju kooperanti. Stoga, nakon preuzimanja robe od domaćih poljoprivrednika ENNA Fruit obavlja sve ostale korake – kalibriranje, hlađenje, čuvanje robe pod određenim temperaturnim režimom, pakiranje i dostavu u trgovačke centre.
Riječ je o kompaniji koja surađuje s više od 300 proizvođača mandarina, a jedan od njih je i Knežić.
- Procjenjuje se da će ove sezone urod mandarine biti oko 35.000 tona što je za 15 - 20 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Naš plan nabave je oko 10.000 tona, a cjelokupni otkup dolazi s područja Neretve. Kapacitet kalibratora je 20 - 25 tona na sat što znači da dnevno možemo pripremiti i kupcima isporučiti prosječno 10 kamiona. Kontinuiranim otkupom i uzimanjem dovoljnih količina od proizvođača omogućujemo pravovremene rokove berbe što za posljedicu ima povećanu trajnost ploda na polici – rekli su iz tvrtke ENNA Fruit.
Budući da je prosječna potrošnja mandarina u Hrvatskoj na razini 12.000 - 15.000 tona, oko dvije trećine se plasiraju izvan granica Hrvatske. Zato je ENNA Fruit otvorila izvozna tržišta i uspješno izvoze mandarine u Češku, Slovačku i druge europske zemlje.
Pravi gušt
Poljoprivreda se u dolini Neretve itekako isplati, stoga ne čudi što Knežić, iako je u tek u 20-ima, vidi svoju budućnost u ovom kraju i ovom poslu.
- Štoviše, planiramo se i širiti, povećavati količine. Ne zanima me veći grad od ovog. Ovdje imam sve što trebam – obitelj, posao, društvo... Volim ovaj kraj i ove ljude – zaključuje Mirko dok nam pakira mandarine za Zagreb. Budući da mandarine svi najčešće jedemo u izvornom obliku, kao osvježavajuće voće bogato vitaminima C i A, folnom kiselinom i kalijem, vitaminima B skupine te kalcijem, magnezijem, cinkom, bakrom i željezom, plan je da Ana napravi fantastičan desert u kojem su glavni sastojak – neretvanske mandarine.
- Nekako ne viđam često deserte s mandarinama, iako se od njih može puno toga napraviti. Moram priznati da i ja najčešće mandarine jedem na putu s placa do doma. Jednostavno mi je gušt jesti ih tako dok hodam ili kad sjednem u park. Dok im je sezona uvijek ih nosim na posao i jedem tijekom dana, odličan su izvor energije. Ipak, koristim ih i u smoothiejima, a ponekad i u nekom finom kolaču – priznaje Ana, dok Mirko, pak, nije fan smoothieja, ali tortu s mandarinom ili voćnu salatu nikad neće odbiti.
Prava je enigma to što postoji toliko puno recepata s agrumima poput naranči i limuna, ali ih je jako malo s mandarinama.
- Vjerujem da je to zato što su mandarine sezonsko voće, za razliku od limuna i naranči koji su dostupni u trgovinama tijekom cijele godine – ističe Ana. No, kada već postoji manjak recepata s mandarinama, mogu li one onda barem biti supstitut za naranče ili limun u receptima, baš kao što prašak za pecivo možemo zamijeniti za sodu bikarbonu jer ćemo na kraju dobiti isti efekt.
- Mandarine mogu zamijeniti naranče u bilo kojem receptu, dok je s limunima nešto drugačije. Oni su ipak puno kiseliji za razliku od slatkih mandarina. Ali naravno, u kuhinji je sve moguće, stoga zašto se ne bismo poigrali s okusima? – kaže ova gastro entuzijastica.
Nježno voće
Mandarine su ipak idealne za jednostavne voćne deserte, primjerice u sočnom biskvitu ili u kremi, a mogu se tretirati na razne načine. Ana ih je dosad, primjerice, radila u obliku gela, karamelizirane i u želeu. No, u pripremi slastica s mandarinama treba biti dosta oprezan.
- Mandarine su nježne, ako ih se karamelizira treba pripaziti da ih se što manje dira tijekom tog procesa jer imaju nježnu opnu i vlaknastu teksturu koja se lako raspadne. No, ako ih u kolač stavimo u jednom komadu, tj. neprerezanih šnita, zbog opne će se teško rezati za posluživanje – upozorava Ana koja nakon deserta, ove sezone svakako planira mandarine sljubiti s nekim mesom. Zamislila ih je u obliku gela uz pečenu patku ili u osvježavajućoj citrusnoj emulziji koja bi se fino slagala s okusom tunjevine.
- Smatram da nećete pogriješiti ako mandarine kombinirate s mesom patke, sirovom tunjevinom, avokadom, pa možda i svinjetinom. Naravno, ne sve na istom tanjuru – smije se – a, svakako bi se lijepo uklopile i u osvježavajućem gin toniku – dodaje.
Po dolasku u Zagreb, Ana nas je ugostila u svom domu na zapadu grada i, kao što je obećala, pripremila je savršenu deliciju s neretvanskim mandarinama. Njezina torta ima i zero waste komponentu jer jedino što nije iskoristila bile su peteljke.
- Kora mandarine se može koristiti u pripremi jela, ali naravno moramo biti sigurni da je mandarina sigurna za upotrebu i nije prezasićena prskanjima. U tom slučaju, kora se može kuhati, ribati, dehidrirati, ušećeriti – nabraja.
Za desert koji smo odlučili nazvati – Anina kuhana i pečena torta od mandarina – potrebno je oko sat vremena pripreme. Recept je jednostavan, a jedna torta ima dovoljno krišaka za 10 - 12 osoba.
Zašto je torta u nazivu i kuhana i pečena? Zato što se cijele mandarine prvo kuhaju u vodi, a potom, kada se umiješaju u smjesu za biskvit, one se i peku.
- Neretvanske mandarine zasigurno su jedne od najboljih na tržištu, a meni su najdraže one rane, pomalo prošarane zelenom bojom, čvrste kore. Ovaj recept sam odlučila raditi jer su mandarine koje smo donijeli iz Metkovića zdrave i prirodne pa smo ih mogli koristiti cijele – zaključuje Ana.
Recept
ANINA KUHANA I PEČENA TORTA OD MANDARINA
Sastojci:
• 8 neretvanskih mandarina
• 3 jaja
• 30 grama šećera
• 200 grama brašna
• pola čajne žličice praška za pecivo
• 125 grama maslaca
• malo smeđeg šećera
• 500 grama slatkog vrhnja
• nekoliko listića metvice
Priprema:
U lonac hladne vode stavite pet mandarina s korom kojima ste netom prije nožićem izvadili peteljke. Ogulite još dvije mandarine koje će vam trebati kasnije, a u lonac stavite samo njihovu oguljenu koru.
Kuhajte ih na laganoj vatri dok ne zavriju. Kada su kuhane i omekšale, izvadite ih iz vode i tako cijele, bez guljenja, izblendajte u glatki i gusti pire.
Potom pjenasto izmiksajte jaja sa šećerom pa u to dodajte ohlađeni pire mandarina. U smjesu postepeno miksajući dodajte brašno s pola žličice praška za pecivo, a zatim i omekšali maslac. No, ostavite si malo maslaca, otprilike jednu manju kockicu, koja će vam trebati kasnije.
Smjesu za biskvit izlijte u kalup obložen papirom za pečenje i pecite 30 minuta na 180 °C.
Odvojite kriške onih dviju prethodno oguljenih mandarina te svaku prerežite na pola. U tavi rastopite preostali maslac pa na to dodajte dvije žlice smeđeg šećera.
Maknite s vatre i u tavu, na tu smjesu posložite mandarine s prerezanom stranom prema dolje i opet vratite na laganu vatru. Pospite s još malo šećera i dodajte sok pola mandarine. Kratko pecite kako bi se mandarine karamelizirale.
Umutite slatko vrhnje u šlag i prebacite ga u slastičarsku vrećicu. Na ohlađeni biskvit složite mandarine pa ih ukrasite šlagom i metvicom.
Da bar sezona neretvanskih mandarina traje cijelu godinu – pomislila sam uživajući u prefinoj i laganoj Aninoj torti. I da, teško se zaustaviti samo na jednoj krišci, baš kao što je teško pojesti samo jednu mandarinu. Stoga, onu opasku da je torta za 10 – 12 osoba shvatite malo labavije.
1. Pomažu kod prehlada i gripa
Mandarina je odličan izvor vitamina C, koji je važan za izgradnju imuniteta i borbu protiv sezonskih bolesti.
2. Ubrzavaju probavu
Bijela vlaknasta ovojnica koja obavija plod s unutarnje strane kore puna je dijetalnih vlakana koje će pomoći ubrzati vašu probavu.
3. Otapaju višak kilograma
Zbog malenog udjela masti i soli mandarine se smatraju niskokaloričnim namirnicama, a ubrzavaju i metabolizam što pomaže u topljenju masnih naslaga. Imaju i nizak glikemijski indeks koji pomaže uravnotežiti razinu šećera u krvi.
4. Popravljaju raspoloženje
Miris mandarine pomaže kod stresa, depresije i tjeskobe.
5. Čuvaju srce i kardiovaskularni sustav
Mandarine su bogate kalijem koji snižava krvni tlak, uravnotežuje ritam srca i čuva vaš kardiovaskularni sustav.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Energia naturalis.